Hitno osmisliti otkaze u administraciji FBiH



Pre­mi­jer FBiH Mus­ta­fa Mu­je­zi­no­vić po­no­vo je po­čet­kom ove se­dmi­ce upu­tio pi­smo svim čel­ni­ci­ma fe­de­ral­nih mi­nis­tar­sta­va, upra­va, slu­žbi i agen­ci­ja u ko­jem od njih tra­ži da do kra­ja av­gus­ta dos­ta­ve svo­je pri­je­dlo­ge sma­nje­nja bro­ja za­po­sle­nih u ovim in­sti­tu­ci­ja­ma.

Ma­njak po­da­ta­ka

Sa­zna­je ovo "San" od izvo­ra blis­kih Vla­di. Za­klju­čak o po­tre­bi ra­ci­ona­li­za­ci­je admi­nis­tra­ci­je, Vla­da FBiH do­ni­je­la je još u ju­lu, ali su do sa­da po­dat­ke o za­po­sle­nim u Mi­nis­tar­stvo prav­de FBiH dos­ta­vi­li sa­mo Mi­nis­tar­stvo pros­tor­nog ure­đe­nja, Agen­ci­ja za pri­va­ti­za­ci­ju FBiH te Ured za za­ko­no­dav­stvo. U nji­ho­vim iz­vje­šta­ji­ma is­ti­če se ka­ko i sa­da ima­ju mno­go ma­nje ra­dni­ka ne­go što pre­dvi­đa­ju nji­ho­vi pra­vil­ni­ci o sis­te­ma­ti­za­ci­ji, pa sto­ga sma­tra­ju ka­ko ove in­sti­tu­ci­je ne bi tre­ba­le bi­ti obu­hva­će­ne ra­ci­ona­li­za­ci­jom bro­ja ra­dni­ka.

Mu­je­zi­no­vić, me­đu­tim, u svo­me pi­smu is­ti­če ka­ko že­li svi­ju in­for­mi­ra­ti da "sta­nje bu­dže­ta FBiH i op­šte sta­nje u ze­mi­ji, na­la­žu hi­tno sma­nje­nje bro­ja upo­sle­nih u fe­de­ral­nim or­ga­ni­ma drža­vne slu­žbe, kao i stru­čnim te za­je­dni­čkoj slu­žbi Vla­de FBiH".

Hi­tna pro­ve­dba

- Iz­vrše­nju ovog za­dat­ka tre­ba pris­tu­pi­ti odmah, vo­de­ći pri to­me ra­ču­na da se osi­gu­ra uku­pno sma­nje­nje bro­ja upo­sle­nih drža­vnih slu­žbe­ni­ka, na­mje­šte­ni­ka i sa­vje­tni­ka no­si­la­ca iz­vršnih fun­kci­ja u odno­su na broj upo­sle­nih na dan 1. ju­li 2009. go­di­ne - po­ru­čio je Mu­je­zi­no­vić.

Pre­mi­jer po­se­bno is­ti­če ka­ko će Mi­nis­tar­stvo prav­de FBiH, uko­li­ko pro­cje­ni da je po­tre­bno, pre­dlo­ži­ti iz­mje­ne za­ko­na ne­op­ho­dne ka­ko bi se pro­ve­la ra­ci­ona­li­za­ci­ja za­po­sle­nih. Ta­ko­đer, is­ti­če se ka­ko će ovo mi­nis­tar­stvo u sa­ra­dnji sa Agen­ci­jom za drža­vnu slu­žbu FBiH pre­dlo­ži­ti rje­ša­va­nje sta­tu­sa onih ra­dni­ka za či­jim ra­dom pres­ta­je po­tre­ba.
A. Mu­ja­no­vić

(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=8080

BHDANI:
Ličnost u fokusu



Srđan Dragojević

Na intervju što ga je zagrebačkom Globusu dao Emir Hadžihafizbegović, reagira pismom tom listu filmski redatelj Srđan- Dragojević (Lepa sela lepo gore), i to tako što, kaže, nema namjeru da se brani od "zlonamernih poluistina koje je izrekao bivši glumac, a sada, avaj, samo ostrašćeni političar-ksenofob i šovinista, gospodin Hadžihafizbegović".

Ni Hadžihafizbegovića ne treba braniti, ni od Dragojevića ni od njega samog, ali je vrlo zabavno čitati kako ovaj potonji, optuživši čovjeka za ksenofobiju, šovinizam, netrpeljivost, fašizam i za još koješta iz te skale najcrnjih ideoloških opačina, sam demonstrira iste, u raskošnom rasponu. Nije to lako ni samo pobrojati: kritičare svoga filma on vidi samo kao "ustaše i balije poput dotičnog Hadžihafizbegovića", "fašističku, nacionalističku marvu koja se pobunila (...) mukala, ritala se i rogatila", napadi na njega i njegov film idu "od strane prodavača 'sarajevskih suza', ljudi koji su od patnje jednog grada i jednog naroda zgrnuli lično bogatstvo", itd., itsl. Naročito je moćan redateljev argument u korist njegovoga filma to što je, tvrdi on, postao omiljen svuda naokolo, pa i "među časnim, poštenim i mislećim građanima Sarajeva".

Bilo bi vrlo zanimljivo da nam Srđan Dragojević objasni kako je došao do tog rezultata. Kojom selekcijsko-istraživačkom metodom je, najprije, izdvojio od ostalih građana Sarajeva one "časne, poštene i misleće", pa zatim kojom anketnom tehnikom i na kojem uzorku ih je ispitao i dobio potvrdu da je njegov film baš među tom odabranom grupom "časnih, poštenih i mislećih građana Sarajeva" postao - omiljen? Kad bi to uspio objasniti, ne samo da bi obradovao sve nas, nego bi trajno zadužio sociološku nauku koja uvijek muku muči s vjerodostojnošću svojih metoda ispitivanja javnog mnijenja. No, sve to nastranu, kakav filmski redatelj "iz regije" moraš biti da bi za Emira Hadžihafizbegovića mogao danas reći da je - bivši glumac! Jer, kao što svatko iole obaviješten zna, radi se o glumcu koji je baš posljednjih godina naprosto eksplodirao, dajući u brojnim filmovima briljantne uloge s neviđenim rasponom karaktera, te je sve svoje druge "uloge", pa i onu političku, vrlo efektivno bacio u zasjenak. Zna to, naravno, i redatelj Lepih sela, pa ova opaska o "bivšem glumcu" najbolje otkriva mizernost njegovih namjera. Kao i ono mjesto u kojemu se na nedopustivo ksenofobičan i šovinistički način ruga prezimenom: "Hadžihafiz-itd". (I. Lovrenović)

da se ne zaboravi....

Masakr kod Tržnice
Obilježena 14. godišnjica stradanja na Markalama

e-Novine


U petak je položeno cvijeće na mjesto masakra u ulici Mula Mustafe Bašeskije do broja 64, kod sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu, u znak sjećanja na 43 stradalih Sarajlija koji su poginuli 28. augusta 1995. godine od pet granata ispaljenih sa agresorskih položaja u Lukavici

Na skupu, na kojem se okupilo nekoliko desetina građana Sarajeva, te predstavnici Kantona i Grada Sarajeva, položeno je cvijeće, proučena Fatiha i održana minuta šutnje u znak sjećanja na poginule.
Kako je rekao Besim Mehmedić, premijer Kantona Sarajevo, treba učiniti sve da se ovakav zločin više ne ponovi. On smatra da dolazak političara ili bilo koga nije pravi način da se da odjek onome što se na ovom mjestu desilo. "Generacijama koje dolaze stalno ponavljamo da ovo ne smiju zaboraviti i to na način da svijetu govore da je ovo civilizacijska nepravda. Ko god dođe u Sarajevo, na aerodrom ili bilo gdje, treba da osjeti civilizacijsku nepravdu koju su tadašnji i sadašnji građani Sarajeva doživjeli", rekao je Mehmedić.

