Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Izvodi iz stampe
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
mosnik
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2074
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

BiH: Al Jazeera pokree regionalni program iz Sarajeva!?

24SI - Svjetski poznata televizijska kua Al Jazeera poee ve krajem ljeta ove godine sa emitovanjem programa za region, a sjedite e biti u Sarajevu. Program e se emitovati na bosanskom, srpskom i hrvatskom jeziku.

Saznaje se da e u ovoj medijskoj kui biti angaovani i najbolji televizijski novinari iz svih drava regiona, a sam program e biti emitovan preko satelita.

Zanimljivo je da je Srbija dugo vremena uporno pokuavala da isposluje da sjedite regionalnog programa Al Jazeere bude u Beogradu, pie "San", ali su se elnici ove medijske kue ipak na kraju odluili za Sarajevo.

(24sata.info)

 


Kume i ti ces to da radis, samo sutra.
29-03-2010 at 11:02 | Ukljui u odgovor
Putnik
Nivo: Forumski doajen
Deveram, deveram...

Registriran(a): 01-02-2002
Odgovori: 26140
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

DODIKOV JARAN... Iako ga RAK prostate vec neveliko unistava, suljo ne posustaje u namjeri da i one koji su branili BiH od srbo-cetnickog agresora izjednaci sa svojim dzelatima...

29-03-2010 at 11:02 | Ukljui u odgovor
Putnik
Nivo: Forumski doajen
Deveram, deveram...

Registriran(a): 01-02-2002
Odgovori: 26140
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Jos jedna u nizu lazi koja dolazi iz republike umske poznatije kao GENOCIDNA TVOREVINA...

02-04-2010 at 16:57 | Ukljui u odgovor
bosnian
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 10-11-2007
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 47
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

BH Dani
BOJAN BAJI: NEPRIJATELJI BiH SJEDE U FEDERALNOM PARLAMENTU, A UPIRU PRST U REPUBLIKU SRPSKU...

Neto razmiljam ta li pie u obrazloenju odluke o poveanju vlastitih plata, penzija, nasljednih prava, itd., koju su federalni parlamentarci izglasali, sebi.
Moda su napisali da se slomie od rada i obaveza, mada isto su...mnjam, jer monitoring izvjetaji o njihovom radu svaki put evidentiraju da se oni tamo ubie od dosade.
Moda su napisali da su plate u privredi nesrazmjerno vee od njihovih u Parlamentu, pa da se na ovaj nain ispravlja ta velika nepravda. Mada bi i ovo bilo udno, jer radnici nisu primili zadnjih 17 plata.
Moda su se pozvali na injenicu da Federaciju BiH nije "zakaila" globalna recesija, te da su izbjegli uzimanje kredita od Meunarodnog monetarnog fonda. Ma i ovo mi nevjerovatno izgleda, jer je upravo suprotna situacija, i to uglavnom njihovom krivicom.
Moda su rekli da su zajedno sa Vladom sveli stopu nezaposlenosti ispod 10 posto, ili poveali izvoz u odnosu na uvoz, podstakli nauno-tehnoloki razvoj, privukli strane turiste u zemlju, stvorili od Federacije raj za investitore, oistili sistem od kriminala i korupcije... Ma kakvi, ni ovo nije mogue, ak se i Dodik hvali da je propala Republika Srpska bolji dio BiH.
Tano ne znam ta su mogli jo napisati. Moda su za sebe rekli da su bezobrazni, bezosjeajni za teko ekonomsko i socijalno stanje u zemlji, da misle samo na sebe, da koriste zadnju ansu prije nego se drava sunovrati u totalni ambis, da su se pretvorili u parazite i krvopije, da je halapljivost postala jaa od njih samih, da im moral nije jaa strana... Ovo ima logike, ali nema anse da su to rekli, da imaju obraza ne bi im uopte palo na pamet da poveavaju beneficije.
Moda su napisali da e svaka vlast poslije oktobarskih izbora naisto nadrljati kad pristignu na plaanje rate kredita od MMF-a, a kao rezultat njihove loe politike, te da im je najbolje da izgube izbore i odu u opoziciju, ali da narod u BiH uporno glasa za njih, pa oni vie nisu pametni kako se uopte moe otii u opoziciju. Onda su, ovim posljednjim inom dizanja plata, odluili jo jednom da pljunu u lice gladnim graanima, ne bi li se ovi napokon digli na noge i rastjerali ih sa vlasti. Mada, poznajui njihovu nezasitost i udni mentalitet ljudi u BiH koji se inae puno ne bune, i ovo je malo vjerovatno.
E, sad, ima jedna varijanta koja bi mogla biti mogua. Dodik je kriv, to je to, 100 posto. Sigurno su smislili neko obrazloenje u kojem je Dodik, nekom svojom, protiv BiH uperenom izjavom, koju je usaglasio sa Dobricom osiem, predloio da se ukine Federacija BiH, kako bi Republika Srpska postala gigant spram malih i posvaanih kantona. Na taj nain bi se velikosrpski projekt lake sproveo, a Republika Srpska pripojila matici. Zbog toga su federalni parlamentarci hrabro ustali u odbranu BiH, prkosei mrskom neprijatelju, donosei istorijske odluke o jaanju Federalnog parlamenta i motivisanju "rodoljuba" koji sjede u Parlamentu FBiH, da izdre tu nepodnoljivu golgotu koja dolazi iz velikosrpske kuhinje. Tako su nevoljko bili prinueni da poveaju svoje plate, penzije, beneficije...
Da, nema sumnje, sigurno su to napisali. U zadnjih 15 godina, vladajuim strankama iz Federacije BiH je uvijek neko drugi kriv. Obino im je kriv Dayton, Kotunica, faizam i nacionalizam, Rusija, Tadi, Meunarodni sud pravde, Dodik, Srbija, Hrvatska, hrianski arin Evropske unije, islamofobija, itd. Da nije ovih uzroka, u Federaciji BiH ne bi bilo kriminala i korupcije, pametni i kompetentni bi bili na funkcijama, umjesto podobnosti po principu "uzornih" muslimana iz SDA (koji su dodue osumnjieni da su bludniili sa maloljetnicama u blizini Memorijalnog centra u Potoarima), Sarajevo bi moglo raditi na istinskoj multietninosti, nasuprot prisutnoj islamizaciji, samo da nije srpskog separatizma, napravila bi se obilaznica oko Sarajeva i sredstva iz Razvojne banke bi bila pravilno investirana, samo kad bi se ukinula Republika Srpska...
Stvarno je postalo smijeno sluati vladajue stranke iz Federacije BiH, tj. obine folirante, kako kukaju na Republiku Srpsku, kunu se u dravnost BiH, a paralelno s tim kraduckaju dravne pare, enormno se bogate, uivaju goleme beneficije i ispiraju narodu mozak da im je Ustav i entitetsko glasanje najvei problem u ivotu.

