Info: Ako imate neke nejasnoće, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima


FORUM : Kafić `Sunce´ : bosanski jezik
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
fijubriju
Nivo: Forumski doajen
sanjar lutalica

Registriran(a): 21-12-2004
Lokacija: Suncana strana ulice
Odgovori: 27900
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Pravopis maternjeg nam jezika

citat:
Amelina wrote:
Evo ja bih da ovdje nesto kazem, ali da se niko ne uvrijedi ili naljuti.

S obzirom da je danas u opticaju bila jedna rijec, mislim da bih mogla napraviti jednu malu digresiju jer ste kod iste rijeci svi napravili gresku.

Znaci: izvini - izvinio [ja sam se izvinio] nikako izvinuo, ovo je pogresno jer dolazimo do rijeci drugog znacenja, tako promjena ne moze ici u tom pravcu.

Tj. izasao iz vina
24-03-2006 at 23:15 | Uključi u odgovor
Bosniacus
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 04-11-2004
Odgovori: 518
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Pravopis maternjeg nam jezika

citat:
m-v wrote:
takode sam ovdje njak bosanski sto se pod mojim pendzerima prije nije divanio ni begeniso naucila .

svima



Mala - VELIKA, e stvarno si ogromno velika, ljubim te svu, cijelu, kompletno!

Ova tvoja recenica, vise vrijedi, nego trecina napisanog foruma.

Evo odmah sam se sjetio Muse Cazima Catica.

"…Pred Drugi balkanski rat 1913. godine ili odmah u prvim danima Drugog balkanskog rata sjedio sam sa Cazimom [Musom Cazimom Caticem] i Salih-begom Bakamovicem u basti kafane ´Evropa´. Pod Lipom. Pili smo pivo. Basta je bila puna oficira, vecinom Madjara, koje je Austrija mobilisala. Cazim je bio ´svips´ i vrlo zivo razgovarao na madjarskom o ljepoti nase narodne poezije. Bio se toliko zanio da je - i ne osjecajuci to - uzviknuo na bosanskom jeziku madjarskom oficiru kojega je bio zagrlio:
´AMA, BOLAN, TI NE MOZES NI OSJETITI KOLIKO JE TU BOGATSTVO IZRAZA I SLIKOVITOSTI U STIHOVIMA: ÐULBEHARA POD ÐULOM ZASPALA, ÐUL SE TRUNI, ÐULBEHARU BUDI…´"
[Po kazivanju Saliha M. Efice iz Mostara zabiljezio i objavio Abdurahman Nametak u knjizi: "Musa Cazim Catic (studija)", Tešanj, 1965.]

25-03-2006 at 05:29 | Uključi u odgovor
Bosniacus
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 04-11-2004
Odgovori: 518
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Pravopis maternjeg nam jezika

Razgovaraju dva bosanska knjizevnika o aktuelnoj knjizi jednog srpskog pisca.

"I sta kazes, kako ti se dopala?"
- Mislim da nije vrijedna paznje.
"Vidis, ja sam pronasao jednu rijec koju prvi put cujem u zivotu i koja me je puno zainteresovala - uznedalo mi se."

25-03-2006 at 05:37 | Uključi u odgovor
Bosniacus
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 04-11-2004
Odgovori: 518
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Pravopis maternjeg nam jezika


Bez obzira na sve, i ovo mi se puno dopada.

"Cuvajte, cedo moje milo, jezik kao zemlju. Rec se može izgubiti kao grad, kao zemlja, kao duša. A šta je narod - izgubi li jezik, zemlju, dušu? Ne uzimajte tudu rec u svoja usta. Uzmeš li tudu rec, znaj da je nisi osvojio, nego si sebe potudio. Bolje ti je izgubiti najveci i najtvrdi grad, nego najmanju i najneznatniju rec svoga jezika. Zemlje i države ne osvajaju se samo macevima, nego i jezicima. Znaj da te je tudinac onoliko osvojio i pokorio, koliko ti je reci potkrao i svojih naturio.

