|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
rafo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 25-04-2001
Odgovori: 428
IP: Maskiran
  
|
Re: Re: Pitanja za vijecnike
citat:
249955 wrote:
...uglavnom se posvecuje paznja izgradnji i obnovi starog grada, odnosno istocnog dijela. Zapadni dio je pri tome prilicno zapostavljen (Tusanj, Irac, Sicki, Miladije)... Bilo bi pozeljno razjasniti srednjorocnu i dugorocnu strategiju izgradnje i infrastrukturnih projekata (jasno je da u svim gradovima starogradska jezgra ima prioritet, ali dokle?).
Pitanje kratko i jasno, a odgovor kompleksan.
Tuzla, kao ni drugi gradovi u BiH, nema dugorocnu strategiju izgradnje, bar ne na papiru. Posljednja vazeca strategija je donesena prije 6-7 godina, naslovljena je do 2015, a dobrim dijelom u strateskim opredjeljenjima realizirana. Stoga se vec pristupilo njenom inoviranju, koje ce biti radjeno paralelno sa raspravama o prostornom planu opcine. Inace, prostorni plan je strateski dokument, kojim se definisu gradjevinski projekti i infrastruktura, a njega tek radi Zavod za urbanizam sa nekoliko ekspertnih kuca. Njime se mora definisati razvoj i prostorni raspored svih osnovnih funkcija, pocev od onih koji (jos ni)su usaglaseni za vise nivoe (energetika, saobracaj i sl), do obrazovanja, kulture, stanovanja. (Prethodni prostorni plan Tuzle je poodavno istekao, a svaki se, takodjer, mora iznova sagledavati nakon perioda od 5 godina. Trenutno, jedino TK ima taj dokument). Strateski dokumenti, inace, ne daju dinamiku gradnje, a kod nas toga nema ni u detaljnijim urbanistickim planovima, danas pogotovo, kad gradnju diktira privatni kapital.
Raspored i tempo gradnje infrastrukturnih objekata po dijelovima grad(ova)a realno je opredijeljen interesom i finansijskom moci investitora. Budzet opcine je samo jedan od njih, i danas u opcinama FBiH tako skroman da je razvoj usporen, prakticno nemoguc bez podrske visih nivoa, kredita i direktnih stranih investicija, tj. zaposljavanja. Stoga je aktuelna strategija (pre)usmjerila zadatke opcine sa klasicne industrijske soc-logike ovih krajeva ka turizmu, kreativnim i drugim djelatnostima, u kojima i sami mozemo promovisati svoje specificnosti i sposobnosti i privuci kapital. Zapad opcine je time, a jos vise propadanjem stare industrije, izgubio, no, ni drugi nisu dobili nesto narocito. Mosnik, Mejdan, Kula, Si-Selo, Centar, Stari Grad, Slavinovici, Grabovica, da ne nabrajam dalje, takodjer sporo obnavljaju infrastrukturu. Opcina iz svog budzeta finansira prioritete dogovorene (po tzv GAP metodologiji) na Opcinskom vijecu. Spisak tih projekata ima oko 1000 pozicija, vecina njih su putevi, vodovodi, igralista, rasvjete, sanacija klizista itsl, po svih 40 MZ, ali sve vise ima i krupnih, skupih investicija (kao sto su fabrika vode, panonska jezera, obnova stare gradske jezgre, prosirenje primarne mreze grijanja itd). Za neke se jos ne vidi rjesenje, jer su neophodni prvo projekti, pa veeeliki iznosi novca i, konacno, vrijeme. (Primjeri: kanalizacija, juzna saobracajnica, sjeverna obilaznica...). Pripreme se ipak vrse. U naseljima, koja si nabrojao, ima puno toga potrebnog, kao i u svim drugim, pa je neophodan aktivizam i dogovaranje. Tema zasluzuje ozbiljnu i stalnu raspravu, konkretizaciju pitanja i projekata, vec sad kod planiranja budzeta, pa pocetkom godine, kad se budu azurirali komunalni projekti i/ili prijavljivali novi. Posto redakciji tuzlarija nesto od tih dokumenata dostavljaju, nesto saljem ja ili nadju oni sami, nadam se da cemo ovdje nastaviti raspravu o vaznijim, uklj. i o onim za zapadne dijelove grada.
A tamo gdje zivis, ako bude kakvih dogovora, doci cu i licno, kad me pozovu. Vjerujem - i drugi, koji kreiraju prijedloge planova. Ono sto na kraju vijece usvoji, nacelnik i saradnici ce realizirati.
|
|
26-11-2008 at 11:37 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
rafo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 25-04-2001
Odgovori: 428
IP: Maskiran
|
Re: Re: Pitanja za vijecnike
citat:
yugi wrote:
Rafo, u kojoj je fazi formiranje preduzeæa koje æe u buduænosti upravljati, da ne kažem gazdovati parking prostorima na podruèju grada? 
Ne znam detalje, Yugi, vijece je donijelo odluku o formiranju krajem proslog mandata.
