Economist: Jugoslavija je ponovno živa, samo je više nitko ne zove tako

Jugosfera je riječ koju britanski list "Economist" koristi u tekstu u kojemu opisuje stanje u državama bivše Jugoslavije.



Dvadeset godina nakon izbijanja ratova na zapadnom Balkanu došlo je vrijeme u kojemu se stare netrpeljivosti zamjenjuju novom regionalnom suradnjom. Jedino što bi eventualno moglo biti sumnjivo, po pisanju lista, je samo ime.

Naše zemlje

Tekst se otvara anegdotom s nedavnog sastanka Nesvrstanih, u kojemu je srpski predsjednik Boris Tadić spomenuo kako bi tvrtke iz zemalja bivše Jugoslavije, iz "naših zemalja", kako je rekao, trebale zajednički nastupati na specijaliziranim graditeljskim ili natječajima za vojnu opremu. Stjepan Mesić je "kimnuo glavom u znak potpore". Upravo ta fraza, "naše zemlje", služi kao uvod u tekst. "Od Slovenije do makedonske granice s Grčkom, većina ljudi ima jako puno toga zajedničkoga, čak i ako ne pričaju o tome. Svakim danom spone između njih, prekinute u 90-ima, lagano se obnavljaju. Jugoslavije je odavno nestala; na njenom mjestu izranja Jugosfera", stoji u uvodu teksta.

Kao dobar primjer suradnje spominje se uvodni sastanak za osnivanje vatrogasnog centra za jugoistočnu Europu. Iako je takva vijest jedva vrijedna spominjanja čak i u Sarajevu, u kojemu je bio sastanak, činjenica da "vojnici koji su se nedavno borili jedni protiv drugih sada treniraju jedni druge, ili da vatrogasci rutinski surađuju, ili da svi od veterinara do centralnih banaka imaju sastanke na gotovo zamorno redovnoj bazi je dobra vijest", piše Economist.

"Jugosfera ima korijene u zajedničkim iskustvima, trgovini i biznisu. Većina bivših Jugoslavena – Bosanci, Srbi, Crnogorci i Hrvati – pričaju istim jezikom s manjim varijacijama. Mnogo Makedonaca i Slovenaca još uvijek priča ili razumije jezik koji se zvao hrvatsko-srpskim. U većini regije, ljudi mogu slobodno putovati, koristeći samo osobne iskaznice", navodi Economist.

Kriminalci probili led

"Vole istu glazbu i istu hranu. Političke, religijske i etničke razlike i dalje su prisutne. No, svakog ljeta tisuće mladih ljudi nalazi se na festivalu Exit u Novom Sadu u Srbiji, a velike zvijezde bez problema privlače veliki broj publike gdje god da nastupaju. Na veliko živciranje čelnih ljudi hrvatske glazbe, na mobitelima mnogih mladih Hrvata sviraju najnovije srpske pjesme", stoji u tekstu.

"Oduvijek se znalo da će biti tako"

"Oko trećine crnogorske trgovine odvija se sa Srbijom. Bosna je najveće tržište za srpske izvozne proizvode, a drugo najveće za hrvatske. Srbija je najveći trgovinski partner Makedonije. U malim gospodarstvima, širenje obično znači više suradnje sa susjedima. Delta iz Srbije, Mercator iz Slovenije i Konzum iz Hrvatske svi vode supermarkete i otvaraju nove trgovine u susjednim dvorištima. Kao sve više tvrtki bivše Jugoslavije, tretiraju regiju kao jedinstvenu. Vodeći srpski dnevni list, Politika, ima domaće izdanje i malo drukčije "ex-yu" izdanje. Tipični srpski novinski naslov nedavno je najavio kako se planira "osvajanje" Hrvatske, ali ne vojnom silom, nego Cipiripijem, srpskim čokoladnim namazom", navodi Economist.