Narod koji izgubi svoje reci prestaje biti narod. Postoji, cedo moje, bolest koja napada jezik kao zaraza telo. Pamtim ja takve zaraze i morije jezika. Biva to najcešce na rubovima naroda, na dodirima jednog naroda s drugim, tamo gde se jezik jednog naroda tare o jezik drugog naroda. Dva naroda, milo moje, mogu se biti i mogu se miriti. Dva jezika nikad se pomiriti ne mogu. Dva naroda mogu živeti u najvecem miru i ljubavi, ali njihovi jezici mogu samo ratovati. Kad god se dva jezika susretnu i izmešaju, oni su kao dve vojske u bitki na život i smrt. Dok se god u toj borbi cuje i jedan i drugi jezik, borba je ravnopravna, kad pocinje da se bolje i više cuje jedan od njih, taj ce prevladati. Najposle se cuje samo jedan. Bitka je završena. Posle izgubljenog jezika nema naroda. Znaj, cedo moje, da ta bitka izmedu jezika ne traje dan-dva, kao bitka medu vojskama, niti godinu-dve, kao rat medu narodima, nego vek ili dva, a to je za jezik isto tako mala mera vremena kao za coveka tren ili dva.

Zato je, cedo moje, bolje izgubiti sve bitke i ratove, nego izgubiti jezik. Posle izgubljene bitke i izgubljenih ratova ostaje narod. Posle izgubljenog jezika nema naroda. Jezik je, cedo moje, tvrdi od svakog bedema. Kad ti neprijatelj provali sve bedeme i tvrdave, ti ne ocajavaj, nego gledaj i slušaj šta je sa jezikom. Ako je jezik ostao nedirnut, ne boj se. Pošalji uhode i trgovce neka duboko zadu po selima i gradovima i neka samo slušaju.

Tamo gde odzvanja naša rec, gde se još glagolja i gde se još, kao stari zlatnik, obrce naša rec, znaj, cedo moje, da je to još naša država, bez obzira ko u njoj vlada. Carevi se smenjuju, države propadaju, a jezik i narod su ti koji ostaju, pa ce tako osvojen deo zemlje i narod kad-tad vratiti svojoj jezickoj matici i svome maticnom narodu. "



[Edited by Bosniacus on 25-03-2006 at 05:44 GMT]

25-03-2006 at 05:43 | Uključi u odgovor
Bosniacus
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 04-11-2004
Odgovori: 518
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Pravopis maternjeg nam jezika

Tojnbi, poznati historicar, kaze da su Asirci nestali kao narod onda kada su sa svog klinastog pisma presli na aramejsko. Slicno nama, uporedo su pisali na dva pisma: svojim, klinastim,na glinenim plocama i aramejskim na papirusu. Tojnbi smatra da su tom prilikom postepeno prelazili i na aramejski jezik, sto je slicno i nasim prilikama tj.engleski i internet!


[Edited by Bosniacus on 25-03-2006 at 06:04 GMT]

25-03-2006 at 06:03 | Uključi u odgovor
Bosniacus
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 04-11-2004
Odgovori: 518
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Pravopis maternjeg nam jezika

Moj skromni doprinos za dijasporu.
Ja sam nesto ispravljao u ovom clanku koji slijedi o Pravopisu i Gramatici.

Zamolio bih Kaharliju da ukaze na sve izvjesne greske koje postoje u ovom prilogu.

VELIKA I MALA SLOVA

Velikim pocetnim slovima se pišu vlastita imena, i to:

a) licna imena i prezimena: Asim, Tarik, Subasic, Mujkic;

B) nadimci i atributi ako se sami upotrebljavaju ili su srasli s imenom i postali njegov sastavni deo: Riki, Seka, Zmaj od Bosne, Ricard Lavljeg Srca, Petar Veliki;

c) imena božanstava: Jupiter, Afrodita, Zevs, Apolon;

c) imena životinja i gradevina: Šarac, Jablan, Vucko, Krivi toranj u Pizi;

c) imena pripadnika naroda: Bosanac, Madjar, Albanac;

d) imena stanovnika gradova, krajeva, zemalja, država, kontinenata: Sarajlija, Tuzlak, Visocanin, Bosanac, Evropljanin, Australijanac;

d) imena nebeskih tela: Sunce, Zemlja, Mjesec, Mars, Venera;

e) imena kontinenata, država, naseljenih krajeva i mjesta (sve rijeci u njima osim veznika i priloga): Evropa, Bosna i Hercegovina, Južna Amerika;

f) imena mora, rijeka, jezera, planina i druga geografska imena: Dunav, Jadransko more, Majevica, Igman, Balkansko poluostrvo; ako se sastoje iz više rijeci, pišu se velikim pocetnim slovom samo prve rijeci, a druge samo ako su vlastite imenice: Južna Morava.

g) imena ulica i trgova: Studentski Trg, Željeznicka ulica, Sarajevska ulica; ako se sastoje iz više rijeci samo se prva rijec piše velikim slovom a ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Alije Isakovica, Ulica Alije Izetbegovica;

h) imena praznika: Bajram, Božic, Uskrs, Ðurdevdan, Nova godina, Prvi maj;

i) nazivi ustanova, preduzeca, društava: Matica bosanska, Osnovna škola "Mladost", Sarajevska banka, Tuzlansko dramsko pozorište, Sportsko društvo "Ljiljan", Medicinski fakultet u Tuzli, Organizacija ujedinjenih nacija;

j) nazivi knjiga, casopisa, novina, književnih djela: Opšta enciklopedija, Naš jezik, Oslobodjenje, Zeleno busenje;

k) prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ov, -ev, -in: Bosancev, Muhamedov.