On je izrazio bojazan da se ovakva stvar opet ne ponovi i kazao da se nadolazeće generacije trebaju podučavati kako se nešto slično više nikada ne bi desilo ni u Sarajevu niti bilo gdje u svijetu.

“Kao i svake godine okupili smo se na ovom tragičnom i tužnom mjestu da odamo počast polaganjem cvijeća, učenjem Fatihe i minutom ćutnje nevino ubijenim sugrađanima, te izrazimo najdublju sućut i saosjećanja porodicama 43 ubijenih Sarajlija. Ovo što se desilo prije 14 godina, ali i sve ostale sarajevske masakre, nećemo nikada zaboraviti. U isto vrijeme držimo ispruženu ruku pomirenja, a za uzvrat očekujemo riječi iskrenog izvinjenja i priznanja krivice, kao i hapšenje zločinaca-počinilaca i njihovih nalogodavaca”, rekao je okupljenim građanima Denis Zvizdić, predsjedavajući Skupštine KS.

Nakon drugog masakra na sarajevskoj Tržnici NATO snage izvele su vazdušne udare na položaje Vojske Republike Srpske pod nazivom "Operacija namjerna sila".

Imena stradalih Sarajlija: Omer Ajanović, Hidajet Alić, Salko Alić, Zeno Bašević, Husein Baktašević, Sevda Brkan-Kruščica, Vera Brutus-Đukić, Halida Cepić, Paša Crnčalo, Mejra Cocalić, Razija Čolić, Esad Čoranbegić, Dario Dlouhi, Salko Duraković, Alija Dževlan, Najla Fazlić, Rijad Garbo, Ibrahim Hajvaz, Meho Herceglić, Jasmina Hodžić, Hajrudin Hozo, Jusuf Hašimbegović, Adnan Ibrahimagić, Ilija Karanović, Mesudija Kerović, Vehid Komar, Muhamed Kukić, Mirsad Kovačević, Hašim Kurtović, Ismet Klarić, Masija Lončar, Osman Mahmutović, Senad Muratović, Goran Poturković, Blaženka Smoljan, Hamid Smajlhodžić, Hajro Šatrović, Samir Topuzović, Hamza Tunović, Ajdin Vukotić, Sabaheta Vukotić, Meho Zećo i Narima Žiga.

Ma najveci problem je sto SVI VI ne vodite NIKOGA NI PREMA CEMU DOBROM!

SDP: Vladajući vode zemlju prema ratu



SARAJEVO- SDPBiH smatra da su napuštanje sjednice Vlade FBiH od HDZ-ovih ministara i prijetnja SDA da neće sudjelovatiu radu Vijeća ministara BiH usmjereni isključivo ka skidanju odgovornosti s vladajuće koalicije za katastrofalno stanje u zemlji i pokriće svoje pljačke nacionalnim interesima.

Stav te stranke je da vladajuća petorka, umjesto suočavanja s posljedicama ekonomske i socijalne katastrofe u kojoj se nalazi BiH, a za koju snose punu odgovornost, pokušava BiH ponovno dovesti na rub rata.

- Plašenjem strahom jednih od drugih, oni građane nastoje natjerati da zaborave sve što su im obećali, a nisu izvršili, a naročito ono što su radili posljednjih godina, priopćeno je iz SDP-a.

Ova stranka, umjesto "drskog Dodikovog prijedloga da je potrebno proglasiti moratorijum na političke teme u idućih pet do deset godina", poručuje vladajućoj koaliciji da oni više nemaju legitimitet da se do kraja svoje vladavine, naredne godine, bave bilo čime osim ekonomskim i socijalnim pitanjima od interesa za građane BiH.

Očito je, ocjena je SDP-a, kako vlast na svim razinama postaje nervozna zbog činjenice da se njihov mandat primiče kraju, a nisu završili preuzete obveze prema svojim pokroviteljima i financijerima.

Kako se ističe u priopćenju, SDP će i dalje, zajedno s građanima BiH i nezavisnim medijima, nastaviti sprječavati "korumpiranu i uspaničenu vlast da preda preostalu državnu imovinu u ruke tajkuna, ali i da ih spriječi u namjeri da svoje neuspjehe prikrivaju dizanjem nacionalnih tenzija i zavađanjem naroda".

- Pljačkaši i lopovi trebaju odgovarati pred zakonom zbog svojih djela, a ne zbog toga kako se zovu i koje su nacionalnosti - poručuje SDPBiH.

29.8.2009.
Pincom.info
http://pincom.info/index.php?p=opsirnije&s=69475

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktuelno/ceric-valentin-inzko-nije-kompetentan-da-govori-o-islamu




Inzko: Da poštedi Bošnjake tumačenja o islamuCerić: Valentin Inzko nije kompetentan da govori o islamu
Inzko izjavio da je ratni zločinac Radovan Karadžić bio najveći prijatelj islama...
29.08.2009. 17:35
Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH), kojim rukovodi reis-ul-ulema Mustafa ef. Cerić, kritikovao je stavove visokog predstavnika Valentina Inzka o islamu, ističući da on nije kompetentan, niti ima nadležnosti da muslimanima tumači propise islama, islamsku doktrinu i tradiciju.

Rijaset je, u saopćenju objavljenom na svom siteu reagovao povodom stavova ambasadora Inzka u vezi sa, kako se navodi, širenjem radikalnog islama, muslimanima koji nisu ostali u svojoj tradiciji, kao i da je ratni zločinac Radovan Karadžić bio najveći prijatelj islama.

Inzko je svoje stavove o islamu iznio u intervjuu sarajevskom časopisu "Svijetlo riječi", a Rijaset je u saopćenju ocijenio da Visoki predstavnik "namjerno ili nenamjerno nanosi štetu bosanskim muslimanima".

Rijaset pita da li je odaslata poruka da visoki predstavnik, koji je i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH, treba ovdašnjim muslimanima da ubuduće bude i visoki tumač ili specijalni tumač islama.

Islamska zajednica u BiH pita i da li "ti diplomati imaju važnijih poslova od bavljenja islamom i njegovim tumačenjem", ističući da bosanski muslimani imaju svoju "ulemu", muftije i svoju dokazanu tradiciju učenja, življenja i tumačenja islama.

Rijaset pita zašto se i sa kakvim moralnim pravom, kako je navedeno, miroljubivim Bošnjacima nameće teorija o islamskom radikalizmu, zašto Bošnjaci moraju stalno da se pravdaju zbog svoje vjere i zašto o tome moraju da im stalno budu držana predavanja.

Islamska zajednica je takođe sugerisala Visokom predstavniku da "bosanske muslimane poštedi tumačenja prijateljstva Karadžića prema islamu i muslimanima".

BOSS: Potpuno opravdano osuđeni stavori Valentina Inzka

Rijaset Islamske zajednice u BiH je u ime muslimana Bošnjaka s punim pravom i potpuno opravdano osudio stavove visokog predstavnika Valentina Inzka koji je u svetom mjesecu Ramazanu iznio niz uvreda na račun islama, ističe u priopćenju za javnost predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović.

- Izjava Valentina Inzka da je Radovan Karadžić bio najveći prijatelj islama, te Inzkovo tumačenje koji je islam prihvatljiv, a koji ne, najveća je uvreda za Bošnjake muslimane od vremena kada im je Karadžić sa skupštinske govornice poručio da će otići u nestanak (...) Valentin Inzko je svojim pokušajem utjecanja na tumačenje i ispovijedanje islama iskazao klasičnu islamofobiju i nacionalizam, jer korištenjem huškačkog jezika pokušava negirati pravo muslimana Bošnjaka da bez tuđih utjecaja i pritiska slobodno ispovijedaju i tumače svoju vjeru, smatra predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović.





[Edited by Trucker on 29-08-2009 at 19:28 GMT]

Nista vi niste bolji...a sva vasa prepucavanja padaju na plodno tlo, nazalost.


