Nakon pet godina lobiranja

Kanadski parlament usvojio rezoluciju o genocidu u Srebrenici

Kanadski parlament u utorak je jednoglasno usvojio rezoluciju o genocidu u Srebrenici, nakon pet godina lobiranja bošnjačko-kanadske zajednice.

U tekstu rezolucije (M-416) navodi se "da se, po mišljenju Predstavničkog doma kanadskog parlamenta, 11. juli treba proglasiti danom sjećanja na Srebrenicu, u znak sjećanju na masakr jula 1995., u kojem je više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka bilo pobijeno, što je okarakterizirano kao čin genocida u odluci Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde, i kada su 25.000 drugih silom prognale iz njihovih domova snage bosanskih Srba".

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike u saopćenju dostavljenom medijima navodi da je proces lobiranja kanadskih Bošnjaka za usvajanje rezolucije o genocidu u Bosni i Hercegovini u kanadskom parlamentu počeo prije pet godina, tačno na desetu godišnjicu genocida u Srebrenici.

Tadašnja članica kanadskog parlamenta Jean Augustine, prva žena afro-kanadskog porijekla izabrana u kanadski parlament, članica Liberalne stranke Kanade i velika prijateljica Bošnjaka i BiH, pročitala je izjavu u parlamentu.

U izjavi je, između ostalog, stajalo: "Masakr u Srebrenici bio je najgori genocidni zločin u Evropi od Drugoga svjetskog rata. Rezolucija Kongresa Bošnjaka Sjeverne Amerike u povodu desete godišnjice genocida u Srebrenici navodi da politika agresije i genocida što su je provele srpske snage u BiH ispunjavaju uvjete definiranje zločina genocida iz člana 2. Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida. Pamćenje tih zlodjela su još uvijek vrlo živa u svijesti i srcima svih prijatelja istine i pravde u Kanadi."

Te iste godine tadašnji ministar vanjskih poslova Kanade Pierre Pettigrew, iz Liberalne stranke Kanade, obratio se kanadskoj javnosti posebnom izjavom u ime kanadske vlade u kojoj se uz ostalo kaže: "Ubojstva u Srebrenici predstavljaju najgori zločin počinjen u Evropi od Drugog svjetskog rata. Najprimjereniji način za odavanje počasti onima koji su ubijeni u Srebrenici jeste da svi arhitekti genocida u BiH budu privedeni sudu pravde", navodi se u saopćenju.

(FENA)

SREBRENICA - POČELO UREĐENJE MUZEJSKIH PROSTORIJA

Ovih dana vrši se uređenje muzejskih prostorija koje se nalaze u Kulturnom centru Srebrenica.

Po riječima Vesne Kočević, direktorice Narodne biblioteke, iznos od 10.000 KM za renoviranje muzeja osiguralo je Ministarstvo civilnih poslova BiH.

„Ovim sredstvima renoviraćemo plafone muzejskih prostorija. Prethodnih godina krov na Kulturnom centru je prokišnjavao te je došlo do oštećenja ovih prostorija i bilo je neophodno izvršiti popravku“, izjavila je Kočević.

Kustos Muzeja Senad Đozić rekao je da će završetkom radova muzejski eksponati biti osigurani od oštećenja, koja su bila moguća jer je prijetila opasnost da se oštećeni strop obruši.

(FENA)

RENOVIRANO ODJELJENJE DOMA ZDRAVLJA SREBRENICA

Realizacija rekonstrukcije objekta radiologije pri Domu zdravlja Srebrenica, ambulante u Skelanima i nabavke medicinske opreme projekt je vrijedan oko 100.000 maraka.

Podržalo ga je više rotari klubova iz Austrije, Rotari klub iz Srebrenice, a dio sredstava osiguralo je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

- Renoviranje ovog objekta je od izuzetne važnosti za poboljšanje pružanja usluga našim pacijentima, a stvoreni su bolji uvjeti i za radnike ove ustanove. Osim uređenja objekta dobili smo i novi EKG aparat, kompresor za ambulantu u Skelanima, hirurške setove, veći broj aparata za mjerenje pritiska, masnoće i šećera u krvi i druge uređaje, izjavila je direktorica Ljiljana Ivančić, koja je zajedno s predstavnicom Rotary distrikta 1910 iz Austrije, Barbarom Kamler svečano otvorila renovirani objekt radiološke službe.

