OBILJEŽENA GODIŠNJICA ZLOČINA NAD BOŠNJACIMA U SELU BEŠIROVIĆI

Od granate ispaljene iz Srbije 18. septembra 1992. godine, u podrumu osnovne škole u srebreničkom selu Beširovići, ubijeno je osmero Bošnjaka, a veći broj mještana tog dana je ranjeno.

U ovom selu, u subotu su po prvi put nakon 18 godina, porodice žrtava i predstavnice srebreničkih udruženja polaganjem cvijeća, učenjem fatihe i tehvida obilježili ovaj stravični zločin.

- Škola u Beširovićima i ljudi koji su ovdje ubijeni očiti su dokaz agresije koju je počinila Srbija. Genocid je počeo već 1992. godine, jer su Srbi sistemski radili na etničkim čišćenju, kojeg su kasnije završili u julu 1995. godine. Žalosno je što je ovdje radio učitelj koji je učio ovu djecu i koji je najvjerovatnije počinio stravični zločin, a još uvijek je na slobodi, kazala je Hatidža Mehmedović, predsjednica Udruženja "Srebreničke majke".

(FENA)

ODRŽAN DJEČIJI KARNEVAL "DRMAJMO KALDRMOM"

Nizom manifestacija u Srebrenici su obilježene tri godine Dječijeg pozorišta.

Početkom sedmice priređena je pozorišna predstava "Ljepotica i zvijer", koja je sedma po redu za protekle tri godine, a u subotu je priređen i karneval pod nazivom "Drmajmo kaldrmom".

Na ovoj igraonici učestvovalo je stotinjak djece iz grada i seoskih sredina. U organizaciji Muzičara bez granica, djeca iz Srebrenice okupila su se u subotu u srebreničkom parku, gdje je priređeno nekoliko igraonica.

- Organizujemo godišnjicu osnivanja dječijeg muzičkog pozorišta, imamo oko 100 djece koja dolaze s okolnih sela i Srebrenice i idemo sad maršrutama Guber, da posjetimo guber. Djeca se zabavljaju, izjavio je Radoslav Ćarlija, direktor "Music busa - Muzičari bez granica BiH".

Festival "Drmajmo kaldrmom" izveden je i na izvorištu Crnog gubera, a u večernjim satima djeca su prisustvovala projekciji filma koji je emitovan u okviru film festivala "Srebrena traka" kojeg je priredilo Udruženje "Prijatelji Srebrenice".

(FENA)

Smanjen broj birača za predstojeće izbore

Za predstojeće parlamentarne izbore u Srebrenici se vrše opsežne pripreme.

U prosjeku, svaka dva dana neka od političkih partija ima predizborni skup, a grad je preplavljen plakatima koji se lijepe na izloge, kuće, zgrade, drveće. Ima nekoliko i velikih panoa, a da bi se poster zalijepio, angažuje se i rovokopač.

Svjetlana Marković, član Opštinske izborne komisije u Srebrenici navela je da se na biračkim spiskovima nalazi 10.280 birača, dok je 2006. godine bilo registrovano 12.179 birača.

“To je razlika od oko 2.000 onih koji žive u različitim krajevima BiH i svijeta, a glasali su za Srebrenicu, iako se nisu vratili da tu žive”, izjavila je Markovićeva.

Ona je podsjetila da je Srebrenica na lokalnim izborima prije dvije godine bila izuzeta od primjene novog Izbornog zakona BiH i da je tada svima koji su rođeni u ovoj opštini ili su pri popisu 1992. godine živjeli u Srebrenici, omogućeno da glasaju za ovu opštinu, 30 osoba prijavilo se da glasa u Srebrenici za opštine u kojima su prije rata živjele, a da nema podataka koliko se Srebreničana u drugim opštinama prijavilo da na isti način glasa za kandidate sa izbornih lista ove izborne jedinice.

Za glasanje putem pošte iz inostranstva prijavilo se 292 Srebreničana.

“Na predstojećim oktobarskim izborima Srebreničani će moći da glas daju nekom od 35 političkih subjekata koliko ih je prijavljeno za različite nivoe vlasti iz regije”, rekla je Markovićeva.

Prije dva dana počela je petodnevna obuka za članove i predsjednike biračkih odbora koji će se nalaziti na nekom od 25 biračkih mjesta u Opštini Srebrenica.

