Francuska, Rusija, Njemaèka, V. Britanija suodgovorne za genocid
Povodom poèetka suðenja optuženom ratnom zloèincu Ratku Mladiæu pred Meðunarodnim Tribunalom za ratne zloèine za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Den Haagu Društvo za ugrožene narode organizira akciju ispred zgrade Tribunala i podsjeæa na suodgovornost evropskih velikih sila za zloèine u Bosni i Hercegovini 1992-1995. godine.
Na velikim transparentima Društvo za ugrožene narode optužuje: "Francuska, Rusija, Velika Britanija, Njemaèka-suodgovorne za genocid!“ i zahtijeva hitno ujedinjenje Bosne i Hercegovine.
"Bez sumnje je Srbija pod voðstvom Slobodana Miloševiæa i Dobrice Æosiæa u uskoj saradnji s establišmentom samoproglašene bosanske Republike Srpske direktno odgovorna za sprovoðenje genocida nad bosanskim muslimanima, kao i za masovne progone, masovna silovanja i otvaranje koncentracionih logora“, izjavili su uime Društva za ugrožene narode-Internacional Fadila Memiševiæ i Tilman Zülch.
Dodali su takoðer da "dok su Srbija i bosansko-srpske postrojbe raspolagale cjelokupnom vojnom industrijom Jugoslavije, a napadnuti branitelji gradova kao što su Sarajevo, Bihaæ, Goražde, Srebrenica i Žepa morali se braniti izrazito slabim naoružanjem, evropske velike sile su insistirale na odluci o embargu na oružje koja je pogaðala samo žrtve, a ne i poèinioce".
"Samo tako se i mogla dogoditi Srebrenica“, bile su kritike Društva za ugrožene narode još za vrijeme rata.
"Kada je predsjednik SAD-a Bill Clinton u zapadnu Evropu poslao jednog visokorangiranog diplomatu kako bi sa evropskim vladama razgovarao o moguæoj vojnoj intervenciji u Bosni, tadašnji njemaèki ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel ga nije htio ni primiti".
"Naša organizacija za ljudska prava ukazuje i na suodgovornost Sjedinjenih Amerièkih Država koje su Dejtonskim sporazumom ovu multietnièku zemlju de facto podijelile na dvije države i time cementirale progone i etnièka èišæenja", izjavili su iz Društva za ugrožene narode.
Nedjelovanje evropskih velikih sila cementiralo je podjelu Bosne i Hercegovine i dalo legitimaciju strukturama Republike Srpske nastalim na genocidu, smatraju u Društvu za ugrožene narode.
Takoðer zahtijevaju od meðunarodne zajednice, evropskih vlada, posebno zemalja èlanica Evropske unije, ali i od SAD-a da preuzmu vlastitu odgovornost prema multietnièkoj i multireligijskoj zemlji Bosni i Hercegovini i njenom osiromašenom stanovništvu i konaèno sprovedu istinsko ujedinjenje zemlje.
"Neprihvatljivo da u Srebrenici pobjede oni koji negiraju genocid"
Politièka stranka koja se aktivno zalaže za negiranje genocida mogla bi pobjediti na izborima za gradonaèelnika Srebrenice u ovoj godini. To je neprihvatljivo za nas koji smo preživjeli genocid u tom gradu. Time bi se dala kontrola nad Memorijalnim centrom Potoèari, ukljuèujuæi grob mog oca i brojnih nevinih žrtava, ljudima koji negiraju zloèine koji su doveli do njihovih ubistava, piše Emir Suljagiæ u tekstu objavljenom na internet stranici Peacefare.net.
Ovo je ono što se dešava u i oko Srebrenice, u širem smislu. Dok se to dešava, suðenje Ratku Mladiæu, koji je komandovao vojnicima Republike Srpske (RS) tokom masakra prije 17 godina, poèelo je u srijedu u Haagu.
Obamina administracija, ukljuèujuæi savjetnike kao što su Samantha Power i Susan Rice, izgleda da je vratila amerièku politiku prema Bosni i Hercegovini u 1992. godinu, kada ondašnji državni tajnik James Baker i Sjedinjene Države nisu imale odluèan stav, naveo je Suljagiæ.