Vei neprijatelji za budunost BiH su oni koji je potkradaju a tvrde da je vole, od onih koji je potkradaju a tvrde da je ne vole.

02-04-2010 at 20:58 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Patriotizam


Datum: 05.04.2010 20:00
Autor: eljko Ivankovi



Patriotizam bi u doslovnom prijevodu trebao biti ljubav prema patriji, prema domovini, dakle domoljublje.

No, kod nas se on nerijetko shvaa i kao rodoljublje, to e rei ljubav prema rodu, plemenu, narodu... Na naim smo prostorima ve dugo svjedoci da je to prije svega i iznad svega sebeljublje, kako je to neko napisao hrvatski knjievnik Ante Kovai ili jo vulgarnije - droboljublje. Dakle, krajnje utilitarizirana varijanta one uvene Samuela Johnosona da je "patriotizam posljednje utoite hulje"!

Netko tko bi danas zalutao u ovu udnu zemlju, a da i ne bude "vrli pitac neki", nego tek i samo neuk i nevjet njezinoj aktualnosti, vjerojatno bi se brzo zapitao "to je to i tko je to Bosna (i Hercegovina) da prosti"? I posve sigurno bi dobio (barem) tri posve oprena odgovora iz kojih i nakon kojih bi mu manje bilo jasno, nego da pitanje uope nije ni postavio, niti bilo kakav odgovor dobio. Paradoks nad paradoksima, sve je paradoks - vjerojatno bi bio, parafrazirajui poznato biblijsko mjesto, jedini odgovor blizak istini i jednako tako do nerazumijevanja dalek i neshvatljiv. ija je ova zemlja, tko je doivljava kao svoju, tko je u njoj i do koje mjere domicilan, jedva bi se razumjelo i na mjestima gdje se pripadnost zemlji emotivno najsnanije iskazuje, dakle na sportskim borilitima, na mjestima erotsko-plebiscitarne demonstracije patriotizma. (Patriotizma u njegovu najsirovijem varijetetu, u kojemu su povici "no, ica, Srebrenica", "ubij ustau", ili "smrt Srbinu" mjera "odanosti i ljubavi za svoje"!) No, niti tu, gdje se inae nekritika mjera domoljublja mjeri decibelima, BiH ne bi dobro prola. Na najobinijoj sportskoj priredbi na kojoj bi se takvo to mjerilo, vidjeli bismo najmanje etiri-pet zastava i uli klicanje najmanje etirima zemljama..., a iz pozadine bi dopirao huk mrnje i zloina...

Uz srpsku i hrvatsku zastavu, koje su ionako sumnjive, vidjele bi se barem jo zastave BiH i Turske, te bijela plahta sa grbom ispunjenim anuvinskim ljiljanima, to oponaa zastavu recimo srednjovjekovne Bosne. A frenetina navijanja bi zazivala Srbiju, Hrvatsku, Tursku i Bosnu (bez Hercegovine). I, daj Boe, da je takvo to, u najidealnijem scenariju, zamislivo bez krvoprolia za vrijeme ili na kraju sportske manifestacije.