(FENA)

SREBRENICA - NOVI PUT PUN ODRONA

Put od Srebrenice do Sućeske u dužini 12 kilometara asfaltiran je prošle godine i umnogome je doprinio bržem razvoju te mjesne zajednice.

Međutim, na pojedinim dionicama pojavila su se klizišta, a najveće je ono nadomak sela Bajramovići.

Na ovom mjestu se još prije mjesec dana skoro cijelo brdo sručilo na put, a niko od odgovornih ne preduzima mjere čišćenja i zaštite od daljnjeg obrušavanja.

Mještani koji svakodnevno ovuda prolaze strahuju da će put biti u potpunosti presječen kada počnu jesenje kiše, koje će ubrzati odron većih količina zemlje i kamenja.

BEOGRAD: PREDSTAVLJEN PROJEKAT "SREBRENICA, MAPIRANJE GENOCIDA"

Inicijativa mladih za ljudska prava predstavila je u utorak projekat "Srebrenica, mapiranje genocida", dokumentarnu animaciju koja bi trebalo da olakša komunikaciju mladih ljudi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o dešavanjima u Srebrenici 1995. godine.

Projekat se sastoji od 17 animiranih mapa složenih po fazama, a svaka mapa ima ključne tačke u kojima se nalaze dokazi u vidu tekstova, crteža, fotografija i video snimaka.

Direktorica inicijative mladih za ljudska prava u BiH Alma Mašić kazala je da će za buduće generacije biti bolje ako se naša društva što prije suoče s događajima u Srebrenici i prihvate činjenice onakve kakve zaista jesu, javio je Tanjug.

Ona je dodala da ovaj projekat nije kraj bavljenja Srebrenicom, kao i da će se novi materijal koji bude pristizao nadograđivati na mapu, da bi se dobila što obuhvatnija slika genocida u Srebrenici.

Aktivista pokreta "Moja inicijativa u BiH" Nedim Jahić rekao je da su istraživanja pokazala da svaki genocid ima iste faze po kojima se odvija, što može poslužiti za izučavanja drugih genocida.

- Istraživanje genocida obično bude pristrasno, ali je pristrasnost u ovom slučaju svedena na minimum, zbog primjene dokaza koji su korišteni u relavantnim institucijama - dokumentima Međunarodnog suda u Haagu i UN-u, kazao je Jahić.

Direktorica Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji Maja Mićić izrazila je nadu da će se podići svjest mladih, ali i šire društvene zajednice o genocidu u Srebrenici.

- Nadam se da će poslanici u Skupštini koristiti pravi termin kada se govori o Srebrenici, a to je genocid. Nazivati Srebernicu genocidom je ljudski i civilizacijski imperativ i kada se to dogodi bićemo u stanju da se pomaknemo sa stadija na kojem smo ostali 1995. godine, rekla je Mićić.

Projekat je rađen godinu dana uz prethodno opsežno istraživanje dostupnih dokumenata, svjedočanstava, studija, knjiga, filmova i fotografija.

Način rada biće predstavljen na internet stranici www.srebrenica-mappinggenocid.com, koja će ujedno biti finalna faza projekta.

(FENA)

SREBRENICA: UČENICIMA IZ POTOČARA DAROVAN ŠKOLSKI PRIBOR

Obilježavajući manifestaciju „Dječija nedjelja“, Narodna biblioteka iz Srebrenice ugostila je učenike drugih razreda Osnovne škole Potočari. Za mališane je priređena radionica na kojoj su crtali, a posjetili su i muzejsku zbirku.

„Ovo je naša tradicionalna akcija. Cilj nam je da djeci ukažemo na značaj knjige i biblioteke u cjelini da bi se kod djece razvila ljubav prema pisanoj riječi“ izjavila je bibliotekarka Violeta Simić.

Učiteljica Amela Hodžić naglasila je da u Potočarima postoji biblioteka s mnogo manje knjiga, a susret djece s pravom bibliotekom je od velikog značaja.

Na kraju današnje posjete, Narodna biblioteka darovala je učenicima pakete sa školskim priborom.

Učenicima iz Osmača kod Srebrenice uručena novčani pokloni

Članice Udruženja građana “Žene Srebrenice” - Tuzla posjetile su danas Osmače i područnu Osnovnu školu radi uručenja prigodnih poklona koje je darovalo Udruženje preživjelih srebreničkog genocida iz Sent Luisa.