Dodaje da se amerièki ambasador u BiH Patrick Moon ne protivi zahtjevu predsjednika RS-a Milorada Dodika da se lokalni izbori održe po Izbornom zakonu BiH, èime bi se okonèao "srebrenièki izuzetak" kojim je bilo omoguæeno glasanje u Srebrenici svim njenim stanovnicima iz 1991. godine bez obzira gdje se trenutno nalaze.
Suljagiæ navodi da trenutno u Srebrenici ima 3.000 srpskih glasaèa iz Srbije registrovanih za glasanje u tom gradu.
Politièke stranke koje ne negiraju genocid iz 1995. godine mogle bi teoretski sprijeèiti to blokiranjem usvajanja državnog budžeta BiH, koje je potrebno Dodiku jer je RS trenutno u finansijskim problemima, piše Suljagiæ.
One, meðutim, nisu to uèinile, jer se više plaše Dodika, amerièke vlade i Evropljana nego preživjelih srebrenièkog masakra.
Kako bi se suprotstavile toj izdaji, grupe preživjelih organizirale su koaliciju koja æe raditi na registraciji bosanskih graðana širom zemlje za glasanje u Srebrenici na predstojeæim izborima.
To je dopušteno po bosanskim zakonima. Imamo oko 90 dana prije nego što se dovrše glasaèke liste. Uvjeren sam da možemo registrovati tri hiljade ljudi koji bi nam pomogli da grobovi u Potoèarima ne padnu u ruke onima koji negiraju ubistva onih koji su ukopani u njima. Nema sumnje da æe neki u meðunarodnoj zajednici pokušati da ometu taj proces, piše Suljagiæ.
Preživjeli æe objaviti takve pokušaje u javnosti, ukljuèujuæi i meðunarodne medije. Udruženja preživjelih, piše Suljagiæ, imaju sumnju u prisustvo meðunarodnih predstavnika u Potoèarima 11. jula ove godine, datuma kada se obilježava godišnjica masakra. Izgleda dostojnije obilježiti taj datum u ovoj godini bez onih koji su odsutni 17 godina i sada su zaboravili patnje žrtava.
Èitao sam u knjizi Samanthe Power "Amerika i doba genocida: Problem iz pakla" o lobistièkim naporima Rafaela Lemkina kod saveznika tokom suðenja u Nunbergu da uvrste genocid u optužbe protiv nacistièkog rukovodstva. On nije uspio u tome. Jer mi znamo, poput Derviša Sušiæa da "sve što se èini u korist svoje zemlje, jednog dana sigurno æe se desiti". S gorèinom uviðamo da se malo tog promijenilo. Juli 1995., kada je više od 8.000 ljudi ubijeno u Srebrenici, mogao bi se lako desiti u današnjem svijetu. Možda se veæ dešava u Siriji, piše na kraju svog teksta Emir Suljagiæ.
Tužilac: Nareðeno je plansko uništavanje graðana Srebrenice
U Haagu je jutros nastavljeno suðenje stoljeæa protiv ratnog zloèinca Ratka Mladiæa, bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS) optuženog za genocid i druge zloèine u Bosni i Hercegovini. Tužilac Peter McCluskey u uvodnoj rijeèi izlaže dokaze koji svjedoèe o genocidu u Srebrenici.
Protjerivanja i ubistva nesrpskog stanovništva u Bosni, koje je juèer opisao tužilac Dermot Groome, nisu okonèana 1993. i 1994. godine, kazao je tužilac Peter McCloskey u jutrošnjem uvodnom izlaganju na suðenju haškom optuženiku Ratku Mladiæu u Hagu.
"Od 12. do 16. jula 1995. oružane snage Radovana Karadžiæa i Ratka Mladiæa protjerale su stanovništvo iz Srebrenice i lišile života više od 7.000 srebrenièkih muškaraca i djeèaka. Ubistva su produžena i poslije 16. jula, poèevši od 17. jula pa tokom jeseni 1995. VRS je produžio sa zarobljavanjem i ubistvima srebrenièkih muškaraca islamske vjere, dok su uzalud pokušavali da se probiju kroz šume istoène Bosne. Do 1. novembra VRS je eliminirala srebrenièko muslimansko stanovištvo iz istoène Bosne, pri èemu se žene, djeca i stariji životarili u izbjeglièkim logorima, osakaæeni, gotovo bez ikakve nade lišeni svojih oèeva, braæe, muževa, sinova i djeda. To je bio i ostaje genocid", kazao je tužilac Peter McCloskey.