Ovdje bi bio i poetak i kraj prie o bosanskohercegovakom patriotizmu, pogotovu to je brojnim svojim graanima, i vie nego deklarativno, ova zemlja maeha. Dakle, mnogi iskreno siju ito u njoj, a jo iskrenije mole Boga da ljetina ponese u susjedstvu. Dijaspora im je, mentalna dijaspora, jer vie nego otvoreno demonstriraju kako im je majka ili Srbija ili Hrvatska, ili ak - Turska. A kad i govore o BiH kao o patriji, o domovini, onda im je ona mali reducirani fiziki i mentalni prostor, udaljen od svake, i povijesne i aktualne stvarnosti, oien za poetak od (identitarno) Drugoga, a potom i od drukijeg unutar (identitarno) Svoga!

Ne, ne zanimaju me ovdje i sada niti izbjeglice pred zakonom (novi oblik postdejtonskog izbjeglitva!), niti razliiti navijai okupljeni oko deklaracija o genocidu u Srebrenici ili nad Armenima, jer taj patriotizam razumijevam kao i Maupassant: "Patriotizam je sjeme ratova." Zanima me patriotizam pismenosti (elementarne, formalne i logike), koji nam se tako agresivno nadaje u svom krajnje negativnom obliku, u svojoj radikalnoj negaciji. Dakle, suprotno od onoga to bi od nas zahtijevao Lucie Delarue-Mardrus kad kae: "Pisati pravilno svojim jezikom jedan je od oblika patriotizma."

Izvanredne knjige Marka Veovia "Tunjo veliki i u Tunje mali" i "pijun iz Pipera" snano, naalost ili na sreu, demonstriraju kakve je provenijencije i kojih dometa bosanski, odnosno dukljanski patriotizam jednog Muhameda Filipovia odnosno Jevrema Brkovia i uope svakoga tko bi preuzeo na sebe i prihvatio na sebe teret biti npr. "najpametniji u Bonjaka", "uitelj bosanskog dostojanstva", ili, a pogotovu nakon knjiga Marka Veovia i Tarika Haveria ("as lobotomije"), "dizdar bosanskog duha", kako ga nazivaju smijene novine iji je podnaslov "patriotski magazin", a uz iji se naslov "Kulin" zalijepio anuvinski ljiljan, koji s Kulinom ima taman toliko veze kao srp i eki s amerikim globalizmom. Ili, ako ba hoete, kao kleronacionalistiki sadraj tog lista i s patriotizmom i sa stiliziranim kriem, to anuvinski ljiljan jest, a koji je (taj ljiljan na bosanskome grbu!) ognjem i maem unitio osmanski zavojeva u srednjovjekovnoj Bosni.

I dok Haveri i Veovi u svojim verzijama kontra-bajke "Carevo novo ruho" nemilosrdno argumentirano ogoljuju svu nacionalistiko-patriotsku (ne)pismenost Brkovia i Filipovia (s tim da Veovi u rukopisu ima slinu knjigu i o Rajku P. Nogi) i slinih nacionalistikih korifeja, javljaju se i neki novi, jo nepismeniji, protagonisti "patriotizma". I ne samo oni to misle da je stvarno patriotski ono to nosi takav podnaslov (jer, to kae Lala, "pie i na tarabi p..., pa nije"!)... Tako itamo ovih dana kako "novi patrioti" u Maglaju (a i drugdje, gdje je do sada bilo mnogo manje magle!) pozivaju one druge, one s kojima im se ne dijeli ni stari ni novi patriotizam, da prijeu na islam. Njima je njihov vjersko-nacionalni patriotizam dobrano plaen inozemnim novcem, pa oni onu latinsku "Ubi bene, ibi patria!", za druge razumiju kao patriotizam milom ili silom, a za sebe kao "nove priloge vlastitom droboljublju"!

08-04-2010 at 08:28 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Intervju - Emine Bozkurt, poslanica

Evropskog parlamenta



Oekujemo bezvizni reim prije ljetnih odmora


Poslanica socijalista u Evropskom parlamentu iz Holandije Emine Bozkurt u posjeti je Sarajevu, gdje e se susresti s visokim bh. zvaninicima i predstavnicima OHR-a i Evropske unije. Za Dane govori o postignutim naporima BiH u pogledu liberalizacije viznog reima

Belma Beirbai

DANI: Gospoo Bozkurt, koji je cilj Vae posjete BiH?

BOZKURT: Evropski parlament e na plenarnoj sjednici u mjesecu maju izglasavati Rezoluciju o napretku Bosne i Hercegovine. Ispred Progresivne alijanse socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu, pratim situaciju u BiH. Moj cilj je da se iz prve ruke upoznam s aktuelnom situacijom u BiH i razgovaram s predstavnicima vodeih stranaka o naporima njihove zemlje na putu ka evropskim integracijama. Pored toga, srest u se s predstavnicima civilnih rtava rata, posebice onih koji se bore za pravdu ena seksualno zlostavljanih u ratu. Zanima me kako moemo pomoi proces meuetnikog pomirenja.