Velikim pocetnim slovom se piše:

a) prva rijec u recenici:
Spušta se noc. Ledena kiša dobuje u prozore. Gdje su ljudi? Nema žive duše! Ulice su puste;

B) prva rijec poslije dvije tacke kada je upravni govor medju navodnicima:
Al´ govori Musa Arbanasa:
"Pridi, Marko, ne zameci kavge,
il´ odjaši da pijemo vino...";

c) nastavak pisma iza naslova ako se pismo nastavlja u novom redu, i to bez obzira da li se iza naslova stavlja zarez ili uzvicnik:
Draga mama,
Tvoje pismo sam primila tek juce iako...
ili
Draga Senada!
Molim te, nemoj se ljutiti što se rjetko javljam...

Velikim pocetnim slovom pišu se zamjenice Vi i Vaš iz poštovanja prema osobi kojoj se piše:
Dragi nastavnice,
Javljamo Vam se odmah po dolasku u ljetovalište. Na putu smo se držali Vaših preporuka...


Malim pocetnim slovom se piše:

a) nastavak upravnog govora ako je bio prekinut umetnutom recenicom radi nekog objašnjenja; na primjer:
"Hoce li svi", pitao je direktor na zboru ucenika, "pomoci u uredjenju okoline škole?";

B) nastavak recenice poslije upravnog govora, na primjer:
"Hocemo!" - odgovorili su svi prisutni ucenici.
"Krenimo na posao, onda, odmah poslije sastanka" - povikaše neki ucenici.;

c) prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ski, -ški, -cki, npr. tuzlanski, sarajevski, evropski, bosanski, americki, kanadski;

d) zamjenice vi i vaš kad se u pismu ne obraca samo jednoj osobi vec grupi ili kad se piše dopis nekoj ustanovi, firmi, društvu; npr.:
Osnovnoj školi "M. C. Catic", Sanski Most.
Obavještavamo vas da je...



SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJECI

Sastavljeno se pišu:

a) složenice koje imaju samo jedan akcenat i u kojima se prvi dio ne mijenja, na primjer: Sarajevo (Sarajeva, Sarajevu), goloruk, parobrod, pismonoša, bezdušan, jugozapadni, prepoloviti, izvuci;

b) nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dvije akcentovane rijeci i pišu se odvojeno; na primjer: Sarajlija (prema Sarajevu), Tuzlanka (prema Tuzla), Lukavcanin (prema Lukavac);

c) prisvojni pridjevi izvedeni od naziva mjesta ako se sastoje od dvije akcentovane rijeci, npr. gornjotravnicki (prema Gornji Travnik), južnoamericki (prema Južna Amerika), banjolucki (prema Banja Luka);

c) rjecca ne uz imenice i pridjeve s kojima srasta u složenice, na primjer: - neznanje, necovjek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj - nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;

c) složeni prilozi kao: maloprije, pokadšto, gdjekad, ponegdje, najednom, napamet, otprilike, i predlozi: povrh, namjesto, ukraj, uoci, podno;

d) rjecca naj- u superlativu opisnih pridjeva, na primjer: najljepši, najlakši, najbolji, najjaci, najjednostavniji.

S crticom izmedju prvog i drugog dijela pišu se polusloženice, ako svaki od sastavnih dijelova cuva svoj akcenat i ako se prvi dio ne mijenja po padežima. Tako se pišu:

a) višeclani nazivi mjesta, na primjer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Mrkonic-Grad;

b) dvije imenice od kojih jedna odredjuje drugu, a zajedno oznacavaju jedan pojam, na primjer: baš-caršija, radio-amater, rak-rana, auto-put, general-major, general-potpukovnik;

Rastavljeno se pišu:

a) rjecca "ne" u odricnim oblicima glagola, na primjer: ne znam, ne vjeruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može; izuzetak su odricni glagoli necu, nemam, nemoj, nisam, nedostaje;

b) odricne zamjenice niko, ništa, nikoji, niciji, nikakav, kad se upotrebljavaju s prijedlogom, na primjer: ni za koga, ni sa kim, ni u cijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

c) rjecca "li" uz glagole u upitnim recenicama, npr. Hoceš li doci? Vjeruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim recenicama sa da, na primjer: Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca?