Tužilac McCluskey istakao je tokom današnjeg suðenja da æe dokazati da je Mladiæ zapovijedao snagama koje su poèinile genocid u Srebrenici. Naveo je da je u Srebrenici 1995. godine ubijeno više od sedam hiljada muškaraca, a tokom izlaganja uvodne rijeèi prikazani su snimci koji, kako je istakao, dokazuju krivicu Mladiæa.
"Više od 7.000 djeèaka i muškaraca je pobijeno. Od tog ukupnog broja 5.977 je ekshumirano iz masovnih grobnica povezanih sa Srebrenicom, veæina je identifikovana DNK analizom, kazao je tužilac McCloskey dodavši da æe svjedoèiti 11 ljudi koji su nekako uspjeli da se spasu iz tog krvoproliæa i da pronaðu sklonište.
Tužilac je citirao zapovijed za konaèni napad na Srebrenicu: "Svakodnevnim planskim i osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uslove totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljnjeg opstanka i života mještana u Srebrenici i Žepi", a prikazan je i snimak Mladiæa nakon pada Srebrenice u kojem on govori snimjatelju da sve snimi "da se vidi šta su Srbi uradili i kako su Turke sredili."
Takoðer, prikazani su snimci razdvajanja muškaraca i žena u Potoèarima, te snimak kada otac Ramo doziva svog sina Nermina da se ne boji i da se preda èetnicima.
"Mladiæ je bio na terenu u komandi, u Potoèarima, u Bratuncu u Sandiæima i na drugim mjestima gdje su zloèini poèinjeni izmeðu 11. i 14. jula popodne. On je bio na dužnosti, komandovao je i rukovodio dok se bavio državnim poslovima tokom boravka u Beogradu od 14. jula uveèer do 16. jula kada se vratio u Bosnu", kazao je tužilac McCloskey.
Snimljeno 1995. u okolici Srebrenice, na podruèju Tuzle odmah nakon pada Srebrenice i na podruèjima gdje su boravili prpadnici "jakih" snaga UN-a. Film odbijen na Danima Hrvatskog filma 2005. godine, a original i kopija "zagubljeni" tako da nije bio prikazan ni u selekciji "odbijenih" filmova.. Dokument jednog vremena..
Sistematsko silovanje Bosnjakinja Srebrenice
Na slici vojnici A biH pokusavaju da pomognu silovanoj i izbezumljenoj muslimanki iz Srebrenice koju su sistematski danima silovali srpski vojnici i civili
Mladi iz Zagreba obilježavaju stradanje Bošnjaka u Srebrenici
U spomen žrtava srebrenièkog genocida, Vijeæe bošnjaèke nacionalne manjine Grada Zagreba 25. i 26. maja organizira VI. konvoj mladih Bošnjaka Hrvatske i njihovih prijatelja pod nazivom "Da se nikad ne zaboravi".
Kao i do sada, Konvoj æe okupiti mlade iz Hrvatske, Slovenije, Austrije i Bosne i Hercegovine koji æe u zajednièkom posjetu Memorijalnom centru u Potoèarima odati poèast nevino stradalim Bošnjacima u julu 1995. godine, saopæeno je iz Vijeæa bošnjaèke nacionalne manjine Grada Zagreba.
Ove godine se 11. jula, koji je Europski parlament proglasio Danom sjeæanja na genocid u Srebrenici, što je potvrdio i Hrvatski sabor, obilježava njegova sedamnaesta godišnjica.
Upravo organizacijom Konvoja koji je postao tradicionalno godišnje okupljanje mladih Bošnjaka Hrvatske i njihovih prijatelja Vijeæe bošnjaèke nacionalne manjine Grada Zagreba želi skrenuti pozornost javnosti na ovaj stravièan dogaðaj koji se desio u Europi XX. stoljeæa.
"Ove godine glavni cilj ovog projekta je da u suradnji s obrazovnim institucijama Grada Zagreba djelujemo na podizanju svijesti mladih ljudi o važnosti tolerancije i uvažavanja drugog, punom poštovanju ljudskih i manjinskih prava te o neprikosnovenosti ljudskog života i dostojanstva“, navodi se u saopæenju.
Re: Don`t forget Srebrenica 