Barbara Kamler je izjavila da je jedini cilj rotarijanaca, kojih ima 1,2 miliona u svijetu, da pomognu ljudima i svojoj zajednici.

- Moto rotarijanaca za ovu godinu je izgradnja zajednica i mostova između kontinenata. Obnovom ovog objekta i opremanjem srebreničkog Doma zdravlja mi tu misiju uspješno provodimo, kazala je Kamler.

Zapovjednik EUFOR-a u BiH Berhard Bayer je izjavio da pored doprinosa sigurnosti u BiH EUFOR podržava rad mnogih organizacija u ovoj zemlji i zadovoljstvo mi je što je austrijski kontingent EUFOR-a prepoznao potrebu i uspostavio kontakte s rotarijancima iz njihove zemlje koji su osigurali sredstva za obnovu ovog objekta.

(FENA)

U toku izgradnja dva hotela u Srebrenici

Izgradnja savremenog hotela u centru Srebrenice, koje sa 10 miliona KM finansira Fabrika duhana iz Sarajeva, odvija se prema planu i u toku je zidanje četvrtog sprata.

Načelnik za urbanizam i stambeno-komunalne poslove ove opštine Mirsad Mustafić kaže da će turističku ponudu opštine Srebrenica značajno obogatiti izgradnja ovog hotela, te projekat Akcionarskog društva "Guber", vlasnika Radojice Ratkovca iz Srebrenice za izgradnju fabrike za pakovanje ljekovite Guber vode i hotelsko-banjskog kompleksa kod ovog izvorišta.

Završena je priprema lokacija kod izvorišta Guber i ovih dana vrši se izlivanje temelja zgrade hotela, tako da je put do izvorišta zatvoren za saobraćaj od 8.00 do 17.00 sati zbog dovoza građevinskog materijala.

"Izgradnja punionice vode površine 930 metara kvadratnih i hotelskog kompleksa prva je faza projekta eksploatacije ljekovitog Gubera i izgradnje kapaciteta za oživljavanje i razvoj banjskog turizma u Srebrenici po čemu je ona prije rata bila poznata. Osamdesetih godina prošlog vijeka u sezoni je bilježeno i po hiljadu noćenja dnevno u Srebrenici. Predračunska vrijednost te investicije je oko deset miliona KM. Ovo je izuzetno važan projekat za budućnost Srebrenice", rekao je Mustafić.

On je istakao da je investitor prikupio svu potrebnu dokumentaciju, saglasnosti i dozvole za gradnju prije uvođenja izvođača radova u posao.

"Biće izgrađen hotelski kompleks površine 4.930 metara kvadratnih sa 44 dvokrevetne sobe, restoranom, kuhinjom, bazenom, turskim kupatilima, prostorom sa hidromasažnim kadama i ljekarskim ordinacijama, te depadansom površine od 3.370 metara kvadratnih sa 38 dvokrevetnih soba", naveo je Mustafić.

Prema njegovim riječima, investitor planira da ovaj projekat realizuje za godinu dana i da u turističko-medicinskom centru zaposli 130 radnika.

"Kako smo upoznati od investitora, većinskog vlasnika AD 'Guber', u drugoj fazi namjerava inovirati i proširiti postojeći hotelsko-banjski objekat 'Argentarija' i depadansom ga povezati sa novim modernim hotelom koji će tu biti sagrađen. U trećoj fazi predviđena je rekonstrukcija i modernizovanje oronulog srebreničkog hotela 'Domavija' i njegovih pratećih objekata koji su u izuzetno lošem stanju i koriste kao kolektivni smještaj za raseljena lica", pojasnio je Mustafić.

Prema njegovim riječima, tada će se pristupiti sanaciji zgrade depadansa "Domavije", koja nije renovirana nakon rata, pa sada predstavlja ruglo u centru ove varošice.

Guber voda se još u rimsko doba koristila za liječenje, a tokom austro-ugarske vladavine ovim prostorima milioni boca izvezeni su na zapadnoevropsko i američko tržište o čemu postoje sačuvani dokumenti. Guber se tamo prodavao kao lijek u apotekama.

U Srebrenici su za vrijeme socijalističke Jugoslavije izgrađeni hoteli i banjski turizam donosio je velike prihode opštini, ali i građanima.