DANI: Koliko je BiH spremna za liberalizaciju viznog reima i kada se moe oekivati njen ulazak na bijelu engen-listu?

BOZKURT: Evropska komisija trenutno vri analizu o tome da li je BiH ispunila preostale uslove iz Mape puta, poput biometrijskih pasoa, koje je poela izdavati krajem 2009., uspostavljanje sistema za integrirano upravljanje granicom i poboljanje infrastrukture graninih prijelaza u vezi s migracijom te poboljanje temeljnih ljudskih prava. Ja se iskreno nadam da e konana ocjena Evropske komisije biti pozitivna te da e Komisija to prije predstaviti zakonodavni paket o liberalizaciji viznog reima. Mi u Evropskom parlamentu bili smo protiv toga da Bosna kasni za Makedonijom i Srbijom. Ali, stvarnost je takva da BiH nije pravovremeno ispunila sve zahtjeve iz Mape puta. Nadamo se da e Bosanci i Hercegovci ve prije ljetnih odmora moi putovati van zemlje.

DANI: Koji nivoi vlasti najvie koe taj proces?

BOZKURT: Zapravo, ovdje sam jer se nadam da u ustanoviti da u trenutku kada se dolo do zavrne faze u ispunjavanju uvjeta, niti jedan nivo vlasti ili politiki lider ne opstruira proces bezviznog reima. Politiari moraju shvatiti da Bosna i Hercegovina treba pozitivan i konstruktivan napredak, da graani jedva ekaju da putuju slobodno Evropskom unijom, mladi ljudi da proire svoje horizonte, drugi da posjete svoje prijatelje i lanove porodice...

DANI: A ta je s negativnim porukama koje jednom sedmino dolaze iz Republike Srpske, specifino vladajue stranke SNSD-a o "potrebi za razdruivanjem" - koliko one tete napretku?

BOZKURT: Bosna i Hercegovina moe postati lanicom Evropske unije samo kao jedna jedinstvena drava, i to svi trebaju shvatiti. Meutim, ne moemo kriti injenicu da nacionalna retorika ometa progres evropskih integracija, opstruira proces pomirenja i nimalo ne pomae niti jednom graaninu BiH, bez obzira iz kojeg entiteta dolazi.

DANI: Vi ste ujedno angairani u komisiji Evropskog parlamenta za prijem Turske u Evropsku uniju. Kada e Turska postati dio Evropske unije?

BOZKURT: To nije jednostavan proces. Svaka zemlja mora ispuniti odreene kriterije prije no to pristupi Evropskoj uniji. To znai da je zemlja funkcionalna demokracija, gdje su ljudska prava ispotovana, a vladavina prava dominira. To takoer znai da zemlja ima potrebu za funkcionalnom trinom ekonomijom kako bi se sa to vie lakoe prilagodila internom evropskom tritu, to otprilike podrazumijeva premjetanje na desetine hiljada stranica evropske regulacije unutar sopstvenog zakonodavnog okvira. Turska je velika zemlja i ve je ispunila vrlo vane uslove za pristup Evropskoj uniji ali ipak postoji jo mnogo reformi koje mora implementirati. Sve je zapravo u rukama Turske. Ne znam kada e se to desiti, ali elim ipak rei da se ne smije zaboraviti kako je Turska jedna prelijepa i vana zemlja, koja ima mnogo toga da ponudi Evropskoj uniji.

DANI: Predstavnici Evropske unije su vrili pritisak na Srbiju da izglasa Rezoluciju o Srebrenici i osudi genocid u BiH. Da li e Turska ikada izglasati jednu takvu rezoluciju kada je u pitanju osuda genocida nad Armenima?

BOZKURT: Priznavanje genocida nije uslov za postajanjem lanice Evropske unije. Meutim, od velike je vanosti da se obje zemlje suoe sa svojom prolou. Protokol koji je Turska potpisala s Armenijom prole godine kako bi se poboljali bilateralni odnosi takoer je dio tog suoavanja.

DANI: Meu bosanskim muslimanima sve vie raste antievropsko raspoloenje zbog rezultata vicarskog referenduma ili injenice da Hrvati i Srbi u Bosni i Hercegovini imaju privilegiju dvojnog dravljanstva. Koliko je takvo miljenje legitimno?

BOZKURT: Upravo je strah od mogue izolacije bosanskih muslimana razlog to sam ja, zajedno s veinom lanova Evropskog parlamenta, vrila pritisak da se proces liberalizacije viznog reima okona to prije. Mi urgiramo za bezvizni reim upravo da bi se bosanski muslimani zatitili, a ne dodatno izolirali.