INTERPUNKCIJA

U pisanju se radi jasnijeg prikazivanja onoga što hoce da se kaže, upotrebljavaju pojedini znaci koji se zajedno nazivaju interpunkcija ili recenicni znaci.

Znaci interpunkcije su: tacka, zarez, tacka i zarez, dvije tacke, navodnici, upitnik, uzvicnik, zagrade i crta.

Tacka se stavlja na kraju obavještajne - potvrdne i odricne recenice, na primjer: Svaki dan ucim za ispit. Za ispit ne ucim redovno.

Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava cesto i u razlicitim recenicnim situacijama. Pošto je jedno od osnovnih nacela bosanskog pravopisa slobodna (logicna) interpunkcija, za upotrebu zareza je najvažnije pravilo da se ono što je u mislima tijesno povezano, što predstavlja jednu cjelinu, ne odvaja zarezom, a dijelovi koji cine cjelinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih dijelova recenice.

Zarezom se odvajaju:

a) rijeci i skupovi rijeci (istovrsni dijelovi recenice) u nabrajanju: Mirso, Amar, Dina i Sara su otišli na izlet. Ponijeli su i dobre hrane, i bezalkoholnih pica, i društvenih igara.;

b) nezavisne recenice kad nisu povezane veznicima: Došao je, pozdravio se, dobro vecerao i nestao.;

c) paralelni dijelovi recenice kad su u suprotnosti: Zadatak je težak, ali zanimljiv. Poklonicu tebi a ne Irminu. Nismo ljetovali na moru, vec u planini.

d) recenice koje su u suprotnosti: Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na vrijeme. Vi ste pošli ranije a ipak ste zakasnili.;

e) recenice u inverziji (kad se zavisna recenica nalazi ispred glavne), na primjer: Kad se spremim, pozvacu te telefonom. Ako možeš, pomozi mi. Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.;

f) rijec ili skup rijeci koji su naknadno dodati ili umetnuti u recenicu: To je, dakle, tvoj vocnjak. Sve cu ti, naravno, ispricati. Ti si u pravu, neosporno.;

g) vokativ i apozicija su, takodje, naknadno dodati u recenicu, pa se odvajaju zarezom, na primjer: Vi cete, djeco, dobiti slatkiša. Tebi cemo, bako, donijeti voca. Djela Mese Selimovica, velikog bosanskog pisca, prevedena su na mnoge jezike.;

h) uzvici isto nisu sastavni dijelovi recenice, pa se odvajaju zarezom: Uh, što je hladno! Oh, što me boli zub! O, stigla si?!;

i) umetnute recenice na primjer: U mom selu, koje je jedno od najuspješnijih u vocarstu, gotovo svi gaje maline.;

j) izmedu mjesta i datuma, na primjer: Sarajevo, 15. avgust 1991. U Gornjem Travniku, 2. aprila 1999.

Tacka i zarez se upotrebljavaju:

a) izmedju recenica koje su u složenoj recenici manje povezane sa drugim recenicama, na primjer: Kad smo se sreli, pozdravili smo se, razgovarali o školi; nismo spominjali nedavnu svadju.;

b) izmedu grupa rijeci koje se razlikuju po srodnosti, na primjer: Na put cu ponijeti: odjecu, obucu, kišobran, higijenski pribor; knjige, sveske, pribor za pisanje; društvene igre, fudbal i reket za stoni tenis.

Dvije tacke se stavljaju:

a) iza rijeci kojima se najavljuje nabrajanje, a ispred onoga što se nabraja, na primer: Na pijaci kupi: sira, jaja, kajmaka, mesa, salate i luka.;

b) ispred navodjenja tudjih rijeci (upravnog govora); npr. Rekao nam je doslovno: "Novac za ekskurziju je obezbijedjen".

Navodnicima se obilježavaju:

a) tudje rijeci kad se doslovno navode , na primjer: Ulazeci svi zagrajaše "Srecan ti rodjendan!"

b) rijeci koje se upotrebljavaju s ironijom i kojima necemu ne želi da se da suprotno znacenje: npr.: Znam, ti si "vrijednica". Donio je tvoj "veliki prijatelj".