Vijeće ministara BiH: Plaše građane strahom jednih od drugih

Vladajuća petorka pokušava ponovo dovesti BiH na rub rata

Pljačkaši i lopovi treba da odgovaraju pred zakonom zbog svojih djela, a ne zbog toga kako se zovu i koje su nacionalnosti - poručuje SDPBiH

29.08.2009. 17:07
SDPBiH smatra da su napuštanje sjednice Vlade FBiH od HDZ-ovih ministara i prijetnja SDA da neće učestvovati u radu Vijeća ministara BiH usmjereni isključivo ka skidanju odgovornosti s vladajuće koalicije za katastrofalno stanje u zemlji i pokriće svoje pljačke nacionalnim interesima.

Stav te stranke je da vladajuća petorka, umjesto suočavanja s posljedicama ekonomske i socijalne katastrofe u kojoj se nalazi BiH, a za koju snose punu odgovornost, pokušava BiH ponovno dovesti na rub rata.

- Plašenjem strahom jednih od drugih, oni građane nastoje natjerati da zaborave sve što su im obećali, a nisu izvršili, a naročito ono što su radili posljednjih godina - saopćeno je iz SDP-a.

Ova stranka, umjesto "drskog Dodikovog prijedloga da je potrebno proglasiti moratorijum na političke teme u idućih pet do deset godina", poručuje vladajućoj koaliciji da oni više nemaju legitimitet da se do kraja svoje vladavine, naredne godine, bave bilo čime osim ekonomskim i socijalnim pitanjima od interesa za građane BiH.

Očito je, ocjena je SDP-a, kako vlast na svim nivoima postaje nervozna zbog činjenice da se njihov mandat primiče kraju, a nisu završili preuzete obaveze prema svojim pokroviteljima i finansijerima.

Kako se ističe u saopćenju, SDP će i dalje, zajedno sa građanima BiH i nezavisnim medijima, nastaviti sprječavati "korumpiranu i uspaničenu vlast da preda preostalu državnu imovinu u ruke tajkuna, ali i da ih spriječi u namjeri da svoje neuspjehe prikrivaju dizanjem nacionalnih tenzija i zavađanjem naroda".

- Pljačkaši i lopovi treba da odgovaraju pred zakonom zbog svojih djela, a ne zbog toga kako se zovu i koje su nacionalnosti - poručuje SDPBiH.

Autor: FENA

(Dnevni avaz)
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktuelno/vladajuca-petorka-pokusava-ponovo-dovesti-bih-na-rub-rata

Divno, predivno... "Kulturna" PLJACKA drzave?


Zemljište u Trebižatu Foto: Arhiv

Dragan Vrankić kupio tri parcele prije 17 dana!

Prosta računica govori da bi Vrankić za 5.000 kvadratnih metara zemljišta za potrebe autoputa naplatio 200.000 KM...

30.08.2009. 09:20
Najava hrvatskih ministara u Vladi Federacije BiH da će bojkotirati njene sjednice, sudeći prema činjenicama koje se svakodnevno otkrivaju, nije prouzrokovana navodnim nacionalnim preglasavanjem pri donošenju odluke o trasi kojom će u Hercegovini proći autoput na koridoru 5C.

Raspisan konkurs

U pozadini cijele priče je sudbina zemljišta državnog ministra finansija i trezora Dragana Vrankića u Čapljini, inače visokog funkcionera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Nakon što su nam mještani Trebižata pokazali Vrankićeve parcele u tom hercegovačkom mjestu, gdje državni ministar još ima i porodičnu kuću, "Dnevni avaz" došao je u posjed dokumenata s posljednje sjednice Općinskog vijeća Čapljina, koji su definitivno potvrdili naše pisanje.

Naime, na sjednici održanoj 13. avgusta, dakle prije 17 dana, OV Čapljina usvojio je odluku prema kojoj su tri parcele državnog zemljišta u Trebižatu, tačno one za koje se tvrdi da ih je kupio Vrankić, dodijeljene neimenovanoj osobi!

Prema odluci o raspisivanju konkursa za dodjelu na korištenje građevinskog neizgrađenog zemljišta državnog vlasništva, u Trebižatu su dodijeljene parcele: k. č. 1979/3 zv. Dubovo Brdo, pašnjak, površine 1.456 kvadratnih metara, zatim k. č. 1973/4 zv. Dubovo Brdo, pašnjak, površine 1.594, kao i k. č.1973/5 zv. Dubovo Brdo, pašnjak, površine 1.887 kvadratnih metara.

Riječ je o blizu 5.000 kvadrata državnog zemljišta, kupljenog odlukom OV Čapljina polovinom ovog mjeseca upravo na lokalitetu Dubovo Brdo, iznad benzinske pumpe "Rebac", na ulazu u Trebižat. Tačno na tom mjestu, prema idejnom projektu koji su zacrtali Institut za građevinarstvo Hrvatske (IGH) s Jurom Radićem na čelu i bivši državni ministar saobraćaja Božo Ljubić, trebao je proći autoput.

S obzirom na to da je Vlada FBiH usvojila prostornu osnovu prema kojoj trasa autoputa, zbog drugog položaja počiteljskog mosta, ide nešto sjevernije, Vrankićeve parcele bit će zaobiđene, tako da na njima neće biti potrebno vršiti eksproprijaciju, što je, izgleda, veoma razljutilo državnog ministra Vrankića i njegove kolege iz Federalne vlade.

Velika zarada

Kako saznajemo u OV Čapljina, cijena zemljišta po kvadratu navedenih parcela bila je samo četiri KM, a kada bi država od vlasnika kupovala parcele za potrebe izgradnje autoputa, cijena bi bila najmanje deset puta viša. Prostom računicom to znači da bi Vrankić za 5.000 kvadratnih metara zemljište koje je od Općine dobio za 20.000 KM, od države na ime eksproprijacije naplatio 200.000 KM!

Zanimljivo je da je samo ovo zemljište u Trebižatu na navedenoj sjednici OV Čapljina dodijeljeno neimenovanoj osobi, dok su novi vlasnici ostalih parcela u okolici Čapljine, kako se vidi u dokumentima, imali imena i prezimena.

Načelnik bez objašnjenja

Nezvanično saznajemo da je 13. avgusta bio dopunjen dnevni red OV tačkom o promjeni trase autoputa na koridoru 5C kroz čapljinsko područje, ali je tu tačku s dnevnog reda skinuo općinski načelnik Smiljan Vidić (HDZBiH).

On nam jučer nije dao pojašnjenja, jer se nije javljao na mobitel, niti je odgovarao na poruke.

Autor: A. DUČIĆ
(Dnevni avaz)

http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/aktuelno/dragan-vrankic-kupio-tri-parcele-prije-17-dana

BHDANI:

Intervju Dana: Mustafa Mujezinović, premijer Federacije BiH



Neće, ne može, ne zna, ne čuje, ne vidi...

Tokom vakta Ahmeta Hadžipašića i Nedžada Brankovića izgledalo je da nema katastrofalnijeg rješenja od nezajažljivih majstora tranzicije gladnih miliona u premijerskoj fotelji. No, izborom Mustafe Mujezinovića tranzicija u Federaciji BiH ulazi u novu fazu: sada moćni tajkuni postavljaju premijera koji se neće petljati u svoj posao i u njihov unosni kriminal. Federalni premijer se ljubazno odazvao molbi za intervju, vođen uglavnom na temu kriminala "bijelih okovratnika". Urednik Dana je nakon razgovora ostao u dilemi: da li je Mustafa Mujezinović naivan, a naš urednik u to stvarno ne vjeruje, ili, pak, Mujezinović glumi naivnost vjerujući da mu neko vjeruje



Mustafa Mujezinović: "Kad su bilo koji predstavnici u nadzornom odboru nešto spriječili?"
DANI: Gospodine Mujezinoviću, zahvaljujem Vam na spremnosti za razgovor. Za početak, molim Vas da razjasnite Vaš zbunjujući stav oko Energoinvesta: da li ostajete pri odluci o privatizaciji?