09-04-2010 at 12:46 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Intervju Dana: Sulejman Tihi



Nisam zainteresiran za Predsjednitvo BiH, a ne znam da li bih podrao Bakira Izetbegovia

Nasljednik Alije Izetbegovia na elu Stranke demokratske akcije, Sulejman Tihi, slovio je na poetku svog prvog mandata za najkooperativnijeg politiara iz Federacije BiH, uvijek spremnog na kompromise. No, kad je u Prudu stavio potpis za novu podjelu BiH, Tihiu je ugled u javnosti poeo opadati a njegovi federalni partneri su se distancirali od njega. Stvar je dodatno zaotrena butmirskim pregovorima i pristankom da se dravna imovina podijeli na - entitete. Predsjednik SDA za Dane govori o Prudu, Butmiru, srbijanskoj Deklaraciji o Srebrenici, izborima, istkama u javnim kompanijama, odnosima s Islamskom zajednicom i odluci o prekidu suradnje s Fahrudinom Radoniem, tvrdei da SDA nikad nije bila jaa



Sulejman Tihi: "Ako ima neka druga alternativa da mi moemo problem odnosa s Republikom Srpskom rijeiti na drugi nain, u redu, ali zaotravanje ovdje u Sarajevu najbolje odgovara Dodiku i takvima"
DANI: Gospodine Tihiu, kako komentirate Deklaraciju Skuptine Srbije o osudi zloina u Srebrenici?

TIHI: Mislim da je to jedan vaan korak u pravcu suoavanja Srbije s istinom ne samo u Srebrenici, nego uope o ratu na prostoru bive Jugoslavije, posebno u Bosni i Hercegovini, i da e to doprinijeti promjeni svijesti i katarzi, kako kod graana Srbije, tako isto i kod dijela srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. To sve moe pomoi da se usvoji takva slina deklaracija i u BiH.

DANI: A kako komentirate reakciju u Republici Srpskoj na usvajanje Deklaracije?

TIHI: To je onaj zaokret do kojeg je, naalost, dolo u Republici Srpskoj nakon to je Dragan avi izgubio izbore. On je priznao genocid u Srebrenici, formirao Komisiju za genocid i izvinio se rtvama. Ovo danas je politika SNSD-a i Milorada Dodika, koja negira ili ne realizira ono to je ve ranije uraeno u BiH. A kada su u pitanju zloini, odnosno Srebrenica, potpuno negira ili minimizira genocid u Srebrenici. To je jedan kontinuitet njegove politike koji traje otkako je on pobijedio na izborima. Reakcije naih udruenja uglavnom su bile negativne zato to nije spomenut genocid. Ja mislim da spominjanjem presuda hakih sudova, koje u sebi sadre i kvalifikaciju genocid, broj rtava, nain izvrenja, odgovornost vojske i policije Republike Srpske, ta formulacija daleko ire govori o genocidu sa svim onim elementima koji ga prate nego sama rije. Niko ne moe vratiti u ivot one koji su umrli, djecu, roditelje, nijedna deklaracija to ne moe postii, ali moe doprinijeti suoavanju s istinom.

DANI: Rekli ste da treba usvojiti slinu deklaraciju i ovdje. Udruenja rtava estoko su reagirala na to smatrajui to izjednaavanjem zloina. Imate li Vi osobno problema u javnoj polemici s porodicama rtava?

TIHI: Mislim na Deklaraciju o Srebrenici. Prije nego to sam dao izjavu obavio sam neke konsultacije, i izmeu ostalih zvao sam Hatidu Mehmedovi iz Srebrenice. Zvao sam i Muniru Subai, ali je bila na nekom sastanku, da vidim njihove reakcije. Normalno, one su reagirale na svoj nain. Njihovu djecu i rodbinu nita ne moe vratiti. Treba ih razumjeti potpuno i ne moemo od njih oekivati da daju podrku, pogotovo kad vidimo sve ove nepravde koje se ine, nekonzistentnost politike, neprocesuiranje odgovornih za ratne zloine. Ja ovu deklaraciju posmatram s druge pozicije, sa eljom da se stanje i odnosi u regionu popravljaju i mijenjaju. Znai, Deklaracija je samo jedan vaan korak koji moe dovesti do promjena. Graani u Srbiji i Bosni i Hercegovini morat e da razmiljaju o tome i postepeno se suoavaju s istinom. Ipak oni gledaju Beograd i koliko-toliko sluaju ta Beograd kae.

DANI: Ne ini li Vam se da Vai pozivi za prevazilaenje ratnih trauma meu Bonjacima imaju suprotan efekt iz razloga to u Republici Srpskoj nemate partnera za takvu politiku?