To je bilo dovoljno da se aktivnosti nastave, naprave akti, registruje preduzece, pocnu skupljati kadrovi, praviti planovi za nerednu godinu.
Koliko znam, bila je predvidjena i nabavka petnaestak parking automata, ako je uspjesno prosla procedura javnih nabavki, treba ocekivati njihovu skoru ugradnju.
Pretpostavljam da ce vijecnici o svemu tome biti informirani vec na sljedecoj sjednici, jer dolaze budzetski dokumenti (izvjestaj o utrosku do danas, plan za 2009, odluka o izvrsenju), u kojima ovo preduzece i njegova djelatnost moraju imati svoje mjesto.
|
|
26-11-2008 at 12:30 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
249955
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 14-12-2006
Odgovori: 572
IP: Maskiran
|
Re: Re: Pitanja za vijecnike
citat:
rafo wrote:
Pitanje kratko i jasno, a odgovor kompleksan.
Tuzla, kao ni drugi gradovi u BiH, nema dugorocnu strategiju izgradnje, bar ne na papiru. Posljednja vazeca strategija je donesena prije 6-7 godina, naslovljena je do 2015, a dobrim dijelom u strateskim opredjeljenjima realizirana. Stoga se vec pristupilo njenom inoviranju, koje ce biti radjeno paralelno sa raspravama o prostornom planu opcine. Inace, prostorni plan je strateski dokument, kojim se definisu gradjevinski projekti i infrastruktura, a njega tek radi Zavod za urbanizam sa nekoliko ekspertnih kuca. Njime se mora definisati razvoj i prostorni raspored svih osnovnih funkcija, pocev od onih koji (jos ni)su usaglaseni za vise nivoe (energetika, saobracaj i sl), do obrazovanja, kulture, stanovanja. (Prethodni prostorni plan Tuzle je poodavno istekao, a svaki se, takodjer, mora iznova sagledavati nakon perioda od 5 godina. Trenutno, jedino TK ima taj dokument). Strateski dokumenti, inace, ne daju dinamiku gradnje, a kod nas toga nema ni u detaljnijim urbanistickim planovima, danas pogotovo, kad gradnju diktira privatni kapital.
Raspored i tempo gradnje infrastrukturnih objekata po dijelovima grad(ova)a realno je opredijeljen interesom i finansijskom moci investitora. Budzet opcine je samo jedan od njih, i danas u opcinama FBiH tako skroman da je razvoj usporen, prakticno nemoguc bez podrske visih nivoa, kredita i direktnih stranih investicija, tj. zaposljavanja. Stoga je aktuelna strategija (pre)usmjerila zadatke opcine sa klasicne industrijske soc-logike ovih krajeva ka turizmu, kreativnim i drugim djelatnostima, u kojima i sami mozemo promovisati svoje specificnosti i sposobnosti i privuci kapital. Zapad opcine je time, a jos vise propadanjem stare industrije, izgubio, no, ni drugi nisu dobili nesto narocito. Mosnik, Mejdan, Kula, Si-Selo, Centar, Stari Grad, Slavinovici, Grabovica, da ne nabrajam dalje, takodjer sporo obnavljaju infrastrukturu. Opcina iz svog budzeta finansira prioritete dogovorene (po tzv GAP metodologiji) na Opcinskom vijecu. Spisak tih projekata ima oko 1000 pozicija, vecina njih su putevi, vodovodi, igralista, rasvjete, sanacija klizista itsl, po svih 40 MZ, ali sve vise ima i krupnih, skupih investicija (kao sto su fabrika vode, panonska jezera, obnova stare gradske jezgre, prosirenje primarne mreze grijanja itd). Za neke se jos ne vidi rjesenje, jer su neophodni prvo projekti, pa veeeliki iznosi novca i, konacno, vrijeme. (Primjeri: kanalizacija, juzna saobracajnica, sjeverna obilaznica...). Pripreme se ipak vrse. U naseljima, koja si nabrojao, ima puno toga potrebnog, kao i u svim drugim, pa je neophodan aktivizam i dogovaranje. Tema zasluzuje ozbiljnu i stalnu raspravu, konkretizaciju pitanja i projekata, vec sad kod planiranja budzeta, pa pocetkom godine, kad se budu azurirali komunalni projekti i/ili prijavljivali novi. Posto redakciji tuzlarija nesto od tih dokumenata dostavljaju, nesto saljem ja ili nadju oni sami, nadam se da cemo ovdje nastaviti raspravu o vaznijim, uklj. i o onim za zapadne dijelove grada.
A tamo gdje zivis, ako bude kakvih dogovora, doci cu i licno, kad me pozovu. Vjerujem - i drugi, koji kreiraju prijedloge planova. Ono sto na kraju vijece usvoji, nacelnik i saradnici ce realizirati.