Na kraju upitnih recenica stavlja se upitnik, a iza uzvicnih recenica, kao i iza manjih govornih jedinica koje se izgovaraju u uzbudjenju, povišenim glasom, stavlja se uzvicnik, na primjer: Kako si? Šta radiš? Uh, što sam gladna! Ne vici! Požar! Kada se pitanje izgovara povišenim glasom iza njega se stavljaju i upitnik i uzvicnik; npr. On položio?! Ne daš?!

Zagradom se u recenici odvaja ono što se dodaje radi objašnjenja prethodne rijeci ili dijela recenice, na primjer: Interpunkcija (recenicni znaci) doprinosi jasnijem izražavanju. Imenske rijeci (imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi) mjenjaju se po padežima. Za vrijeme Prvog svjetskog rata (1914 - 191 vladale su nestašice hrane, odjece i lijekova.

Crta se piše:

a) Umjesto prvog dijela navodnika u dijalogu i to u štampanim tekstovima, a drugi dio se izostavlja; i na kraju upravnog govora se piše crta ako se recenica nastavlja i objašnjava nešto o upravnom govoru; na primjer:
- Ko je to bio? - Upita majka.
- Moj drug.
- Zašto ga nisi pozvao unutra?
- Žurio je - promrmlja Mustafa.;

b) kad se želi nešto istaci, ili naglasiti suprotnost, neocekivanost; na primjer: Podjem ja, kad - nigdje nikog. Sve sam naucila, sve znam - ne vrijedi, zbunila sam se.



PRAVOPISNI ZNACI

Pravopisni znaci se upotrebljavaju uz pojedine rijeci za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u recenici.

U pravopisne znake se ubrajaju: tacka, dijve tacke, nekoliko tacaka, crta, crtica, zagrada, apostrof, znak jednakosti, znak porijekla, akcentski znaci i genitivni znak.

a) Tacka se kao pravopisni znak upotrebljava:
- iza skracenica: npr., itd., sl., tj.;
- iza rednih brojeva kada se pišu arapskim brojkama:15. mart 1991. godine.

Tacka se ne piše iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih nadje drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.: O tome cete naci informacije na 119, 120, 121 i 122. strani. Na nekim spratovima (2, 4. i 5) su pokvarene elektricne instalacije. Na 10-15. kilometru ceš ugledati planinarski znak.

B) Dvije tacke se kao pravopisni znak pišu:
- izmedju brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i citaju se "prema".
Na primjer:
Rezultat utakmice je 2:1 u korist "Slobode".
Korijenski samoglasnik se smjenjuje o:i:a u rijecima ploviti - plivati - poplaviti.

c) Nekoliko tacaka (najcešce tri) stavljaju se:
- umjesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; na primjer:
Prijedlozi su: kod, pored, u, sa...
Kad se voz zaustavio, on se pojavi... i rece: "Divno je vratiti se kuci".

d) Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:
- izmedju brojeva umjesto prijedloga do, npr.:
Kupi 10 - 15 kilograma krompira.
Ivo Andric (1892 - 1975) je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Ako se ispred prvog broja nalazi prijedlog od, crtu ne treba pisati vec ispisati i prijedlog do; na primjer: Prvi svjetski rat je trajao od 1914. do 1918. godine.

- izmedju naziva gradova i drugih mjesta da bi se oznacio pravac kretanja, na primjer: Put Sarajevo - Zagreb ima veliki privredni znacaj.
- izmedju dva ili više imena kojima se oznacavaju tako tijesno vezani pojmovi da oni cine jedan pojam.: Utakmica "Sarajevo" - "Zeljeznicar" je uvijek najznacajnija utakmica koja se igra.

e) Crtica se kao pravopisni znak piše:
- izmedju dijelova polusloženica: radio-aparat, auto-mehanicar, foto-aparat, aero-miting;
- pri rastavljanju rijeci na slogove na kraju rjetka;
- u složenim ili izvedenim rijecima u kojima se prvi dio piše brojem a drugi dio slovima: 150-godišnjica, 40-tih godina prošloga vijeka, 15-godišnjak;
- izmedju skracenica i nastavka za oblik, na primjer: Prema Tanjug-ovoj vijesti, do rata medju sukobljenim stranama nece doci. Kulturna saradnja sa UNICEF-om je dobra.

f) Zagrada kao pravopisni znak:
- služi da oznaci oba oblika rijeci o kojima se govori, npr.:
Prijedlog s(a) uz instrumental sredstva se ne upotrebljava.
- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se oznacava novi odjeljak:
1), 2), 3) itd. - a), B), v) itd.

g) Apostrof se stavlja umjesto izostavljenog slova: Je l´ to tacno?