TIHI: Ja nikada ne mogu zaboraviti prolost. Ne mogu zaboraviti pet logora koje sam proao i sve one torture, od amca, Brkog, Bijeljine, Batajnice do Sremske Mitrovice, ali ne mogu ni stalno biti u prolosti. Nekima bi upravo odgovaralo da mi budemo radikalni. Ne znam ta je alternativa. Mi moramo uvijek praviti prve korake. Njima odgovara da nema nikakvih dogovora, da ostanu loa dejtonska rjeenja. Ja se uvijek pitam, to sam nauio od rahmetli predsjednika, kad sam tako nekad s njim polemizirao i bio nezadovoljan nekim kompromisima, on mi je govorio: "Sulejmane, ta je alternativa? Je li bolje da ostane po starom, a staro nam ne valja nikako?" Na naoj strani su argumenti, mi potujemo odreene evropske standarde, vrijednosti, ljudska prava, a oni se drugaije ponaaju. Ako ima neka druga alternativa da mi moemo problem odnosa s Republikom Srpskom rijeiti na drugi nain, u redu, ali zaotravanje ovdje u Sarajevu najbolje odgovara Dodiku i takvima. Ja zbog toga dobijam puno kritika, pogotovo kad se neke moje rijei izokrenu, kad se izvade iz konteksta.

DANI: Nedavno ste izjavili da je "neosporna injenica da je u Dobrovoljakoj ulici u Sarajevu poginulo nekoliko desetina ljudi i da za to treba utvrditi i procesuirati odgovorne".

TIHI: Ja dam izjavu, koja ima najmanje tri elementa: prvo, da je to legitimna akcija kojoj je cilj bio spaavanje predsjednika drave, drugo, da Ejup Gani i vojno i politiko rukovodstvo nisu odgovorni i tree, ipak, dogodio se zloin, ubijen je odreen broj ljudi. Nikad nisam rekao ni nekoliko desetina ni bilo ta drugo...

DANI: Citirani ste.

TIHI: To je saopenje koje je raeno u stranci, ja tada ak nisam ni bio u Bosni. Nisam ja to rekao. Po svim vjerskim knjigama, ako je ubijen jedan nevin ovjek, kao da je ubijeno cijelo ovjeanstvo. Mislim da na naoj strani nema puno tih zloina, imamo Grabovicu, Uzdol, Kazane, neke pojedinane u srednjoj Bosni i morali smo ih procesuirati. Treba prvo pred svojom kuom poistiti da bismo onda mogli dalje raditi. Nije se moglo do '95., ali moglo je poslije. Ja sam neki dan s Borisom Tadiem razgovarao.

DANI: O emu ste razgovarali?

TIHI: Imam s Tadiem dosta dobre i korektne odnose jo od kada sam bio lan Predsjednitva. Prvo sam mu na neki nain estitao za Deklaraciju i onda smo poeli razgovor. On je spomenuo ovaj proces za Dobrovoljaku...

DANI: Razgovarali ste i o Ganiu?

TIHI: Jesmo. Spomenuo sam mu da je izjavio da se taj sluaj moe voditi pred Sudom BiH, on kae: "Jesam, znate koliko su me svi zbog toga napali." Rekao sam mu da sporazum, koji su potpisali ministri pravde, uspostavlja kriterije o ustupanju predmeta, i ovaj sluaj s Dobrovoljakom, kad se ti kriteriji primijene - u BiH je mjesto izvrenja, ovdje su dokazi, dravljanstvo i prebivalite osumnjienih - po svemu pripada BiH, a on kae: "Nemoj od mene traiti da ja povuem taj zahtjev jer sada to nije mogue, ali neka ministri sjednu i dogovore se ne samo o ovom, ve i o drugim predmetima."

DANI: Jeste li Tadia pitali za Juriia?

TIHI: Nisam, ali ja mislim da su se sluajevi Jurii, Dobrovoljaka i drugi mogli rijeiti mnogo prije, da je sporazum trebalo ranije napraviti. Teko je rjeavati predmete kada su ve u postupku ekstradicije ili su ve donesene presude. Htio sam i ranije zvati Tadia, ali sam uvijek strahovao od reakcije medija i zlonamjerne i krive interpretacije. Opet bi rekli Tihi neto prodaje, izdaje, kako se obino komunikacije s Beogradom i Banjom Lukom predstavljaju. Onda je dola Deklaracija o Srebrenici i uli smo se.

DANI: Kako ste se odredili prema Madridskoj deklaraciji?

TIHI: Sama deklaracija nije nain rjeavanja problema, jer smo do sada potpisali deklaracija, izjava, rezolucija, od one deklaracije u Washingtonu na deset godina Daytona s Condoleezzom Rice, gdje smo svi potpisali, ukljuujui i Stranku za BiH. Na osnovu toga napravljen je aprilski paket, koji SBiH nije podrala iako je potpisala tu izjavu. Kad smo pravili parlamentarnu veinu, isto smo tako napravili sporazum da emo raditi ustavne promjene koje znae to i to, neka funkcionalnija struktura, pa nije ni to uraeno. Pa je bio Butmir, pa nita ni od toga. Ovom deklaracijom bi se politiari obavezali da e raditi na ustavnim promjenama poslije izbora, ali obavezuju se oni za koje se uope ne zna da li e biti bitni nakon izbora. To je deklaracija koju svako moe tumaiti na svoj nain. Kada uemo u njen sadraj, ona je daleko manje nego to je bio aprilski ili butmirski paket. Daleko, daleko manje.

