Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Šutnjom i suzama ispraæeni tabuti ubijenih Vlasenièana
Ispred Komemorativnog centra u Tuzli, u prisustvu prijatelja i èlanova porodica žrtava, obavljen je ispraæaj tabuta sa tijelima devet identifikovanih civilnih žrtava rata iz Vlasenice. Veæina tijela pronaðena je u masovnoj grobnici Pelemiš kod Šekoviæa, ali i na drugim lokacijama u Podrinju.
Najmlaða žrtva je petnaestogodišnji Izet Hadžiæ, ubijen 1993.godine, dok je najstarija žrtva 70-godišnji Avdo Heljo, kojeg su Srbi ubili 1992.godine. Na dženazi koja æe se klanjati u subotu na Šehidskom mezarju Rakita u Vlasenici, jedna pored druge, bit æe ukopane i sestre Aida (27) i Velida (25) Karaæ. Prema iskazima svjedoka, Velida i Aida su odvedene na nepoznatu lokaciju u Vlasenici gdje su muèene i silovane, a nakon toga ubijene. Njihov otac u ratu je ostao bez ukupno troje djece, a sada sa najmlaðim sinom Muhamedom živi u Ilijašu pored Sarajeva.
Vlasenièki monstrumi nisu poštedili ni Samira Begiæa (1, a dženaza æe se klanjati i Ademu Beæiroviæu (21), Ahmetu Manjiæu (30), Hasanu Manjiæu (32) i Begi Hatuniæu (66).
Ajša Mujèinoviæ iz Vlasenice sutra æe na Šehidskom mezarju Rakita ukopati roðaka Begu Hatuniæa, èiji su posmrtni ostaci pronaðeni u selu Mièivode, opština Sokolac.
- U sjeæanju mi je ostala njegova jakna koju je nosio u ljeto 1992.godine, a vidjela sam ga posljednji put na autobuskoj stanici u Vlasenici. Istoga dana mi je rekao da se u Vlasenici ne može više živjeti te je krenuo u obližnje selo. Kosti su mu pronaðene u trnju u selu Mièivode bez glave i ruku, zajedno sa još jednom žrtvom, tako su mi rekli èlanovi ekspertnog tima koji su izvršili ekshumaciju – kazala je Mujèinoviæ kojoj su Srbi ubili i brata Mevludina Hatuniæa, a ukopan je na mezarju Rakita 2012.godine.
Tužna povorka je iz Tuzle nastavila je put ka Vlasenici, gdje æe ubijeni na tamošnjem mezarju od sutra naæi vjeèni smiraj.
Za zloèin nad Bošnjacima Vlasenice na 60 godina kazne osuðeni su Dragan Nikoliæ Jenki, šef obezbjeðenja u logoru Sušica, te Predrag Bastah i Goran Viškoviæ za niz straviènih zloèina. Tokom velikosrpske agresije ubijeno je 2.446 Vlasenièana od strane Novosadskog korpusa JNA i Vojske i policije RS, potpomognute od strane domaæih zloèinaca. Od toga broja je 265 ubijene djece, dok je više od 700 žena iz Vlasenice prošlo torture, a mnoge su silovane.
(tuzlarije.net)
|
18-04-2014 at 17:36 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Vlasenica
Klanjana dženaza za devet nevino ubijenih Bošnjaka
Poslije 22 godine od zloèina nad civilnim stanovništvom Vlasenice još devet nevino ubijenih žrtava su svoj vjeèni smiraj pronašle na Šehidskom mezarju Rakita u ovom bh. gradu. Sa današnjim danom, na ovom lokalitetu, je ukopano 337 civilnih žrtava rata u Vlasenici èiji su posmrtni ostaci pronaðeni u masovnim stratištima u Podrinju.
Izaslanik reisu-l-uleme Ismail ef. Smajloviæ, muftija vojni, je predvodio dženazu namaz, dok je podne namaz predvodio Vahid efendija Fazloviæ, muftija tuzlanski.
Poslije klanjana dženaze koja je obavljena u 13 sati uslijedio je ukop posmrtnih ostataka nevino ubijenih Vlasenièana. Danas je ukopana i najstarija žrtva 70-godišnji Avdo Heljo, koji je ubijen 1992. godine, kao i najmlaða žrtva, petnaestogodišnji Izet Hadžiæ, ubijen 1993. godine.