h) Znak jednakosti se upotrebljava izmedu rijeci da bi se oznacila njihova jednaka vrijednost, a cita se: jednako, ravno, isto što, jeste. Na primjer:
himba = sumnja, tata = subjekat (u recenici)

i) Znaci porekla su > i <. Upotrebljavaju se u strucnim tekstovima.
- znak > se cita "dalo je" ili "razvilo se u", npr.:
tvojega > tvoega > tvooga > tvoga;
- znak < se cita "postalo je od", npr.:
crnji < crn -ji; junace - junak -e

j) Akcentski znaci se beleže u strucnoj literaturi (obicno iz gramatike) i u obicnim tekstovima kad je potrebno da se oznaci rijec koja se od iste rijeci u susjedstvu razlikuje samo akcentom; npr.:
Sâm sam to uvideo.
Došao je da dâ oglas.

k) Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva množine kad je potrebno oznaciti razliku ovoga oblika od drugih oblika, najcešce genitiva jednine iste zamjenice. Na primjer: Iz primjerâ možeš zakljuciti o toj pojavi. Genitivnim znakom je naznaceno da je to genitiv množine, odnosno da se iz više primjera može zakljuciti, a ne samo iz jednog.


SKRACENICE

U bosanskom jeziku postoje dvije vrste skracenica:

I Skracenice koje nastaju skracivanjem rijeci u citanju se izgovaraju potpuno, kao da nisu skracene. I one se medusobno razlikuju, a najcešce se upotrebljavaju sledece:

a) skracenice kod kojih se skracivanje oznacava tackom:

br. (broj) tzv. (zako zvani) ž.r. (ženski rod)
uc. (ucenik) i sl. (i slicno) v.d. (vršilac dužnosti)
str. (strana) tj. (to jest) o.g. (ove godine)

b) skracenice za mjere, velicine, novcane jedinice koje se pišu bez tacke:

m (metar) g (gram) USD (americki dolar)
cm (centimetar) t (tona) EUR (evro)
km (kilometar) l (litar) JPY (japanski jen)
kg (kilograd) dcl (decilitar) GBP (britanska funta)
mg (miligram) hl (hektolitar) SIT (slovenacki tolar)

Pošto su to medjunarodne skracenice pišu se latinicom.

c) Bez tacke se pišu i sledece skracenice: dr (doktor), gda (gospoda), gdica (gospodica).

II Skracenice koje su nastale od prvog slova ili sloga svake rijeci u višesložnim izrazima (složene skracenice) citaju se razlicito:

a) neke se citaju potpuno kao da su svi dijelovi rijeci napisani, a pišu se bez tacke, npr.:
VPŠ - Viša poslovna škola
UN - Ujedinjene nacije
PTT - Pošta, telefon, telegraf

b) neke postaju rijeci pa se citaju kao skracenice i mjenjaju po padežima, npr.:
Bila sam u SAD-u. Iz SAD-a sam donijela kompakt diskove sa operskom muzikom.

c) skracenice preuzete iz stranih jezika pišu se kako se izgovaraju i mjenjaju se po padežima, npr.:
Uneskova pomoc zemljama u razvoju je dragocjena.
Pomoc u hrani i lijekovima je stigla od Unicefa.



PISANJE TUÐIH RIJECI

U bosanskom jeziku, kao i u drugim jezicima, ima mnogo rijeci koje su preuzete iz jezika drugih naroda i prilagodjene našem jeziku. Takve rijeci danas i ne osjecamo kao pozajmljenice, na primjer: puška, carapa, košulja, sat, sapun, kralj i dr.

U drugu vrstu pozajmljenica ili tudjica spadaju rijeci koje osjecamo kao rijeci stranog porijekla. Takve rijeci treba upotrebljavati s mjerom: kad za njih nema zamjene, u naucnim tekstovima, u oblastima tehnike i sl.

Za pisanje pozajmljenica postoje utvrdjena pravila:

I Rijeci iz klasicnih jezika (grckog i latinskog) su se odomacile u našem jeziku i u naucnoj terminologiji i prilagodile duhu našeg jezika, pa se pišu onako kako se izgovaraju: astronomija, instrument, subjekat, hemija, gimnazija, hirurgija; Ciceron, Olimp, Homer, Aristotel, Vavilon, Cezar itd.