MUJEZINOVIĆ: Ide se generalno s privatizacijom svega, nećemo se valjda vraćati. Ali, ne donosi se ta odluka preko noći. Na kraju krajeva, na današnjoj sjednici Vlade napravili smo redoslijed poteza. Usvojili smo Izvještaj Agencije za privatizaciju koji je nula, definitivno nula urađenog u ovoj godini. Zadužili smo Agenciju da napravi novi plan privatizacije... Dakle, ide se, nema povratka u socijalizam.

DANI: Složit ćete se da su informacije o privatizaciji Energoinvesta zbunjujuće.

MUJEZINOVIĆ: Šta je zbunjujuće?

DANI: Da li se ide sada u privatizaciju Energoinvesta ili ne? Pratite medije, to je jedna od glavnih tema...

MUJEZINOVIĆ: Ide to. Ništa nije zaustavljeno. Šta je zaustavljeno?

DANI: Kad će biti raspisan tender?

MUJEZINOVIĆ: Ne znam. Čeka se. Ide se korak po korak, pa ćemo ići jedno po jedno.

DANI: Kako gledate na argumente kritičara tog Vašeg stava o prodaji, koji govore o tome da u vrijeme recesije ne treba prodavati?

MUJEZINOVIĆ: Koji argumenti? Svi argumenti su da je ovo doba recesije. U doba recesije ne treba prodavati zato što bi se postigla mala cijena. Ali, ako kažemo donja cijena je tolika i tolika, ispod nje se ne ide, onda nema veze recesija. Jer onda se može prodavati i tri, četiri godine, dok ne dođemo do izlaska iz recesije. A ako se javi neko ko daje tu cijenu ili veću, pa zašto da ne? Mislim da taj argument uopće nije utemeljen.

DANI: Braneći namjeru o skoroj privatizaciji Energoinvesta, rekli ste, citiram: "Neću dozvoliti pljačku, jer je dosada bilo i previše." Podsjećam Vas, direktori Energoinvesta su bili vaše stranačke kolege - Edib Bukvić, Nedžad Branković. Ja se slažem s Vašom ocjenom da je njihov direktorski mandat imao učinak pljačkaša...

MUJEZINOVIĆ: Ne govorim ja to, o pljački u Energoinvestu. Riječ je o pljački u privatizaciji generalno. Bože sačuvaj, ko je rekao da je Energoinvest opljačkan?

DANI: To je bio naslov Vašeg intervjua u Avazu.

MUJEZINOVIĆ: Pa bio je, očito da svako tumači na svoj način. Govorio sam o privatizaciji. U privatizaciji ne smije biti pljačke. A to je ta donja cijena koja se treba definirati. Najveća pljačka se ustvari dešavala na bodovanju lažnih obećanja onih koji su kupovali firme. Tu je poenta, tu je problem.

DANI: Ali, činjenica je da su upravo Vaše stranačke kolege imale najveći utjecaj i moć, oni su kreirali i sproveli ovakvu privatizaciju. Osjećate li Vi išta tu sporno kad kažete da je pljačke bilo i previše? Ko je odgovoran za tu pljačku?

MUJEZINOVIĆ: Loši privatizacijski potezi od 2000. pa nadalje.

DANI: Pa, ko ih je vukao?

MUJEZINOVIĆ: Pa, ko je bio na vlasti.

DANI: Pa, Vaše kolege.

MUJEZINOVIĆ: Pa, bili su i drugi ljudi.

DANI: Pa, bile su dvije godine Alijanse, ali od '96. do danas samo su te dvije godine u kojoj Vaša stranka nije bila na vlasti... Znači, problem su upravo te dvije godine?

MUJEZINOVIĆ: Nije, problem je sve. Ja sam sto posto protiv bodovanja lažnih obećanja i tu je pljačka. Dakle, nikakve kolege. To je generalno zaključio i Parlament u svim sazivima. Tu nema nevinih. Po meni je apsurd da bodujete nečije obećanje da će uložiti pare. Samo mjenica ili keš novac može biti obećanje koje neće biti lažno.

DANI: Vašu namjeru o prodaji Energoinvesta obrazložili ste riječima da se on, citiram: "čuva nekome da zapošljava babine sinove". A pritom ste rekli da niste sad za prodaju BH Telecoma. Po čemu se Energoinvest tu razlikuje od BH Telecoma?

MUJEZINOVIĆ: Ogromna je razlika, ovaj donosi 100 miliona dobiti, a ovaj ništa, pravi čak gubitak od 16 miliona.

DANI: Mislio sam na ovaj kriterij zapošljavanja babinih sinova. Znate li koliko je rođaka...

MUJEZINOVIĆ: Jesam li ja rekao da nema nikoga u BH Telecomu po tom principu?

DANI: Znate li koliko je rođaka Vaš stranački šef Sulejman Tihić zaposlio zadnjih godina u BH Telecomu?

MUJEZINOVIĆ: To apsolutno ništa neće sad razriješiti. Ja gledam interese Federacije, građana i Vlade. Vlada jednostavno ne bi mogla funkcionirati ako u ovom trenutku proda takvu kompaniju kao što je BH Telecom, koja donosi toliku dobit. Dakle, to je ogromna razlika. Ovo služi još nečemu: služi da se babini sinovi zapošljavaju, to nije uopće sporno. Ne treba biti pametan pa zaključiti takve stvari. Dakle, to služi za to. Ali, donosi jednostavno dobit. I mene ta strana interesuje. A ono, što se tiče zapošljavanja i toga, to će doći dan kada će se razrješavati.

DANI: Kad će doći taj dan?

MUJEZINOVIĆ: Pa, vjerovatno iza ovog mandata. U ovom mandatu teško da možemo...

DANI: Znate li, dakle, koliko je Sulejman Tihić zaposlio svojih rođaka?

MUJEZINOVIĆ: Nemam pojma.

DANI: Biste li voljeli znati?

MUJEZINOVIĆ: Ne interesuje me.

DANI: Rekli ste da namjeravate 70 posto prihoda od prodaje Energoinvesta preusmjeriti u revolving kreditni fond privrede u Federaciji. Pretpostavljam da to mislite kroz Razvojnu banku?

MUJEZINOVIĆ: Bilo koju banku koja mogne davati te uslove. A može i kroz Razvojnu. Na kraju krajeva, Razvojnoj banci po zakonu pripadaju jednostavno sve stvari privatizacije. Ali isto tako ima i intencija da se osnuje garancijski fond koji bi potpomagao mala i srednja preduzeća davanjem garancija za kredite koje bi uzimali u komercijalnim bankama i u Razvojnoj banci. To su sve jednostavno mjere koje se moraju poduzeti ako hoćemo da spašavamo privredu ove zemlje.

DANI: Vi ste prije preuzimanja ove funkcije bili u Razvojnoj banci savjetnik direktora Džaferovića?

MUJEZINOVIĆ: Ne. Bio sam savjetnik Uprave banke. Bavio sam se projektom nove upravne zgrade banke ukoliko ona bude postavljena na nivo kakav je zacrtan.

DANI: A samo time ste se bavili?

MUJEZINOVIĆ: Čime ću se drugo baviti? Nisam ja bankar.

DANI: Uzgred, kad je o zgradama Razvojne banke riječ, znate li za kupovinu poslovnog prostora za zgradu banke u Mostaru? Poništen je raspisani tender da bi nakon toga, bez novog tendera, Razvojna banka kupila zgradu od prijatelja Dragana Čovića koja je plaćena 500.000 maraka više od ponude koja je bila prvorangirana na tenderu?

MUJEZINOVIĆ: Ne znam. Zaista se nisam bavio tim. Niti znam da je kupljena.