Osim njih, na Šehidskom mezarju Rakita ukopane su i sestre Aida (27) i Velida (25) Karaæ, zatim Samir Begiæ (1, Adem Beæiroviæ (21), Ahmet Manjiæ (30), Hasan Manjiæ (32) i Bego Hatuniæ (66).
Za zloèin nad Bošnjacima Vlasenice na 60 godina kazne osuðeni su Dragan Nikoliæ Jenki, šef obezbjeðenja u logoru Sušica, te Predrag Bastah i Goran Viškoviæ za niz straviènih zloèina. Tokom velikosrpske agresije ubijeno je 2.446 Vlasenièana od strane Novosadskog korpusa JNA i Vojske i policije RS, potpomognute od strane domaæih zloèinaca. Od toga broja je 265 ubijene djece, dok je više od 700 žena iz Vlasenice prošlo torture, a mnoge su silovane.
(Tuzlarije.net)
|
19-04-2014 at 16:52 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Dani genocida
Sjeæanje na 603 ubijena civila u Bratuncu
U Bratuncu se od 3. do 11.maja obilježava 22. godišnjica od poèinjenih ratnih zloèina nad civilima nesrpske nacionalnosti u ovom gradu. Èlanovi Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka na nekoliko mjesta stradanja položili su vijence i cvijeæe.
Vijenci i cvijeæe položeni su na spomen obilježju u selu Hranèa gdje je 1992. godine ubijeno 60 Bošnjaka iz ovog mjesta. Takoðer, obavljena je posjeta masovnoj grobnici Borkovac gdje je 1992. godine strijeljano 16 Bratunèana od èega je tek osam preživjelo.
Obilježavanje Dana genocida se nastavlja u utorak, kada æe u Sarajevu biti promovisan dokumentarni film „Imami šehidi“, dok æe dva danas kasnije u Bosanskom kulturnom centru Tuzla biti otvorena izložba fotografija koja svjedoèi o zloèinu u ovom gradu.
Devetog maja biæe odata poèast žrtvama masakra u selu Glogova, a istog dana biæe obilježen Dan logoraša BiH.
Za deseti maj planirana je posjeta masovnoj grobnici Suha. Na tom je mjestu 1992.godine ubijeno 38 civila, meðu kojima žene i u poodmaklom stadiju trudnoæe, te djeca, od kojih je najmlaðe imalo svega tri mjeseca, a najstarije jedanaest godina. Ni za ovaj zloèin niko nije odgovarao. Istog dana planirana je i posjeta fiskulturnoj sali nekadašnje Osnovne škole „Vuk Karadžiæ“, gdje su dovoðeni, muèeni i ubijani Bratunèani. Biæe uprilièena i projekcija filma „Imami i šehidi“.
U nedjelju, 11. maja, bit æe položeno cvijeæe kod gradskog stadiona, dok æe preživjeli Bratunèani u rijeku Drinu sa Ljubovijskog mosta baciti ruže. Istog dana, iz Tuzle æe biti ispraæeno šest tabuta sa kostima bratunaèkih šehida, kojima æe 12. maja na mezarju Veljaci biti klanjana kolektivna dženaza. Bratunèani æe se prisjetiti i ubijenih civila u Konjeviæ Polju.
Prema rijeèima Šuhre Sinanoviæ, predsjednice Udruženja Žene Podrinja, tek je polovina žrtava pronaðena i ukopana. „Imamo i desetina žrtava koje su ukopane na porodiènim mezarjima. Meðutim, mi nikada nismo zadovoljni, niti æemo ikada biti. Kada je sve ovo prešlo na državno Tužilaštvo i na državni nivo, nigdje nije bilo ekshumacija veæ tri godine. Kada je bilo na kanotnalnim tužilaštvima drugaèije je bilo. Prošle su 22 godine, a mali je broj identifikovanih“, dodala je Sinanoviæ.
Ona je izrazila je nezadovoljstvo dosadašnjim procesom identifikacija i nada se da æe se taj proces narednih godina odvijati bržim tempom.