Nakon proteklog rata hoteli su samo djelimično sanirani i Banja Guber nije uspjela privući goste i pacijente. Kratko je radila i posljednjih nekoliko godina nije u funkciji.

Izgradnjom modernih objekata za prijem imućnih klijenata iz svijeta koji će pored uslova za odmor, liječenje i rehabilitaciju ovdje imati na raspolaganju i mnoge druge sadržaje, što moderni turisti traže, želi se oživiti zdravstveni, ali i drugi vidovi turizma u ovom mjestu.

Da se na razvoj turizma i korištenje srebreničkih ljekovitih voda gleda sa optimizmom potvrđuju kapitalna investiranja u izgradnju turističkih kapaciteta.

Ovim investicijama se stvaraju pretpostavke za razvoj turizma, otvaranje novih radnih mjesta i brži oporavak Srebrenice, njeno vraćanje na turističku mapu ovog regiona, odnosno podizanje standarda života građana.

srna

AMERIČKI AMBASADOR U POSJETI SREBRENICI

Patrick S. Moon, ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, boravi danas u radnoj posjeti Srebrenici.

Po dolasku u Potočare, Moon je položio cvijeće na spomen- obilježje Memorijalnog centra i izjavio da je to učinio da se još jednom dokaže privrženost i posvećenost Sjedinjenih Američkih Država Srebrenici i njenim građanima.

„Zaista je teško pronaći prave riječi kada ovdje vidite više od četiri hiljade grobova i znate da je ubijeno više od osam hiljada ljudi. Užas genocida koji se dogodio u Srebrenici ne može se ni minimizirati, ni poništiti ni poricati, rekao je Moon.

On je dodao da svi odgovorni za ovaj genocid moraju stati pred lice pravde, a to se odnosi prvenstveno na Ratka Mladića. Moon je naglasio da će Sjedinjene Američke Države nastaviti pružati pomoć i podršku u procesu ekonomskog oporavka ovog grada.

Američki ambasador razgovarao je s majkama i ženama Srebrenice, a tokom cjelodnevne posjete, predviđen je sastanak s predstavnicima lokalne vlasti, kao i posjeta udruženjima „Prijatelji Srebrenice“ i "Srebrenica 99“.

SREBRENICA: U DRINU UBAČENO 17.000 POTOČNIH PASTRMKI

Ovih dana članovi Sportskog ribolovnog društva "Mladica" iz Srebrenice obavili su poribljavanje Drine u koju su ubacili 17.000 komada mlađi potočne pastrmke, izjavio je potpredsjednik "Mladice" Amir Mehmedović.

Nabavku mlađi finansirala je Hidrolektrana "Bajina Bašta" kojoj se ovo društvo obratilo sa zahtjevom za neophodnim poribljavanjem.
Naime, prilikom ljetošnjeg remonta postrojenja hidrocentrale i pražnjenja akumulacionog jezera Perućac na Drini, došlo je do uginuća ribe.

-Hidroelektrana je pozitivno i brzo odgovorila na naš zahtjev. Nabavili smo mlađ iz Bihaća i izvršili poribljavanje Drine nizvodno od Skelana, u rejonu kojim gazduje "Mladica", čime smo obnovili riblji fond i dobrim dijelom kompenzirali štetu koja je pričinjena prilikom pražnjenja akumulacije jezera Perućac, istakao je Mehmedović.

Ovo društvo je i prošle godine vršilo poribljavanje, a znatan broj pastrmke ubačen je i u rijeku Zeleni Jadar.

(FENA)

OPĆINA SREBRENICA ČLANICA EVROPSKOG POKRETA U BiH

Predrag Praštalo, v.d. predsjednika Evropskog pokreta u BiH, uručio je danas Osmanu Suljiću, načelniku Općine Srebrenica, simbol Evropskog partnerstva.

Na ovaj način, Srebrenica je i zvanično postala član Evropskog pokreta u Bosni i Hercegovini.

- Mi smo partneri sa svim nivoima vlasti u oba entiteta i predstavljamo građansku civilnu vladu u BiH. Sarađujemo s više od 20 evropskih međunarodnih insitucija. Mi smo most između vlasti i građana i most između općina i međunarodnih institucija kod kojih lobiramo za realizaciju pojedinih projekata u općinama, članicama našeg Pokreta, izjavio je Predrag Praštalo.

Osman Suljić je naglasio da će članstvo u Evropskom pokretu pomoći da i mali gradovi ravnopravno učestvuju u procesima koji su od vitalnog interesa za svakog građanina.