DANI: Federacija je očito, to nije nikakva tajna, u katastrofalnoj ekonomskoj situaciji, a isto važi i za budžet Federacije. Činite velike napore da ubijedite socijalno najugroženije budžetske korisnike da prihvate kresanje njihovih primanja. No, zanima me jeste li razmišljali da te uštede na račun invalida, penzionera, nezaposlenih... namirite iz kriminala koji postoji u kompanijama u kojima Federacija ima većinsko ili znatno učešće u vlasničkoj strukturi?

MUJEZINOVIĆ: Iz kriminala?! Kako se može iz kriminala?

DANI: Da sankcionirate taj kriminal i da se novac koji ide u privatne džepove koristi u spomenute svrhe.

MUJEZINOVIĆ: Ne možemo sve preko noći. Evo, idemo jedno po jedno. Bit će još mjera. Dakle, nije ovo sve. Ja znam, ja sam određenim potezima povrijedio interese mnogih, pa i pljačkaša, i osjećam da oni pokušavaju nešto, da me udare, da me vežu s nečim, međutim...

DANI: Kojih pljačkaša?

MUJEZINOVIĆ: Raznoraznih. Ima ih na sve strane. Na kraju krajeva, vi to propagirate, da su svi pljačkali, da pljačkaju, da je sve opljačkano, itd. Dakle, u takvoj situaciji, jednostavno moramo korak po korak ići. Mi moramo gledati da s najmanje problema riješimo određene stvari. S najmanje tih nepotrebnih i nepravednih udaraca u onoga ko popravlja neke stvari. Što se tiče oduzimanja, ljudima se ništa ne oduzima. Dakle, jednostavno, nema, nije, onaj ko zarađuje, ko pravi novu vrijednost, ne može dovoljno da zaradi. Smanjen je uvoz, smanjene su carine, smanjeni su indirektni porezi, sve pada 18 posto. Dakle, pitanje je da li to vi ustvari uzimate? Ne uzimate. Nego, jednostavno, tih sredstava nema. A da bismo popravili situaciju, moramo ipak zatražiti pomoć od onih koji nam mogu u ovom trenutku pomoći. Ispunili smo sve uslove. Stanje nije katastrofalno. Račun budžeta je likvidan, on funkcionira. I da nismo to uradili, vjerujte da ne bi bilo ni boračkih naknada, ni plata, a pogotovo ne bi bilo ovih davanja koja su danas krenula, naknada invalidima, civilnim žrtvama rata, itd. Tako da ovo odricanje od tih 10 posto i malo više jeste štednja za budućnost. Ako to sad ne uradimo, sutra će nas sačekati još gora situacija. Prema tome, odbijam tezu da bilo kome šta uzimamo.

DANI: Meni se čini da bi najveći broj onih koji već sada žive ispod granica socijalne izdržljivosti bio spreman na takvo odricanje kad bi vidio da na drugoj strani ide paralelno odlučna akcija protiv kriminala. Vidljivo je da ulažete energiju u objašnjenje Vaših mjera, razgovore s predstavnicima ugroženih kategorija građana, ali nema suočavanja s razornim, ogromnim kriminalom. Evo, ja tvrdim na osnovu činjenica koje su mi poznate, a na osnovu dokumenata koje su objavljivali i Dani i drugi mediji, da bi bilo dovoljno da se zakopate u poslovanje, recimo, Bosnalijeka, Fabrike duhana Sarajevo, Aluminija Mostar, BH Telecoma... Desetine miliona koji se godinama kriminalom izvlače iz ovih kompanija učinili bi nepotrebnim kresanje socijalnih davanja. A radi se o preduzećima s većinskim ili velikim vlasništvom Federacije BiH.

MUJEZINOVIĆ: Vratili ste mi ingerencije koje nemam, koje su oduzete davno izvršnoj vlasti u Federaciji BiH i koje i ne trebaju da budu tu. Tužilačka, sudska, policijska...

DANI: Ne. Imate nadzorne odbore u koje Vlada delegira svoje predstavnike kao zastupnike državnog kapitala. Šta rade Vaši predstavnici u nadzornim odborima?

MUJEZINOVIĆ: Kad su bilo koji predstavnici u nadzornom odboru nešto spriječili?

DANI: Pa što ne spriječe Vaši? To im je zadatak. Za to primaju pare.

MUJEZINOVIĆ: Zadatak je to istražnih organa, zadatak je to tužilaštva i sudstva...

DANI: Njihov zadatak je da reagiraju na poziv zastupnika državnog kapitala.

MUJEZINOVIĆ: Ne možete tako. S jedne strane, evo, ja ne poznajem sudije. Neki dan na sastanku, od 55 sudija, znam jednog. Od tužilaca ne znam nikoga.

DANI: Pa i ne trebate da znate.

MUJEZINOVIĆ: Pa i ne trebam da znam. Ali, to je njihov posao. To je posao istražnih organa koji to treba da rade. Ne može Vlada koja nema ingerencije u tome praviti takve...

DANI: Imate nadzorne odbore.

MUJEZINOVIĆ: Nadzorni odbori podnose izvještaje.

DANI: I vi prihvatate te izvještaje?

MUJEZINOVIĆ: Sve je regularno u tim izvještajima. Ako ima kriminala, onda to moraju eksperti i stručnjaci dokazivati, a ne da izađemo sa sjednice Vlade i da idemo tamo nekoga istraživati. Dakle, mi tražimo, i u svim ovim zaključcima tražimo od svih ovih organa da jednostavno rade svoje poslove.

DANI: Izvinite što insistiram na tome, ali moj utisak je kao da bježite od sankcioniranja kriminala.

MUJEZINOVIĆ: Ne bježim ja, ali nemam ingerencija. Ja sam neki dan, prvi put u Bosni da je neko to rekao, izjavio da nemamo ingerencija nad upravljanjem policijom. Nemamo! Nemojte sad da se pravimo naivni tu i da kažemo da imamo. Ja ne mogu ništa policiji narediti. Mogu tražiti od njih izvještaj. Oni mogu meni tražiti gdje su budžetska sredstva planirana budžetom prebačena. Ne meni, nego ministru finansija. I moja odgovornost se tu završava tim da li oni dobivaju ono što im je predviđeno. Ja ništa dalje ne mogu. I sad vi mene pitate šta ćemo s kriminalom? Ne mogu nijednom tužiocu reći - Idi procesuiraj ovoga.

DANI: Ali, Vaši predstavnici u nadzornim odborima aminuju kriminal.

MUJEZINOVIĆ: Ja sam dva mjeseca ovdje i još nijednog izvještaja nadzornog odbora nisam dobio. Neće se kriminal kroz nadzorni odbor otkriti. To mora biti neko ko zna o čemu se radi, ko ima puni uvid u to, da podnese prijavu u tužilaštvo ili policiji, i da se procedure nastavljaju.

DANI: A je li tužno da novinari...

MUJEZINOVIĆ: Evo, recite mi vi, pa ću ja otići.

DANI: Evo, odmah da Vam kažem, otiđite u Bosnalijek, u Fabriku duhana Sarajevo, u BH Telecom, u Aluminij Mostar...

MUJEZINOVIĆ: Dajte, podnesite. I vi ste ovlašteni.

DANI: Mi pišemo.

MUJEZINOVIĆ: Ne treba pisati, treba podnijeti tužbe.

DANI: Pa podnosili smo, ne tužbe, nemamo mi pravo...

MUJEZINOVIĆ: Imate pravo za pokretanje istrage...

DANI: Imamo pravo na podnošenje krivične prijave, a optužnicu podiže nadležno tužilaštvo. To smo i činili: kolega Bakir Hadžiomerović i ja smo predali tužilaštvu dokaze o kriminalu Vašeg prethodnika Nedžada Brankovića.

MUJEZINOVIĆ: A šta je uradio?

DANI: Sud će reći šta je uradio. Ali, skrećem Vam pažnju da je tužilaštvo podiglo optužnicu.