Na Šehidskom mezarju u Veljacima 12. maja 2014. godine, bit æe klanjana dženaza i obavljen kolektivni ukop za još šest civilnih žrtava zloèina poèinjenih u Bratuncu 1992. godine. Toga dana ukopat æe se Ismir Menziloviæ, Zina Sejdinoviæ, Hamdija Smajloviæ i Junuz Sinanoviæ. Vjeèni smiraj pronaæi æe i Asim i Ramo Aljiæ, èiji su otac i brat ranije ukopani u Potoèarima.
Podsjeæamo, u samo nekoliko dana, 1992.godine, u Bratuncu su ubijena 603 bošnjaèka civila, a više od 20.000 Bošnjaka je nasilnim putem protjerano iz svojih domova.
Hiljade kuæa je ošteæeno ili srušeno, a svi islamski vjerski objekti na podruèju opštine Bratunac su do temelja srušeni. Oko Bratunca je locirano na desetine masovnih grobnica u kojima se i danas pronalaze posmrtni ostaci muèki ubijenih civilnih žrtava. Na Šehidskom mezarju Veljaci u proteklih sedam kolektivnih dženaza ukopano je 267 identifikovanih civilnih žrtava rata.
Za ratne zloèine u Bratuncu osuðene su tek tri osobe. Miroslav Deronjiæ je priznao zloèin u selu Glogova, te je u Haagu osuðen na 10 godina robije. Takoðer, pred Sudom BiH su osuðeni Mirko Todoroviæ i Miloš Radiæ zbog uèešæa u zarobljavanju grupe od 14 civila Bošnjaka 20. maja 1992. godine u selu Borkovac, te njihovom odvoðenju na strijeljanje.
(Tuzlarije.net)
|
05-05-2014 at 00:21 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Podsjeæanje na zloèine u Bratuncu
Svjedoèanstva koja prièaju
U Bosanskom kulturnom centru Tuzla veèeras je otvorena izložba dokumentarne fotografije koja govori o zloèinima poèinjenim za vrijeme rata na podruèju opštine Bratunac. Fotografije su nastale na prethodnim kolektivnim dženazama i na masovnim grobnicima pronaðenim u Bratuncu.
Bratunèanka Jasmina Mašiæ sa suzama u oèima samo je uspjela da kaže nekoliko rijeèi o svojoj ratnoj golgoti. „Teško mi je prièati o tom periodu. Ostalo sam gotovo bez cijele familije. Srbi su mi ubili petoricu braæe, oca, snahu....a ja sam ostala sama sa troje djece. Vratila sam se u Bratunac, nekako sam smogla snage. Volim hodati onim putem kuda su moji hodali“.
Rahmetli Zekira Begiæ je simbol stradanja u Bratuncu. Ubijena je u devetom mjesecu trudnoæe zajedno sa 37 bratunaèkih Bošnjaka, meðu kojima je bilo devetero djece. Jedna od ozljeda na njezinom tijelu koje je identifikovano prije nekoliko godina u Tuzli, je zrno, koje je prošlo kroz trbuh i koje je prošlo praktièno kroz sam plod, to jeste neroðeno dijete.
U sklopu izložbe je uprilièena i javna tribina na kojoj je bilo rijeèi o procesu traženja nestalih te je održana projekcija filma „Imami i šehidi“. U Bratuncu se i dalje trage za posmrtnim ostacima 320 ubijenih Bošnjaka.
Prema rijeèima Elvira- ef. Hodžiæa, glavnog bratunèakog imama, radi se o dokumentarnom filmu koji govori da je preko 100 imama prošlo brojne logore za Bošnjake. Meðu njima je bio i rahmetli Mustafa-ef. Mujkanoviæ, prijeratni glavni imam, koji je svirepo ubijen u Bratuncu 1992.godine.
- Posljedice genocida su vidljive na svakom koraku, jer je imenom i prezimenom verifikovano 3.058 bratunaèkih Bošnjaka koji su nestali, ali u Bratuncu imamo kompletne porodice koje su nestale, a nisu verifikovane. Do sada je oko 2.000 ljudi našlo svoj smiraj, a njih oko 1.100 još nisu identifikovani ili pronaðeni - istaknuo je Hodžiæ.