DANI: Ukoliko Vam doe na sto ta deklaracija, da li biste je potpisali?

TIHI: Ne bih. Mi smo spremni nakon izbora uvijek uestvovati u bilo kakvim razgovorima i bez deklaracije.

DANI: Jeste li iznenaeni da je Dodik iao na usvajanje Zakona o referendumu?

TIHI: Nisam iznenaen, ali ne dajem ni znaaj tom zakonu. Taj zakon nema nikakve veze. Moe on i raspisati referendum, nee to imati nikakvih posljedica, jer imali su plebiscit '91. kad je bilo ovdje, kako kau, 12 korpusa JNA, pa se nisu mogli odvojiti, a kamoli sada kad to ne priznaje ni meunarodna zajednica. Nisu uspjeli ni Miloevi i Tuman zajedno, nee ni Dodik! To jest jedna vrsta antidejtonskoga djelovanja, ega smo svjedoci i kroz niz njegovih drugih postupaka, ali to nee proizvesti neke posljedice. To je uglavnom uraeno u funkciji izborne kampanje, da moda on u septembru, ako vidi da e mu biti dovedena u pitanje funkcija, najavi referendum poslije izbora.

DANI: Kad ste potpisali Prudski sporazum, oko kljune stvari su bile potpuno razliite izjave Dodika i Vas. Moete li nam pojasniti Va pristanak na novo administrativno-teritorijalno ureenje BiH sa etiri jedinice. Da li ste Vi pristali da Republika Srpska ostane nedodirljiva u svojim granicama?

TIHI: Nikada tako neto ne bih ni u snu potpisao, niti uope pristao na razgovor o etiri teritorijalne jedinice u kojoj bi jedna bila Republika Srpska, budite sigurni u to. Ne znam im se ovjek moe zakleti, ali o tome nije bilo govora. Nije postojao Prudski sporazum, postojala je zajednika izjava. Ono sve to je potpisano tada, ja bih i sada potpisao. Vjerujem da e u nekom normalnijem vremenu, kada prevladaju politike razuma i dogovora, isti principi posluiti kao osnov za rjeavanje ovih problema, kao to smo rijeili pravni status Distrikta Brko...

DANI: To stalno govorite, ali to nije tano. Sjeate se da je u sporazumu stajalo da ete to rijeiti ustavnim zakonom...

TIHI: Prvo, 8. novembra Dodik nije htio nita, htio je obini zakon. Ja sam ubacio ustavni zakon.

DANI: Dayton ne poznaje ustavni zakon.

TIHI: Ne negira ga i ne priznaje ga...

DANI: ...Ne, nego ustavni zakon uope ne postoji u Ustavu BiH...

TIHI: Ali, zato ja kaem proces, svaki sljedei sastanak je nosio vie. U Banjoj Luci smo 26. januara napisali amandman. Meni je Raffi Gregorian dao jedan draft kako bi to trebalo da izgleda. Ostale su neke stvari koje su bile nepotpune, pa smo onda ukljuili Amerikance. Ipak je to bio rezultat prudskog procesa. Pitanje popisa stanovnitva, dravne imovine i osnove i principi koje smo tad postavili, to e na kraju biti tako rijeeno.

DANI: Zato pristajete na podjelu dravne imovine?

TIHI: Zakon o dravnoj imovini esto komentiraju oni koji nemaju pojma ta je dravna imovina niti ta se tretira tim zakonom. Ne tretiraju se rijeke, putevi, eljeznice, ume, dravna imovina koja je bila predmet privatizacije... To je imovina bive SFRJ i Republike Bosne i Hercegovine. Ona treba da pree u vlasnitvo drave BiH. Radi se o 90 posto imovine bive JNA, odnosno Sekretarijata za narodnu odbranu, a deset posto imovine SR BiH.

DANI: Zbog ega pristajete da dravu ostavite bez te imovine kada i po Ustavu BiH, i po Sporazumu o sukcesiji, i po pravosnanim sudskim presudama ta imovina pripada BiH?

TIHI: To je imovina bive SFRJ i Republike Bosne i Hercegovine i po ovom naem sporazumu ona treba da pree na dravu BiH, od najmanje estice do najvee vrijednosti. Nakon toga drava zadrava za sebe ono to joj treba...

DANI: Zato drava ne bi davala imovinu koja joj ne treba na koritenje?