Prilikom posjete svakom učeniku je poklonjeno po 150 KM. Donaciju su uručile Hajra Ćatić i Nura Begović, članice Udruženja „Žene Srebrenice“ iz Tuzle.

„Zahvaljujemo donatorima - Udruženju preživjelih srebreničkog genocida iz Sent Luisa, a posebnu zahvalnost dugujemo predsjedniku Udruženja Mirsadu Salihoviću, te Rusmiru Topaloviću, Hidajetu Kardaševiću, Fahku Mustafiću, Hajri Smajiću, Safetu Buriću, Azemu Krdžiću i ostalim, izjavila je Hajra Ćatić, predsjednica Udruženja „Žene Srebrenice“.

Mirni protest žena Srebrenice

Ubrzati process identifikacija i ekshumacija žrtava genocida

U znak sjećanja na 11. juli 1995. godine, kada se dogodio najkrvaviji genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, predstavnice Udruženja građana "Žene Srebrenice" okupile su se u ponedjeljak u Tuzli na mirnom protestu.



Kolona se kretala od Pinge do gradske česme, a poruka je ponovno bila ista, kao i svih ovih godina, a to je da žele potpunu i bezuslovnu istinu i pravdu za svoje najmilije. Podsjetile su da je 11. jula 1995. godine oko 42.000 stanovnika Srebrenice, nakon troipogodišnje opsade, predato u ruke agresorima.



Hajra Čatić, predsjednica Udruženja „Žene Srebrenice“ izrazila je zabrinutost zbog sporog procesa identifikacija i ekshumacija žrtava genocida.

- Ove godine je otvoreno najmanje masovnih grobnica, samo dvije grobnice su otvorene u selu Zalazje, a na ostalim lokacijama pronađeno je tek nekoliko tijela. Mi nismo zadovoljni sa procesom identifikacija kao i ekshumacija, a da ne govorimo o hapšenju ratnih zločinaca. Prošlo je već petnaest godina, mnoge porodice i dan danas tragaju za kostima svojih najmilijih. Moram da kažem i svoj primjer, već četrnaest godina znam gdje se nalaze kosti moga sina, a taj dio terena nikada nije deminiran. Ne znam više kome se nisam obratila, svi kažu biće u martu, junu, te sada čekam neki papir iz Austrije da dođe.



Šetnjom tuzlanskim ulicama s transparentima na kojima su ispisana imena žrtava ukazuju na to da stradanja u Srebrenici ne smiju biti zaboravljena i da zločinci trebaju da odgovaraju za počinjeni genocid.



Srebreničankama su se danas pridružili i članovi Udruženja Vlaseničana 1992-1995.

(Tuzlarije.net)

SREBRENICA - UZ 15. OKTOBAR - MEĐUNARODNI DAN ŽENE NA SELU

Na selu je život ugodniji i zdraviji, priča Mina Merdžić koja je dugo bila u izbjeglištvu u Vogošći.

Tih dana nerado se sjeća.

„Žena sam sa sela i nikako mi nije odgovaralo da budem u gradu. Nikad se nisam mogla navići na život u urbanom naselju. Samo sam sjedila i ubio me nerad, a udebljala sam se od muke. Ja sam navikla da radim na svom imanju i zato sam se u svoje selo vratila čim su se stekli uslovi“, kazuje Mina.

Po povratku u Gostilj kod Srebrenice, Mina se prihvatila posla. Nabavila je nekoliko ovaca, nekoliko dobila na poklon, a onda je počela i zemlju obrađivati. Sijala je kukuruz, formirala plantažu jagode i maline i nabavila plastenik u kojem je imala prvoklasni paradajz i papriku. U jesen, kad voće dobro rodi, Mina napravi oko 250 kilograma izuzetno kvalitetnog pekmeza i sve proda.

„Život na selu ispunjen je radom od jutra do mraka. Uvijek se nađe posla. A ja volim da radim i da se krećem. Rad me održava u kondiciji, a kad dođe zima, onda sam tužna. Tokom ljeta i jeseni pripremim zimnicu, sve domaće i sve zdravo. Zato se nikad ne bih mogla navići na život u gradu“, kaže Mina.

Mina i ne zna da je danas Međunarodni dan žene na selu. Ona samo zna da je život na selu ugodniji i zdraviji i nikad ga ne bi mijenjala za najbolju i najraskošniju vilu u velikom gradu.