Neki su ljudi, piše Economist uvijek znali da će biti tako, budući da su i u "najmračnijim vremenima jugoslavenskih ratova" kriminalci trgovali svime preko granica, a "ono što se znalo kao tubro-folk glazba bilo je popularno svugdje, unatoč čestim nacionalističkim konotacijama". Sad su pak svi sustigli kriminalce i pjevače, stoji u tekstu, a najveći srpski problem s Hrvatskom, i obratno, nisu teritorij ili izbjeglice, nego neformalne barijere koje bi omogućile tvrtkama da lakše posluju u susjedstvu.

Konsolidirati zajedničko

"Hrvati vas gledaju mrko ako ih pitate za Jugosferu. Ne zato što ju ne žele. Jednostavno im ne odgovara ime, jer ih podsjeća na zemlju od koje su se odcijepili. Ali nikome drugome ne smete, kako se čini. Čak i bivši jugoslavenski Albanci, koji uglavnom žive na Kosovu i u Makedoniji (i koji su u mnogočemu suprotni), nisu izuzeti utjecaja Jugosfere. Jedan marketinški direktor iz Albanije kaže kako nikad ne bi uspješno mogao prodati talijansko mlijeko na Kosovu, budući da je Kosovarima zlatni standard slovensko mlijeko", stoji u tekstu.

"U svakodnevnom životu, naravno, mnogu ljudi više nego zadovoljno žive u više sfera. Kosovari gledaju televiziju na albanskom, ali ulaze u Jugosferu kad trguju sa Srbijom ili idu na godišnji odmor u Makedoniju. Bosanci svih narodnosti jednu iste stvari i puno posluju jedni s drugima. Nogomet, ipak, izvlači na površinu razlike, kao što je to slučaj u mnogim državama. Bosanski Srbi navijaju za srpsku reprezentaciju, bosanski Hrvati za hrvatsku, a samo Bošnjaci za BiH", navodi Economist.

U sljedećih nekoliko godina će, po mišljenju lista, trik biti u tome da se konsolidira ono što ljudi imaju zajedničko, da se vlade usredotoče na to, i pokušaju bolje povezati politiku i posao i regiji i kroz Jugosferu, ali i kroz ostatak Europe. "Europska unija utemeljena je da bi cementirala mir na kontinentu, a za Jugosferu taj posao još nije završen", zaključuje se u tekstu.

21.8.2009.
Index.hr/Pincom.info

http://pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=69179

Ne znam zasto, ali ne mogu se oteti utisku (cista intuicija) da je ipak namestaljka Sisicu. Mozda gresim, ali malopre na FTV gledam video snimak i bas mi deluje sumnjivo (montirano, i to amaterski) .

Šišić: Ovo su mi podmetnuli Munir Karić i Nijaz Hodžić



Nema potrebe za daljim pritvorom Mehmeda Šišića, predsjednika Saveza demobilisanih boraca BiH i Zeničko-dobojskog kantona - saopćio je u petak poslije podne Dževad Zahirović, dežurni tužilac Kantonalnog tužilaštva Zenica. On je kazao da se istraga ovog slučaja nastavlja.

U četvrtak poslijepodne službenici Federalne uprave policije uhapsili su Šišića u bolničkoj sobi zeničke bolnice. On je nekoliko sati ranije smješten na odjel nefrologije. Kako je saopćeno iz Uprave policije FMUP-a, Šišić je osumnjičen da je počinio „kazneno djelo spolni odnos zloupotrebom službenog položaja".

Navedeno je da postoji sumnja da je Šišić „u više navrata pokušao iskoristiti zaposlenicu u Savezu demobilisanih boraca Zeničko-dobojskog kantona, nudeći joj povećanje plaće i druge pogodnosti, odnosno zastrašujući je prestankom radnog odnosa ako ne pristane na njegovu ponudu što je kod oštećene izazvalo duševnu patnju i strah".

Šišić je u bolničkoj sobi novinaru Zede kazao da su mu sve podmetnuli Munir Karić Garo iz Travnika i Nijaz Hodžić iz Tuzle koji se bore da po bilo koju cijenu dođu do funkcije predsjednika Saveza demobilisanih boraca. Oni su iskoristili i 21-godišnju Amelu Dedić koja je, navodno, bila u vezi sa Munirom Karićem.