ZAVRŠENO SNIMANJE KRATKOG FILMA "ANĐEO SREBRENICE" ADE HASANOVIĆA

Kratki igrani film "Anđeo Srebrenice" mladog režisera Ade Hasanovića, koji živi i radi u Srebrenici, priveden je kraju. Film govori o jednom savršenom danu u Srebrenici danas. Govori o gradu koji i danas pati od posljedica rata. Anđeo svojim baletskim plesom i pokretima otkriva prepoznatljive dijelove grada, kao i Memorijalni centar u Potočarima, te tako stvara imaginarnu sliku života u Srebrenici, nekada i sada.



(Tuzlarije.net)

Podsjetnik na genocid u Srebrenici "Kameni spavač" ispred zgrade UN-a u Ženevi

Ambasadorica Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim narodima u Ženevi Emina Kečo-Isaković učestvovala je 15. novembra 2010. godine na svečanoj ceremoniji otkrivanja spomen-obilježja "Kameni spavač" na platou ispred zgrade UN-a u Ženevi.

Ceremoniji održanoj na godišnjicu usvajanja Rezolucije UN-a br. 53/35 prisustvovao je i ambasador Bosne i Hercegovine u Švicarskoj Konfederaciji Jakob Finci.

Spomen-obilježje "Kameni spavač", granitnu stijenu visine 1,8 metara dovezenu iz BiH, gradu Ženevi poklonilo je Kulturno udruženje Bošnjaka u Ženevi. Na spomen-obilježju je ispisano: Bosna i Hercegovina 1992.-1995. Srebrenica 11. juli 1995.

Cilj je da spomen-obilježje, postavljeno na mjestu gdje su tokom ratnih godina održavane demonstracije, bude podsjetnik na ratna dešavanja u BiH i genocid u Srebrenici, UN-ovo priznanje krivice (Rezolucija 53/35, od 15. novembra 1999. godine) za uništavanje Srebrenice kao UN-ove zaštićene zone (Rezolucija br. 819, od 17. aprila 1993. godine), te da postane mjesto održavanja časova historije.

Čast otkrivanja spomen-obilježja pripala je ministru u Vladi grada Ženeve i bivšem gradonačelniku Ženeve Rémyu Paganiju i djeci porijeklom iz BiH koja žive u Ženevi. Tokom ceremonije izražena je posebna zahvalnost bivšem gradonačelniku Ženeve Rémyu Paganiju koji se, poslije učešća na Maršu mira 2009. godine i obilaska Memorijalnog centra u Potočarima, posebno zauzeo za ovaj projekat i omogućio da on ugleda svjetlo dana.

Prisutnima na ceremoniji su se obratili ambasadorica Kečo-Isaković, ministar Pagani, predsjednik Kulturnog udruženja Bošnjaka u Ženevi Esad Salihi i ambasador Švicarske Konfederacije pri UN-u u Ženevi Jürg Lauber. Ceremoniji su prisustvovali i gradonačelnica Ženeve Sandrine Salerno, glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Švicarskoj Ibrahim ef. Husanović, te brojni predstavnici diplomatskog kora, predstavnici vladinih i nevladinih organizacija iz Ženeve i drugi prijatelji BiH.

RENOVIRAN ZAVIČAJNI MUZEJ U SREBRENICI

Renoviranje prostora Zavičajnog muzeja u Kulturnom centru završeno je i počele su pripreme za vraćanje eksponata u taj prostor i uređenje stalne muzejske postavke.

Zamijenjen je dio krova na objektu i plafoni u muzeju, obavljeno malterisanje oštećenih zidova i plafona te krečenje kompletnog prostora za što je sredstva od 10.000 KM izdvojilo Ministarstvo civilnih poslova BiH, izjavila je Vesna Kočević, direktorica Narodne biblioteke Srebrenica, u čijem je sastavu Zavičajni muzej.

Ona je dodala da je muzejski prostor usljed ratnih oštećenja prokišnjavao što je dovelo do urušavanja plafona i predstavljalo opasnost za oštećenja i uništenja eksponata.

Ovom sanacijom, koja je urađena za dvadesetak dana, stvoreni su uvjeti za normalan rad, propisno održavanje muzejske zbirke te za sigurnost posjetilaca i radnika Muzeja.

(Fena)