S druge strane, Admir Veliæ, predsjednik Organizacionog odbora dženaze u Bratuncu, kaže da ipak, nakog svega, povratnici u Bratunac nastoje usmjeriti svoj život u pozitivnom smislu.
- Nakon ratnih dešavanja, važno je da ljudi shvate da treba nastaviti dalje živjeti. U svom tom bolu, naši ljudi su smogli snage i sav taj bol pretvorili u pozitivnu energiju. Kao rezultat toga, danas u Bratuncu imamo veliki broj graðana koji su se vratili, èak i na ona mjesta u kojima su se dešavali monstruozni zloèini – istièe Veliæ.
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zloèina protiv èovjeènosti i ratnih zloèina poèinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, uèvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim graðanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
- Oni koji su poèinili zloèine treba da budu svjesni da oni za to moraju odgovarati, preko toga se ne može prijeæi – poruèio je Veliæ.
U samo nekoliko dana, 1992.godine, u Bratuncu su ubijena 603 bošnjaèka civila, a više od 20.000 Bošnjaka je nasilnim putem protjerano iz svojih domova.
Hiljade kuæa je ošteæeno ili srušeno, a svi islamski vjerski objekti na podruèju opštine Bratunac su do temelja srušeni. Oko Bratunca je locirano na desetine masovnih grobnica u kojima se i danas pronalaze posmrtni ostaci muèki ubijenih civilnih žrtava. Na Šehidskom mezarju Veljaci u proteklih sedam kolektivnih dženaza ukopano je 267 identifikovanih civilnih žrtava rata.
Za ratne zloèine u Bratuncu osuðene su tek tri osobe. Miroslav Deronjiæ je priznao zloèin u selu Glogova, te je u Haagu osuðen na 10 godina robije. Takoðer, pred Sudom BiH su osuðeni Mirko Todoroviæ i Miloš Radiæ zbog uèešæa u zarobljavanju grupe od 14 civila Bošnjaka 20. maja 1992. godine u selu Borkovac, te njihovom odvoðenju na strijeljanje.
(Tuzlarije.net)
|
08-05-2014 at 22:12 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Dani genocida u Bratuncu
U mjestu Glogova obilježena godišnjica stradanja 65 civila
Polaganjem cvijeæa i vijenaca te uèenjem fatihe, danas su se stanovnici Mjesne zajednice Glogova kod Bratunca prisjetili 65 mještana koji su svirepo ubijeni u protekloj agresiji.
Na Dan pobjede nad fašizmom, 9. maja 1992. godine, u krugu mjesne džamije u Glogovi kod Bratunca samo u jednom danu udružene snage bratunaèke policije, bratunaèke TO i JNA, predvoðene predsjednikom Kriznog štaba Miroslavom Deronjiæem za nekoliko sati strijeljale su 65 bošnjaèkih civila.
Najmlaða žrtva bio je Muharem Ibiševiæ (16), koji je ubijen pored oca Mustafe i godinu starijeg brata Muje. Srbi su u Glogovi uništili domove bosanskih muslimana , svu privatnu imovinu, lokalnu džamiju sravnili sa zemljom i protjerali sve Bošnjake koji su boravili u selu.
- Ovaj zloèin nikada ne smijemo zaboraviti i uvijek se trebamo okupljati u što veæem broju, kako bi sjeæanje na naše nevine ubijene vjeèno živjelo. Na zloèin ne treba uzvraæati osvetom, tako se vraæamo izvoru osvete. Na ovim prostorima treba graditi suživot i mir, onako kako je najbolje za sve ljude koji ovdje žive. Nije dovoljno da samo muslimani budu merhametli, nego bi to trebali biti i drugi koji ovdje žive – poruèio je okupljenima efendija Haris Æomiæ.
Haški sud (ICTY) osudio je na deset godina zatvora bosanskog Srbina Miroslava Deronjiæa, koji je priznao da je u maju 1992. naredio napad na selo Glogova, u opštini Bratunac u BiH, u kojem je ubijeno 65 Bošnjaka.
Emir Suljagiæ, Koordinator koalicije Prvi mart, održao je historijski èas i prisutne podsjetio na 1992.godinu i ubijanja u Glogovi.