MUJEZINOVIĆ: Pa, eto. To su putevi.

DANI: Nisu. Zašto bih ja to radio, kad ste Vi plaćeni za taj posao?

MUJEZINOVIĆ: Nisam ja plaćen da radim tužiočev i istražni posao.

DANI: Niste za to, ali jeste plaćeni da štitite državnu imovinu i interese građana.

MUJEZINOVIĆ: Pa onda mi ništa ne treba. Dakle, ja čekam izvještaje tih organa. I ne smijem čak po njima ni da reagiram. Niti da se obustavi, niti da se pokrene.

DANI: Jeste li Vi prihvatili ovaj Čovićev ultimatum da Stipe Prlić ne može biti izabran za direktora HT-a Mostar?

MUJEZINOVIĆ: Ništa nisam ni imao, ultimatum, ni prihvatio, ni ne prihvatio. Znamo, jednostavno, da te stvari dogovaraju kadrovske komisije stranaka, i kad bude riješen čitav niz kadrovskih pitanja, tada će se to staviti na Vladu. Dakle, nisam ja taj koji odlučuje hoće li ovo ili će ono...

DANI: Znači, Vlada se ne pita, nego kadrovska komisija.

MUJEZINOVIĆ: Pa normalno, pita se Vlada u konačnici. Vlada može zaustaviti ove stvari, ali kadrovska pitanja ne, definitivno, nemamo se šta tu kriti, zamazivati.

DANI: Ne znam što se onda uopće raspisuju konkursi?

MUJEZINOVIĆ: Pa, raspisuju se konkursi, kad oni dođu, kad dođu ti u konkursima koji pobijede...

DANI: Ako nisu bitne kvalifikacije, iskustvo, rezultati...

MUJEZINOVIĆ: Ako vam slažem da ja to odlučujem, odmah ćete znati da sam vam slagao.

DANI: To je pošteno od Vas što priznajete, ali to je porazno.

MUJEZINOVIĆ: Vrlo je porazno, zato što sistem ne valja.

DANI: Pa, jeste li spremni mijenjati sistem?

MUJEZINOVIĆ: Mislim da će nakon završetka privatizacije biti završeni ti poslovi. Ovo je jedan surogat iz prelaza dogovorne ekonomije u tržišnu ekonomiju.

DANI: A kad očekujete da bi mogao biti?

MUJEZINOVIĆ: U budućnosti.

DANI: A ja mislio u prošlosti. Dakle, kad bi privatizacija mogla biti završena?

MUJEZINOVIĆ: Čega?

DANI: Kompletan proces.

MUJEZINOVIĆ: Za mog mandata, ovog, neće biti završena.

DANI: Postoji li bilo kakva strategija razvoja privrede u Federaciji? Koje su to grane, ko su nosioci razvoja, postoji li išta...?

MUJEZINOVIĆ: Nisam zatekao nikakvu strategiju, ne samo privrede, a treba nam generalna strategija razvoja područja Federacije. Dakle, ne Federacije, nego područja koje obuhvata Federacija - kantoni, gradovi, općine. Mislim da u narednih godinu dana možemo napraviti osnove i baze. Ta strategija bi trebala da ide negdje do 2020., možda 2025., zavisno od evropskih konvencija, dokad se prave strategije. To je nešto čega jednostavno nema, improvizira se i uglavnom se znaju osnovne stvari. Dakle, to je energetski potencijal, to je razvoj autoputeva, a onda sve zavisno od regije do regije, zavisno od resursa.

DANI: Kad je riječ o ulaganju u energetiku, pratio sam Vaš intervju u 60 minuta na televiziji, gdje ste iznijeli ideju da bi građani mogli finansirati...

MUJEZINOVIĆ: Ne građani, to je samo jedan mali sektor, možda 1 posto finansiranja toga. I normalno da će vam na anketu svako odgovoriti da nije sakrio u slamaricu ništa, i da nema u jastuku ništa, ko je lud da to kaže. Međutim, ima tu određenog potencijala, a treba i dati ljudima priliku. To su objekti koji, građani to moraju znati, sami od sebe zarađuju pare. Čim stavite tamo pare, oni bolje nego banka donose sredstva. Možemo nekim svjetskim investitorima dati, a vjerovatno ćemo morati dati, jer ovdje nema dovoljno sredstava, a onda treba pružiti i malim ljudima šansu. Međutim, daleko je do toga.

DANI: A jeste li pratili način na koji je predsjednik Vaše stranke Tihić blokirao jednoglasnu odluku Vlade Federacije o ogromnim stranim investicijama u elektroenergetski sektor? Kakav je Vaš stav o tome, mislite li da je to bila dobra odluka?

MUJEZINOVIĆ: Ne mogu komentirati tu odluku, ali model koji treba prihvatiti u Federaciji mora biti model koji će dovesti ljude koji imaju gotov novac, da li je uzeo kredit ili ima svoj, koji će uložiti.

DANI: Pa, to je upravo bio model koji je usvojila Vlada Federacije.

MUJEZINOVIĆ: Nije niko vidio novac...

DANI: Zato što je spriječeno sklapanje ugovora.

MUJEZINOVIĆ: ... U momentu kad se ulaže. Zato ovaj model koji sam ja govorio, on ne može biti primijenjen odmah, jer neće vam niko dati sad milijardu koliko košta Kakanj ili bilo šta drugo, i da čeka tri godine dok se to isprojektuje. Dakle, Elektroprivreda treba izvršiti pripremne radnje, treba uložiti u projekte, odrediti i definirati strategiju izgradnje, i u momentu kad sve to bude spremno, onda bi mogao ići model prikupljanja sredstava.

DANI: Vi ste jednom rekli, ako se ne varam, da nemate ambiciju za naredni mandat po okončanju ovoga.

MUJEZINOVIĆ: Pa nemam, zaista. Ova dva mjeseca su kao 20 mjeseci normalnog mandata.

DANI: Je li Vaša ambicija da poslije ovoga budete direktor Razvojne banke Federacije BiH?

MUJEZINOVIĆ: Nemam kvalifikacija za to.

DANI: Oko ovog kredita MMF-a i načina vraćanja sredstava? Neki kažu da ste Vi u povoljnoj poziciji, zato što kreditom krpite...

MUJEZINOVIĆ: ...Ne krpi se ništa. Mislim da je ovo bila neminovnost. Prvo smo vratili taj kredit, skupi komercijalni kredit je vraćen. Ovo je jedan mekani kredit, ne zadužuju se ni djeca, ni unuci, ni praunuci, nego jednostavno se za tri godine počinje otplata tog kredita. Dakle, to je relativno povoljno, to je kao da vam je neko praktično dao beskamatno sredstva, jer ćete, s druge strane, kad se definitivno izvrši kontrola funkcioniranja standby aranžmana, doći do određenih grant sredstava od Evropske komisije, doći će se do povoljnijih sredstava od Svjetske banke... Ovo je nešto što ako se ne uradi sad, mora se uraditi sutra. I onaj koji to bude sprovodio, mora znati da je to veoma bolno i veoma teško.

DANI: Vi ste donijeli odluku, Vaša vlada, odnosno za Vašeg mandata, isplaćeno je za treći kvartal iz federalnog budžeta 396.000 KM političkim strankama. Zar ta davanja nisu mogla biti skresana?

MUJEZINOVIĆ: Ja sam zatekao tu odluku odranije, ona je bila ugrađena u budžet, i mislim da ne bismo smjeli olako shvatati taj dio političkog života, jer znamo da i stranke jedva preživljavaju. Svaki dan SDP zove - jesmo li im uplatili kiriju.

DANI: Kako gledate na činjenicu, recimo, devedesetpostotno javno preduzeće, u vlasništvu Federacije, govorim o BH Telecomu, raspisalo je nedavno tender za kupovinu 95 automobila, među kojima, recimo, jednog koji mora razvijati maksimalnu brzinu od 240 km na sat.