Hvala na iscrpnom odgovoru, pitanje sam postavio iako nisam direktno involviran, jer ne zivim u navedenim MZ. Dakle, rezime je: gradjani sami treba aktivno da se ukljuce i preko svojih predstavnika u vijecu i MZ artikuliraju svoje potrebe i prioritete?
|
|
27-11-2008 at 09:00 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
rafo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 25-04-2001
Odgovori: 428
IP: Maskiran
|
Re: Re: Pitanja za vijecnike
citat:
249955 wrote:
Hvala na iscrpnom odgovoru, pitanje sam postavio iako nisam direktno involviran, jer ne zivim u navedenim MZ. Dakle, rezime je: gradjani sami treba aktivno da se ukljuce i preko svojih predstavnika u vijecu i MZ artikuliraju svoje potrebe i prioritete?
To je jedan od vaznijih nacina, postoji ih jos, formalnih, pa i neformalnih.
Vecina ih pomalo lice na procese prijavljivanja i dobivanja podrske iz fondova EU; oni koji su bolje osposobljeni, koji imaju svoje lobiste, koji nude svoje ucesce (marka na marku) i sl, lakse i brze dodju do realizacije. Razlika je u tome sto se sva raspoloziva budzetska sredstva podijele i raeliziraju vec tokom tekuce i ev. naredne godine.
Sa dijelom budzetskih sredstva opcinske sluzbe konkurisu i na projekte kantonalnog i federalnog znacaja (vodoprivredni, putni, ekoloski i sl. fondovi).
Sustina je u prioritetu i znacaju pojedinih projekata za opcinu (ili DPZ) u cjelini (ili za njen manji ili veci dio), sto u Tuzli cijeni (boduje, po raznim kriterijima) komisija nacelnika od dvadesetak clanova (formirana takodjer kao dio GAP projekta). Pocetkom svake godine, pred gradjevinsku sezonu, srednjorocni plan projekata se, javnim konkursom, dopunjava i azurira.
Kako rekoh, dio infrastrukture se gradi i kao obaveza pojedinih investitora, propisana urbanistickom saglasnoscu, uz objekte raznih namjena (trzni, privredni, obrazovni...).
Sistem je, dakle, vrlo slozen, i tesko je projekat osmisliti, dobiti sva odobrenja, prikupiti novac, otkloniti blokade i realizirati ga, bez velike sposobnosti i truda.
Onima, koji u tome sudjeluju, jasno je da pojedinac, pa i pojedini organi, ne mogu samostalno, brzo i lako, odluciti da se budzetska sredstva dodijele nekom bez dobre argumenacije i procedura. Za vece projekte prepreke su velike i objektivne, ali, u ovom, nedovoljno reguliranom i uredjenom sistemu, èesto i subjektivne. Posto uglavnom dolaze "odozgo", sporo se prevazilaze, pa vecina objekata kasni.
|
|
27-11-2008 at 10:43 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
rafo
Nivo: Forumski vuk
Registriran(a): 25-04-2001
Odgovori: 428
IP: Maskiran
|
Re: Re: Pitanja za vijecnike
citat:
anaMi wrote:
Vrlo sam iziritirana nemarom i nepažnjom prema našim najmlaðim.
Veæ duže vrijeme OŠ Sjenjak je postavljala pitanje postavljanja semafora na pješaèkom prelazu ispred doma za Vojo Periæ i benzinske pumpe, ali niko se nije oglasio povodom toga.
Naime kod Fordovog servisa postoji pješaèki prelaz na kome možete stojati i po 10-15 minuta, a da se vozaèi i ne trznu da propuste ðake.(nedavno je tu jednu djevojèicu iz 6tog razreda udario auto na pješaèkom).Da negovorim o kašnjenju djece u školu.Na poèetku školske godine je svako jutro i podne tu stajao policajac kako bi pomagao djeci pri prelasku zaustavljajuæi auta,sad ga nema.
Molim vas za odgovor kome i kako se obratiti po pitanju postavljanja svjetlosne signalizacije,ležeæeg policajca i sl na ovom veoma opasnom po život za ðake pješaèkom prelazu.
Formalan odgovor može biti vrlo kratak, tièe se nadležnosti za ovu cestu, i upuæuje na Federalnu direkciju za ceste, koja upravlja svim magistralnim putevima u FBiH.
Kako je u pitanju dio ceste kroz naš grad, a ugrožena su naša djeca, (kao i na brojnim dionicama i prelazima; jucer citam na drugom topicu: roditelji djece iz Krizana bore se za zastitu djece na semaforiziranoj raskrsnici u Slavinovicima), predlazem da grupa roditelja, ili direktor skole Sjenjak, ili povjerenik MZ Sjenjak, okupe manju grupu, koja bi ovaj zahtjev podnijela ponovo i pratila njegovu realizaciju.
Znam da je zahtjev vec upucivan, da smo i ovdje govorili o problemu, ali odgovorne, ako se ne odazivaju, moramo pocesto p(r)ozivati, koristeci pritom i pomoc organa opcine tuzla (sluzbe za komunalna pitanja, komisije za saobracaj). Ako budete inicijator, pozovite, a ja cu podsjetiti povjerenika iz MZ Sjenjak.
|
|
28-11-2008 at 12:55 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
. Kaže nemojte se nervirati evo vam iduæi broj 
<br /><br /><br /><br />