- Ja sam imao upitnu privilegiju da budem ovdje 1992.godine kada je ovaj zloèin poèinjen. Zatim sam 2003.godine bio u Hagu, kada je Miroslav Deronjiæ osuðen za ovaj zloèin i priznao je svoju odgovornost. Nažalost, on nije jedini, ,nogi koji su uèestvovali u ubistvima danas su slobodni ljudi i kreæu se meðu nama. Svako od nas ima obavezu da prièamo o onome što se dogodilo, da pišemo o zloèinu, da školujemo svoju djecu da prièaju i uèe ono što smo im mi kazali da se ovdje dogodilo. Trebamo svima pokazati da smo ovaj zloèin upamtili i da prvi put u historiji neæemo pustiti da ovo proðe nekažnjeno – poruèio je Suljagiæ.
U sklopu ceremonije obilježavanja 22.godišnjice zloèina poèinjenog u Glogovi, prisutni su obišli masovnu grobnicu u blizini džamije i položili cvijeæe, a nakon toga je u mjesnoj džamiji prouèen tevhid za duše šehida.
Prema popisu iz 1991. Glogova je imala 1913 stanovnika, od èega 1901 Bošnjaka. Nakon agresije, život se polako vraæa u ovo mjesto. Danas se u Glogovi èuje graja djece, dok stariji vrijedno rade u polju kako bi svojim porodicama obezbijedili egzistenciju.
Obilježavanje Dana genocida poèinjenog nad Bošnjacima Bratunca se nastavlja sutra, 10. maja kada æe Bratunèani posjetiti masovnu grobnicu Suha i logor u fiskulturnoj sali OŠ „Branko Radièeviæ“. U Domu kulture biæe uprilièena projekcija dokumentarnog filma "Imami i šehidi".
U nedjelju,11. maja. 2014. godine, æe preživjeli Bratunèani u rijeku Drinu sa Ljubovijskog mosta baciti ruže, te æe biti položeno cvijeæe kod gradskog stadiona.
Istog dana, 11. maja, æe iz Tuzle biti ispraæeno šest tabuta sa kostima bratunaèkih šehida, kojima æe 12. maja na mezarju Veljaci biti klanjana kolektivna dženaza, na kojoj æe biti ukopani Asim i Ramo Aljiæ, Ismir Menziloviæ, Zina Sejdinoviæ, Hamdija Smajloviæ i Junuz Sinanoviæ.
(Tuzlarije.net)
|
09-05-2014 at 16:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Dani genocida u Bratuncu
Zloèini koji se ne smiju zaboraviti!
Polaganjem cvijeæa na spomen obilježje u Suhoj nadomak Bratunca, danas je nastavljeno obilježavanje Dana genocida nad Bošnjacima ove opštine.
U mjestu Suha, u maju 1992.godine je ubijeno 38 žena i djece. Posmrtni ostaci žrtava su ekshumirani 2005.godine iz masovne grobnice koja se takoðer nalazi na ovom lokalitetu.
- Ovo je do sada najtužnija grobnica jer su pronaðena tijela žena, majki sa djecom u zagrljaju. Djeca su bila starosti od tri mjeseca do nekoliko godina. Posvjedoèio je jedan od zloèinaca da su u jedno dijete ispucali cijeli rafal. Danas je taj neèovjek u ludnici – rekao je Elvir Hodžiæ, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bratunac koji je dadao da niko za ovaj svirepi zloèin još nije odgovarao.
U ovoj grobnici je takoðer pronaðeno tijelo Zekire Begiæ, koja je ubijena u devetom mjesecu trudnoæe. Jedna od ozljeda na njezinom tijelu koje je identifikovano prije nekoliko godina u Tuzli, je zrno, koje je prošlo kroz trbuh i koje je prošlo praktièno kroz sam plod, to jeste neroðeno dijete.
Hodžiæ je naglasio da je genocid u Bratuncu zapoèeo 1992. godine, kao i u Vlasenici i Zvorniku, a da je 1995. godine samo doživio svoju kulminaciju.
- Nažalost, genocid u Bratuncu nije verifikovan ni jednom sudskom presudom, ali se nadamo da æe za Bratunac, kao i za Višegrad i Prijedor biti donesena takva sudska instanca koja æe biti okarakterisana kao genocid - zakljuèio je Hodžiæ.