MUJEZINOVIĆ: Ne znam, ne upravljam direktno BH Telecomom, pitat ćemo ih šta je to. Mi sad upravo imamo namjeru da radimo. Odnosno, ja imam namjeru da ministri po ministarstvima vide koji je to višak automobila, s obzirom da je već ne znam koliko automobila iz zajedničkih službi dato na prodaju. A što se tiče Telecoma, to morate njih upitati. Oni odgovaraju za svoje poslovanje.

DANI: Ali, kako oni odgovaraju? Stalno imam isti problem tokom ovog razgovora - to su državne firme, Vlada upravlja državnim kapitalom...

MUJEZINOVIĆ: Treba vidjeti da li trebaju pitati Vladu za takve odluke.

DANI: Ali, imate svoje predstavnike u Nadzornom odboru. Vi ih imenujete...

MUJEZINOVIĆ: Dobro, nadzorni odbor, 50-60 nadzornih odbora, i svaki dan ću ih pitati šta radite, ima li kriminala, kako ide... Nije to rješenje, postoje procedure, postoje odgovornosti, postoje godišnji izvještaji i u godišnjem izvještaju se onda može ustanoviti da li je to bilo potrebno ili nije potrebno.

DANI: E, zahvaljujući takvoj praksi smo i došli u ovu situaciju.

MUJEZINOVIĆ: Pa jesmo, ali ne može jedan čovjek... Vi biste sad sve na jednog čovjeka! Od Kladuše pa do Neuma, gdje god koja koka nije pojela zrno da jedan čovjek vodi računa o tome! Moramo rasporediti odgovornost. Ja imam 16 ministara. To je 16 resora. Za svako od ovih pitanja imate još po ministra. Dakle, sviju moramo pitati šta su uradili. Ali, ne možemo preko noći uvesti red. Jednostavno, ja vjerujem da mnogi ljudi, jer vidim u kontaktu s običnim ljudima, u direktnom kontaktu, imam podršku, zaista. Niko mi nije napravio ove primjedbe. Ima generalno, kad su asocijacije u pitanju, onda imamo rasprave, malo se ljudi suprotstave. Ali, obični ljudi, kad uđem u tramvaj, ljudi razgovaraju o običnim stvarima, i daju podršku. Dakle, i pored svega toga što se dešava, imamo nekakav pritisak, nekakav... ne znam ni ja šta. Šta tu želimo? Da i ovo što radi i funkcionira, što želi da popravi, vi insistirate da i to razmontiramo i da i to ne funkcionira. Stoga ne razumijem toliki pritisak. Baš kao da sam ja neke stvari u prošlosti uradio. Nisam ja razvalio Agrokomerc, nisam ja doveo određene firme u određenu situaciju. Nisam donio zakone koji su takvi kakvi jesu. Pokušavam da ih popravim. Pokušavam da im pomognem. Hajdemo svi udružiti snage, hajdemo pomoći. Previše je negativne energije, negativnog naboja. Ne znam šta je u nama. Borba oko energetskog sektora. 3 milijarde i 100 miliona se može uložiti ovdje, a mi se bijemo ko će uložiti 50.000 u neku malu elektranu.

DANI: Pa, to ste trebali reći šefu Vaše stranke.

MUJEZINOVIĆ: A, to vi za nekoga navijate?

DANI: Ne navijam, ja samo govorim ono o čemu Vi govorite.

MUJEZINOVIĆ: O.K. Ima prostora za sve, ali treba naći model koji neće dovesti ljude koji će preprodavati drugima. Samo je to poenta. Da vidimo čovjeka koji je došao s novcem da to uloži. Tu su američke kompanije, talijanske, njemačke. Nema ambasadora koji ne dolazi s tim ponudama. I opet, kad ih sve iskupimo, nema 3 milijarde i 100 miliona eura. Pustimo i tom malom građaninu da uloži. Pustimo svakome ko misli da to može da uradi i nađimo model koji funkcionira. Ali smo mi uvijek u jednom konfliktu, u jednom hvatanju za vratove, koji nam je potpuno nepotreban i koji nas jednostavno vuče u ambis.

DANI: Da ne bi ostalo nešto nejasno, ja apsolutno navijam za investiciju od 3,5 milijarde eura.

MUJEZINOVIĆ: Ovo je u termoenergetici.

DANI: Ja govorim o elektroenergetskom sektoru. Za kraj, još 14 mjeseci mandata je pred Vama...

MUJEZINOVIĆ: ...Ko zna, možda i manje. Možda mi dodije u neko doba, jer jednostavno čovjek se osjeća poniženim kad pokušava svakom čovjeku u Federaciji da pomogne, a onda vidi da određene grupe jednostavno ne žele nikakav boljitak i jednostavno podmeću noge, sapliću vas...

DANI: Što ne identificirate te grupe?

MUJEZINOVIĆ: U medijima možete vidjeti raznorazna mišljenja na svaku ideju koja se pojavi. Nemoj to, nemoj ovo, nemoj ono... Hoćemo status quo? Nema privatizacije, nema saniranja budžeta, nema saniranja kompanija koje su dovedene do kolapsa, nema pomoći radnicima... Ma, ima sve. Haj'mo pozitivnu energiju. Haj'mo udružiti snage. Haj'mo napraviti bolji ambijent za sve nas. A ovako, skačući s teme na temu, ganjajući vještice, trebamo identificirati pravu vješticu, pa je onda uhvatiti.

DANI: Čini mi se da ste malo nervozni. Je li to posljedica puno rada na upravo završenoj sjednici Vlade ili ramazanskog posta? Nije lako?

MUJEZINOVIĆ: Nije uopće, ali govorio sam pet sati gotovo neprekidno. Mislim da postoje fizički limiti. Ja sam jedan, a ima barem hiljadu novinara. Nijedan novinarski poziv nije ostao neodgovoren. Vrlo sam kooperativan i hoću da pomognem, hoću i vama da pomognem da radite svoj posao kako treba, da obavještavate javnost, ali hoću da vi meni pomognete da ostvarim rezultate. Ako se analizira moja prošlost, niko neće da spomene nijedan projekt koji je uspio. A samo ću vam reći tri vezana za Sarajevo, jer sam bio sarajevski guverner. I danas biste se gušili u smradu smetljišta u Smiljevićima, da nisam donio odluke koje sam donio. I danas, pitanje je kakvo bi bilo snabdijevanje Sarajeva vodom. Vodovod koji je povučen od Sokolovića u to doba je bio kapitalni projekt koji se niko u ono doba, ne bi ni danas, usudio da uradi. Da ne govorim o ostalim stvarima koje su u to doba bile. Od toga da smo '96. u decembru bili u totalnom mraku pa nadalje. Dakle, nije bilo ulične rasvjete. I tako dalje. Dakle, nijedan projekt koji je urađen nije spomenut u dobrom svjetlu i kao referenca nekome ko hoće nešto sad da uradi. Dakle, moja je molba zaista, evo i vama i svima ostalima: hajdemo udružiti snage, haj'mo pozitivnom energijom praviti bolju Federaciju.





O pljački Agrokomercove imovine



Pet miliona jaja



DANI: Evo jednog konkretnog primjera Vašeg angažmana: bili ste prošle sedmice u Krajini, posjetili ste Agrokomerc. Jeste li svjesni jednog nevjerovatnog kriminalnog ugovora koji je Uprava Agrokomerca sklopila s kompanijom Teloptic, vlasništvo Nedima Čauševića? Znate li za taj ugovor i šta kažete o tom ugovoru?

MUJEZINOVIĆ: Znam za taj ugovor, međutim, ne mislim da je kriminalan. Zapošljava ljude.

DANI: Ne mislite da je kriminalan? Zapošljava ljude?!

MUJEZINOVIĆ: Dajte mi argumente.

DANI: Pročitat ćete u narednom broju Dana, u kojem će biti objavljen i ovaj intervju. Drago mi je da znate za taj ugovor. Bojao sam se da ćete reći da ne znate.