II U pisanju rijeci iz živih jezika ima malo razlika.

a) Zajednicke imenice i pridjevi pišu se onako kako se izgovaraju u jeziku iz kojeg su preuzete, ali prilagodjeno našem pismu i glasovnom sistemu. Na primjer: spiker i tvist se u našem jeziku ne mogu izgovoriti kao u engleskom. U ovakve pozajmljenice spadaju rijeci: gulaš, ambalaža, intervju, korner, ofsajd, duet, bas, bife, šofer, kompjuter i mnoge druge.

b) Tudja vlastita imena pišu se razlicito:

izvorno, onako kako se pišu u jeziku iz kojeg poticu, ako se na bosanskom pišu latinicom, na primjer: Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej), Boccaccio (Bokaco), Shakespeare (Šekspir), Chicago (Cikago), New York (Njujork), München (Minhen), Zürich (Cirih); u tom slucaju se u zagradi piše kako se ime izgovara, i to kad se spominje prvi put;

fonetski, bez obzira na naše pismo, kad su rijeci iz slovenskih jezika koji se služe cirilicom (ruskog, bugarskog, makedonskog itd.); na primjer: Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski, Gligorov itd.

c) Imena mnogih stranih gradova, zemalja i druga geografska imena pišu se fonetski i cirilicom i latinicom ako su vec dugo prilagodjena duhu našeg jezika, na primjer: Njujork, Bec, Venecija, Madjarska, Rim, Solun itd.


KNJIZEVNI JEZIK

Jezik koji se uci u školi, kojim govore školovani ljudi, jezik kojim se pišu knjige i na kojem se razvija narodna kultura isti je za sve krajeve; taj se jezik zove književni jezik, dok se jezik kojim govore narod zove narodni jezik. Samo je jedna razlika dopuštena u našem jeziku; može se govoriti i pisati: djeca i deca, mlijeko i mleko, itd., kao i razlike u nekim rijecima: hljeb i kruh, itd.

Književni jezik je naše zajednicko dobro, i zato ga valja dobro nauciti i njegovati. Nauka koja nas uci da pravilno govorimo i pišemo zove se gramatika.

DIJALEKTI BOSANSKOG JEZIKA

Jezik je glavno osnovno sredstvo kojim ljudi /pismeno ili usmeno/ kazuju jedan drugome ono što misle i osjecaju. Svaki narod ima svoj jezik. Ima jezika kojima govore više naroda. Takvi su, na primjer, engleski, njemacki, francuski i drugi. I našim bosanskim jezikom govore Srbi i Crnogorci.

Bosanski jezik pripada grupi slovenskih jezika. Slovensku grupu jezika cine pored bosanskog, srpskog, hrvatskog, slovenackog i makedonskog, još i ovi jezici ruski, bjeloruski, uskrajinski, poljski, kašupski, ceški, slovacki, lužicko-srpski i bugarski.

Ruski, bjeloruski i ukrajinski cine istocnu grupu slovenskih jezika. Poljski, kašupski, ceški, slovenacki i lužicko-srpski – zapadnu grupu, a bosanski, srpski, hrvatski, slovenacki, makedonski i bugarski-južnu grupu slovenskih jezika.Ovoj grupi slovenskih jezika pripada i tzv.staroslovenski jezik, kojim su nekada govorili Sloveni južne Makedonije i na kojem su /u drugoj polovini 9.vijeka/ slovenski prosvjetitelji Cirilo i Metodije napisali prve slovenske knjige. Staroslovenski jezik je istovremeno i prvi slovenski književni jezik.

Ali treba znati da, sem slovenske grupe jezika, postoje i druge grupe jezika: romanska /francuski, italijanski, španski i dr./, germanska /njemacki, engleski, danski, holandski itd./ i dr.

Govor jednog kraja sa osobinama drugacijim od govora drugog kraja istog jezika zove se dijalekat.

Na cijeloj teritoriji našeg jezika govori se štokavskim dijalektom.

Prema tome, koji se glas /ili glasovi/ izgovaraju mjesto nekadašnjeg glasa jat štokavski se dijalekt dijeli na tri govora: ekavski, ijekavski i ikavski. U ekavskom govoru se na mjestu starog jata razvilo e : dete, mleko, ded, pesma, itd., u ijekavskoj ije /odgovara ekavskom dugom e/ ili je /odgovara ekavskom kratkom e/ : dijete, mlijeko, djed, pjesma itd., a u ikavskom i: dite, mliko, did, pisma, itd.

Ekavski se govori u istocnom dijelu Jugoslavije: u najvecem dijelu Srbije. Ijekavski se govori zapadno od ekavskog govora: ovim govorom govori bosansko stanovništvo zapadno od rijeke Bosne i Neretve, zatim Dalmaciji, Hrvatskoj i po Sloveniji; njime govore i pišu školovani ljudi u Hrvatskoj, bez obzira na to da li poticu sa cakavskog, kajkavskog ili štokavskog jezickog podrucja.