Nakon Suhe, preživjeli Bratunèani posjetili su fiskulturnu salu OŠ „Vuk Karadžiæ“ u kojoj su vlasti manjeg bh.entiteta, u maju 1992. organizirale koncentracioni logor. Na tom mjestu, u periodu od 10. do 16.maja 1992.godine, ubijeno je najmanje 14 zarobljenika, a više od 500 muškaraca je bilo zarobljeno.
Timi Deliæ iz Bratunca u sali osnovne škole ubijeni su muž Mehmedalija i sinovi Nedžad (20) i Samir (1. Tima je danas po prvi put smogla snage da progovori o ovom zloèinu. Pogledajte...
U veèernjim satima u Domu kulture je uprilièena projekcija filma „Imami šehidi“. Rijeè je o dokumentarnom filmu koji u jednom dijelu prikazuje i rahmetli ef. Mustafu Mujkanoviæa iz Bratunca, koji je primjer stradanja bošnjaèkog èovjeka u Podrinju.
Obilježavanje Dana genocida poèinjenog nad Bošnjacima Bratunca se nastavlja sutra, 11.maja, kada æe preživjeli Bratunèani u rijeku Drinu sa Ljubovijskog mosta baciti ruže te æe biti položeno cvijeæe kod gradskog stadiona. Istog dana, 11. maja, æe iz Tuzle biti ispraæeno šest tabuta sa kostima bratunaèkih šehida, kojima æe 12. maja na mezarju Veljaci biti klanjana kolektivna dženaza, na kojoj æe biti ukopani Asim i Ramo Aljiæ, Ismir Menziloviæ, Zina Sejdinoviæ, Hamdija Smajloviæ i Junuz Sinanoviæ.
(Tuzlarije.net)
|
10-05-2014 at 21:52 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi)
Komemorativni centar Tuzla
Ispraæeni posmrtni ostaci šest žrtava zloèina
Ispred Komemorativnog centra Tuzla, uz molitvu i suze èlanova porodica žrtava, obavljen je ispraæaj tabuta sa posmrtnim ostacima šest identificiranih civilnih žrtava rata sa podruèja Bratunca. Posmrtni ostaci pronaðeni su u masovnim grobnicama u Redžiæima i Suhoj, a ubijene su 1992. godine.
Najmlaða žrtva je osamnaestogodišnji Ismir Menziloviæ, dok je najstarija sedamdesetogodišnja Zina Sejdinoviæ. Pored njih, vjeèni smiraj na Šehidskom mezarju Veljaci naæi æe i Asim i Ramo (Hajro)Aljiæ, Junuz(Salko)Sinanoviæ i Hamdija(Hamed)Smajloviæ.
Prema rijeèima Elvira ef. Hodžiæa, ovo je najmanji broj žrtava do sada koje æe biti ukopane u Memorijalnom centru Veljaci, iako se još traga za 320 tijela.
- Èinjenica je da imamo sve manje informacija o masovnim grobnicama, da nemamo dovoljno ni krvi jer su naši ljudi rasuti širom svijeta, od Australije do Amerike. Imamo kompletne porodice gdje niko za njih nema da da krv. Po našim komemorativnim centrima postoji mnogo osoba koje su pronaðene, ali nažalost nisu identifikovane, jer ne može da se podudari DNK, istakao je ef. Hodžiæ.
Bratunaèki Bošnjaci su ovih dana još jednom izrazili nezadovoljstvo zbog sporog procesa traženja nestalih i identifikacije pronaðenih.
- Na prvoj kolektivnoj dženazi ukopali smo 97 žrtava, a ovu samo šest, kazao je ef. Hodžiæ, dodajuæi da Bratunèani nisu zadovoljni ni izricanjem kazni za ratne zloèine nad njihovim civilima.
Tabuti ukrašeni sa po jednom crvenom ružom, koja simbolizira ugašene živote, uneseni su u kamion, kojim su nastavili put prema svom vjeènom poèivalištu.
(Tuzlarije.net)
|
11-05-2014 at 17:27 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 35
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Politika : RS genocidna tvorevina (sabrani primitivizmi) |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|