Šišić kaže da zbog bolesti već mjesec dana nije bio u prostorijama saveza, a da je Amela Dedić u junu dobila otkaz jer je prisvojila 2.500 maraka od članarine. On ističe da ima i njeno pismeno priznanje da je prisvojila taj novac i da će ga u dogledno vrijeme vratiti.

(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=7995

Ooooo ... svasta!

Zbog glasovanja talibani ženama odsjekli prste



Predsjednički i pokrajinski izbori održani u Afganistanu uglavnom su protekli dobro, ali ne i slobodno u nekim dijelovima zemlje. Zbog toga što su glasovale na izborima u Afganistanu, talibani su dvjema ženama u pokrajini Kandahar odsjekli prste, priopćili su afganistanski izborni promatrači, prenosi Večernji.

Nakon glasovanja biračima je kažiprst obilježen tintom kako ne bi mogli glasovati više puta, na osnovu čega su talibani prepoznavali one koji su izašli na izbore. Talibani su ranije prijetili da će na različite načine ometati izbore, što je neke Afganistance spriječilo da izađu na izbore, posebno u južnim pokrajinama gdje se nalaze glavna uporišta ekstremnih islamista, prenosi CNN.

Tvrde pobjedu
Izborno povjerenstvo je priopćilo da je 11 njihovih djelatnika poginulo na dan održavanja izbora. U više napada talibana tijekom izbornog dana, 20. kolovoza, poginulo je 26 ljudi, dok ih je nekoliko desetaka ozlijeđeno. Unatoč tome, afganistanske vlasti ocijenile su da je izlaznost na izbore bila dobra, a tijek glasovanja uspješan.

Obojica favorita na afganistanskim predsjedničkim izborima, Hamid Karzai i Abdulah Abdulah, tvrde da su pobijedili.

(Svevijesti.ba)
http://www.svevijesti.ba/content/view/38717/215/

A glavni poremecaj? Niko ne spominje. Vise carko od 350.000 to mi je jos el hamdulila brojka

Oko 350.000 ljudi u RS ima mentalne probleme

Vlada Republike Srpske (RS) usvojila je danas Strategiju razvoja mentalnog zdravlja u RS za period 2009-2015. godine, a procjenjuje se da u Republici Srpskoj oko 350 000 ljudi ima određenih mentalnih problema. Pomoćnik ministra zdravlja Milan Latinović rekao je da, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u svijetu svaki četvrti čovjek ima nekih mentalnih poteškoća, a prema tim podacima u RS oko 350 000 ljudi ima određenih mentalnih, bihevioralnih problema.
''Veliki problem predstavlja depresija, a neka istraživanja pokazuju da više od 90 odsto boračke populacije i stanovništa ima određene simptome depresije", istakao je Latinović i dodao da SZO predviđa da će depresija 2020. godine biti na drugom mjestu prema broju oboljelih.

On je naglasio da su ostali oblici poremećaja zavisnosti - alkoholizam, narkomanija i pušenje, te samoubistva.

Latinović je pojasnio da je Vlada usvojila ovu strategiju koja je usklađena sa Politikom mentalnog zdravlja RS koje je donesena 2005. godine, slijedeći preporuke SZO.

''Strategija je donesena jer želimo RS koja će svim građanima omogućiti da razumiju značaj mentalnog zdravlja za opšte zdravlje, da znaju da čuvaju i unapređuju i vlastito i mentalno zdravlje drugih'', dodao je Latinović.

On smatra da će dobro mentalno zdravlje doprinijeti ravnopravnosti i uživanju garantovanih ljudskih prava i sloboda, društvenoj solidarnosti i koheziji različitih društvenih klasa i grupa, zdravoj porodici, školskoj i radnoj sredini, većoj socijalnoj inkluziji i ravnopravnosti polova.

''Za postizanje boljeg mentalnog zdravlja neophodna je zajednička koordinisana reakcija vlasti, institucija, organizacija i udruženja'', istakao je Latinović.

Predstavnik Ministarstva finasija RS Ružica Moconja rekla je da je Vlada danas usvojila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju akcionarskih društava. Moconja je naglasila da se izmjene i dopune Zakona odnose na usaglašavanje sa direktivama EU i sa izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima.

(SRNA)