Ova tri govora, ekavskog, ijekavskog i ikavskog, u našem savremenom književnom jeziku upotrebljavaju se ekavski i ijekavski izgovor.

Ijekavski i ekavski književni izgovor

U velikom broju rijeci našeg jezika postoji ova razlika u izgovoru:

je:e ije:e
vjetar – vetar
vijek – vek

djevojka-devojka
lijek - lek

mjesto – mesto
sijeno – seno

pjesma – pesma
mlijeko - mleko


Izgovor sa je ili ije zove se ijekavski, a izgovor sa e je ekavski.

Prema kratkom e u ekavskom govoru stoji je u ijekavskom govoru, a prema dugom e u ekavskom govoru stoji ije u ikavskom govoru.

Ima krajeva u kojima se ne izgovara: Deca se kupaju u reci, ni, Djeca se kupaju u rijeci, vec, Dica se kupaju u rici, tj. mjesto ekavskog e i ijekavskog je, odnosno ije, izgovara se i. Ovaj izgovor zove se ikavski.

Ikavski se govori u zapadnoj Bosni i zapadnoj Hercegovini, u jednom dijelu Slavonije /u Posavini/ i u nekim dijelovima Hrvatske i Dalmacije.

Skracenice koje po svom fonološkom sastavu podsjecaju na rijeci standardne u bosanskom jeziku, mogu se pisati dvojako:
1) samo velikim pocetnim slovima: NOLIT, TANJUG, JAT, BITEF
2) ili samo pocetnim velikim slovom: Nolit, Tanjug, Jat, Bitef, s obzirom da su se sasvim adaptirale, mogu se mjenjati kroz padeže, te tako ne samo fonološki, vec i morfološki postaju samostalne rijeci.

skracenice preuzete iz stranih jezika, pišu se sa povlakom Bi-Bi-Ci (ili BBC)

********************* dodajmo i ovo *********************
Ja hocu (cu)
Ti hoceš (ceš)
ON hoce ( ce)

Mi hocemo ( cemo) nepravilno je - ce mo!
Vi hocete (cete) nepravilno je - ce te!
Oni hoce ( ce)


Odricni glagoli se pišu odvojeno: ne bacaj, ne zovi, ne placi, ne znam..., osim odricnih glagola NISAM, NECU, NEMOJ, i priloga NEMA i NIKAD.

Pridjevi koji se završavaju na -ski, -ški i -cki, pišu se malim slovom: bosanski, tuzlanski, sarajevski, derviški, putnicki...




25-03-2006 at 06:06 | Uključi u odgovor
sretno dijete
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 09-11-2005
Odgovori: 3393
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User Visit Homepage
icon Re: Pravopis maternjeg nam jezika

Zanima me sta je pravilno:

Upotreba sve, svo ili citavo, cijelo, kao priloska odredba za vrijeme.
Kada pricam o vremenu, koristim sve(svo)vrijeme, da oznacim trajanje, mada sam, takodjer, cuo upotrebu- citavo(cijelo) vrijeme. Da li je oboje pravilno?

Ili zato sto vrijeme nije stvar(predmet), mozda je samo pravilno - sve(svo)...ili grijesim...

07-04-2006 at 22:00 | Uključi u odgovor
Bosnjo
Nivo: Forumski doajen
Seljacina

Registriran(a): 26-03-2004
Lokacija: G. Dubrave
Odgovori: 17476
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: bosanski jezik


Pravim musku djecu, 200 maraka komad. Ako bude zensko, vracam pare...
02-05-2006 at 22:54 | Uključi u odgovor
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 23198
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: bosanski jezik

taman da obrisem post

02-05-2006 at 22:56 | Uključi u odgovor
Bosnjo
Nivo: Forumski doajen
Seljacina

Registriran(a): 26-03-2004
Lokacija: G. Dubrave
Odgovori: 17476
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: bosanski jezik

citat:
cupo wrote:
taman da obrisem post


 


Pravim musku djecu, 200 maraka komad. Ako bude zensko, vracam pare...
02-05-2006 at 22:57 | Uključi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 9
Skriveni clanovi: 0
Aktivni članovi: 0
Sretan rođendan: Arko901, berin, Mr.Sojic, PEJIC
FORUM : Kafić `Sunce´ : bosanski jezik New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja forumaša u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright © 2001 STRING