MUJEZINOVIĆ: U kom smislu je...? Što zapošljava ljude?

DANI: Utoliko što zapošljava jednog i po čovjeka na određeno vrijeme po Agrokomercovom objektu kojeg preuzima zakupac i za njega plaća 100 KM naknade mjesečno. Dalje, po tom ugovoru...

MUJEZINOVIĆ: ...Oni zapošljavaju 15 ljudi po farmi...

DANI: Ha, ha, imam kopiju ugovora, koji je, uzgred, označen tajnim. Fino stoji da zapošljavaju jednog i po čovjeka po objektu. Kažete da znate ugovor?

MUJEZINOVIĆ: Imamo komisiju koja će ispitivati to.

DANI: Šta će ispitivati, već je potpisan ugovor?

MUJEZINOVIĆ: Pa dobro, je l' se mi svađamo ili vi postavljate pitanja?

DANI: Postavljam pitanje. Ja se uopće ne svađam s Vama.

MUJEZINOVIĆ: Ne znam, nisam imao taj podatak i nemam taj osjećaj. Čovjek je podigao proizvodnju na milion jaja, hoće da ih digne na pet miliona... Šta je smiješno?

DANI: Ne znam je li znate odredbe ugovora...

MUJEZINOVIĆ: Ne znam, nisam vidio to.

DANI: Maloprije ste rekli da znate.

MUJEZINOVIĆ: To treba Uprava. Mi smo dali i naložili gore da se svi ugovori oko podzakupa, kojih ima 156, ispitaju, i da Uprava ocijeni koji je ispravan, koji nije. Ako neko upošljava ljude Agrokomerca i uz to podiže proizvodnju i može da ostvari domaći proizvod, da proizvede, onda mu treba dati priliku. I ko god hoće na tom principu, može funkcionirati.

DANI: Čitam Vam Član 4.2. ugovora: "Zakupac se obavezuje Zakupodavcu platiti mjesečnu naknadu za korištenje objekata i opreme u neto iznosu od 100 KM mjesečno i na određeno vrijeme zaposliti jednog i po radnika po objektu."

MUJEZINOVIĆ: Dobro, ali ima puno objekata.

DANI: Ima 290 ustupljenih objekata, što znači da se radi o obavezi upošljavanja 335 radnika...

MUJEZINOVIĆ: Ali nije sve. Mislim da je tamo 10 objekata i da u četiri smjene 15 ljudi radi.

DANI: Mislim da neće biti baš toliko. Ali, idemo dalje, recimo, Član 5.4.: "Ukoliko Zakupac ne bude privatizirao ekonomsku cjelinu koju obuhvata ovaj ugovor iz nekih razloga, Zakupodavac će isplatiti Zakupcu uložena sredstva sa zateznom kamatom od dana ulaganja do isplate u skladu sa zakonom ili tu obavezu prenijeti na kupca u postupku privatizacije." Pa, molim Vas...

MUJEZINOVIĆ: Svi su ti ugovori dati na preispitivanje. Dakle, 156 ugovora je gore, od kojih većina ne zapošljava radnike, i koji su vrlo loši. Koji su katastrofalni. Ovaj ugovor funkcionira, i ljudi koji rade gore su zadovoljni. Ja sam pričao s njima, tu su ljudi, zadovoljni su, rade, jaja se proizvode, farma oživjela kao da je '90. godina. Dakle, sve funkcionira i to je jedan model koji je, čini mi se, rješenje za radnike Agrokomerca i oni to prihvataju.

DANI: Ma nije, to je jedan, to je direktor Agrokomerca, koji je potpisao ugovor. Nema njih 156.

MUJEZINOVIĆ: 156 ima ugovora.

DANI: Ali na osnovu ovog ugovora je potpisao jedan, potpisao ga je Hamza Čarkadžić, direktor, on je zakupodavac.

MUJEZINOVIĆ: Treba to ispitati u svakom slučaju, međutim, trebamo vidjeti, moramo gledati interese tih radnika i njih moramo uposliti. Ako ćemo mi ovim oboriti te radnike, i oboriti im šansu da rade...

Abdulah Sidran i Emir Kusturica di nuovo insieme?", ili u prijevodu "Abdulah Sidran i Emir Kusturica ponovo zajedno?" naslov je informacije Piera Del Giudicea, italijanskog profesora historije i književnosti, pisca i publiciste, a u povodu Festivala "Adriatico Mediterraneo" koji se od 29. avgusta do 6. septembra održava u Anconi.

Tačnije, neposredan povod je učestvovanje bh. stvaralaca - već drugog dana, 30. avgusta, piše "Oslobođenje". Festival je bio u znaku Sarajeva zahvaljujući prezentaciji radova Franje Topića i Danila Krstanovića (fotografije) i Ede Numankadića (slikarski zapisi).

A kako piše "Del Giudice", sa posebnim interesovanjem se očekuju Abdulah Sidran i Emir Kusturica na samom kraju Festivala.

Naime, na Festivalu se od prvog dana vrte Kusturičini filmovi u programu pod nazivom "Yugonostalgia", među kojima su i dva ovjenčana prestižnim priznanjima (Cannes i Venezia), a rađena po scenarijima Abdulaha Sidrana - "Sjećaš li se Dolly Bell?" i "Otac i na službenom putu".

Ono što Sidrana dovodi na ovaj festival jeste predstavljanje knjige "Romanzo balcanico", koju autorski potpisuje Piero del Giudice, i koju zove "knjiga o Sidranovom životu".

(24sata.info)
 

Nije ni prvi, ni poslednji...

Niko Lozančić prima penziju iz Hrvatske i plaću u BiH

Niko Lozančić, dopredsjedatelj Predstavničkog doma Parlamenta BiH, hrvatski je umirovljenik, ali to mu ne smeta da prima plaću i u BiH, tvrdi se iz Zagreba i Splita gdje se došlo do nevjerovatnih otkrića o ovom visokom bh. funkcioneru i potpredsjedniku HDZ-a BiH.

Dupla radna knjižica

Tvrdi se da on kao bivši pripadnik HVO-a već devet godina prima vojnu penziju iz Hrvatske u iznosu od 7.680 kuna.

To znači da od poreskih obveznika Hrvatske on godišnje naplati čistih 92.160 kuna. Njegova radna knjižica morala je, po zakonu, biti pohranjena u Hrvatskom zavodu mirovinskog osiguranja, međutim ona se nalazi u Administrativnoj službi Parlamenta BiH – tvrdi se iz Hrvatske u otvoreno pitanje da li je Lozančić izradio sebi duplikat radne knjižice – jednu za Hrvatsku, drugu za BiH?

Inače, on kao poslanik Parlamenta BiH ima mjesečnu plaću u iznosu od oko 5.000 maraka, a tome treba dodati i naknade za rad u nekim komisijama.

Problematično ranjavanje

- Problematično je i Lozančićevo umirovljenje kao pripadnika HVO-a. Činjenica je da je ovaj predratni policajac ranjen i da mu je amputirana potkoljenica, ali prema tvrdnjama svjedoka koje Lozančić nikada nije demantirao, ranjen je kao pripadnik teritorijalne odbrane Kaknja i to od metka koji je ispalio jedan vojnik HVO-a. Navodno je Lozančić preprodavao oružje i sukobio se s pripadnicima HVO-a iz Žepča pa ga je stigao hrvatski metak, a kasnije stigla ga je i hrvatska vojna mirovina – tvrdi se iz Zagreba i Splita.

Ostaje bez odgovora pitanje zbog čega on nije zaledio hrvatsku vojnu mirovinu kada je preuzeo visoke funkcije u BiH – od položaja predsjednika FBiH do sadašnje funkcije državnog poslanika? Na sve ovo, Niko Lozančić je kratko odgovorio: „Nemam komentara“.

(SAN)
http://www.san.ba/index.php?id=8190