TIHI: Ja bih volio kad bi to bilo tako, da ono to joj ne treba za sadanje i budue potrebe da na koritenje ostalim administrativnim nivoima. Ali za takav zakon morate imati suglasnost i srpskih stranaka iz RS-a. Dodikova poetna pozicija bila je da sva imovina mora biti vlasnitvo entiteta, a da oni dravi daju na koritenje ta joj treba. Tokom prudskog procesa pristao je da sva imovina bude dravna, ali da ono to ne treba dravi bude preneseno u vlasnitvo niih administrativnih nivoa. Tako je uraeno u Hrvatskoj, i u drugim dravama, samo to neko ne voli Republiku Srpsku, neko ne voli Federaciju, kantone. Bio sam sa Stipom Mesiem u Puli kad gradonaelnik kae, drava Hrvatska mu prenijela, ne znam, 12 kilometara kasarni, ne zna ta e s tim.

DANI: Mesi je dao bar deset izjava da se nipoto ne smije drava BiH odrei svoje imovine.

TIHI: Nije ba tako izjavio predsjednik Mesi, niti je on upoznat s detaljima procesa. Tako su i druge bive drave SFRJ rasporeivale svoju imovinu. Kod nas je problem to mi ne volimo ovakvo ustavno ureenje. Ne volimo entitete, kantone itd.

DANI: Sutina problema izmeu Vas i velikog dijela javnosti je u tome da ono to Vi zovete kompromis jest daljnje slabljenje ionako slabe drave.

TIHI: Vi kaete da ja dijelim dravu?

DANI: Imamo postojeu odluku da ne moe Republika Srpska...

TIHI: Ima ta odluka, ali se imovina rasparava i propada. Na ovaj ili onaj nain gubi se vrijednost te imovine. Ali, u drugim dravama, Crna Gora, Hrvatska, isto tako je drava zadrala za sebe to joj treba i onda prenijela na upanije, na gradove...

DANI: upanije i gradovi ne prijete integritetu drave Hrvatske. A, osim toga, Republika Srpska ne pristaje da se imovina uknjii na dravu.

TIHI: Pristali su u prudskom procesu. Gospoa Mileti, dravni pravobranilac, je na osnovu naega dogovora napravila zakon, na koji je Lajak dao suglasnost, a onda je Dodik povukao svoju suglasnost.

DANI: Postoje i pravosnane presude u Federaciji, gdje je Federacija izgubila sporove protiv drave, jer su sudovi na osnovu Ustava i zakona presudili da je to dravna imovina. Zato se kod nas raspravlja i o onome to je pravno jasno? Vaa stranka se ak jednom podsmjeljivo u saopenju odnosila prema Silajdievom pozivanju na pravne argumente, govorei da sporazum mora biti politiko, a ne pravno pitanje. Zar pozivanje na pravo nije adut svih koji se bore za dravu BiH?

TIHI: Nisam ja to rekao. Jedina razlika izmeu Silajdia i mene je samo u tome to sam ja za rjeavanje tog pitanja spreman da ono to ne treba dravi za sadanje i budue potrebe bude preneseno u vlasnitvo entitetima, kantonima i opinama, a Silajdi predlae da se da na koritenje. Samo je tu razlika.

DANI: Zato ne bi bilo na koritenje? Zato se ne zalaete za to kad imate pravo na Vaoj strani? Na drugoj strani imate samo Dodikovu silu.

TIHI: Dejtonski sporazum kao pravni akt sa svim svojim manjkavostima, pa izmeu ostalog i u toj oblasti, nije ovo pitanje tako jasno definirao. Ima stav PIC-a koji uope ne govori o Zakonu o dravnoj imovini, ve samo o raspodjeli te imovine.

DANI: To je posljedica Vaeg stava, koji je dobronamjeran, ali on se tretira kao slabost bonjake strane koju Vi predstavljate. Najlake je Dodiku da izae s maksimalistikim zahtjevima: ne pristaje ni na ta, a Vi pristanete i onda, umjesto njega, pritiskaju Silajdia, Lagumdiju, Ljubia...

TIHI: Vi zaboravljate njegovu poziciju. Njegova prva pozicija je bila da nita ne ide na dravu, da sve ide na entitete, ono to je u Republici Srpskoj, to je njeno vlasnitvo, ono to je u Federaciji, vlasnitvo je Federacije, onda oni daju dravi na koritenje. To je bila njegova startna pozicija. Ja njega vratim na poziciju da sve postaje vlasnitvo drave, pristaje i pravi kompromis, onda ja pravim drugi kompromis da ono to ne treba dravi postane vlasnitvo entiteta, kantona i opina.

DANI: A ko e odreivati ta ne treba dravi?

TIHI: Kad je u pitanju vojska, to NATO odreuje, a to je 90 posto imovine.

DANI: Vjerujete li Vi da e izbori biti kad su i planirani, bez pomjeranja, jer nije implementirana presuda Evropskog suda?

TIHI: Ja vjerujem da e izbori biti po postojeem Izbornom zakonu, da nee biti promjena i da e se odrati drugog oktobra za kada su i zakazani.

DANI: Hoete li se kandidirati za lana Predsjednitva?

TIHI: Ja sam i dosad govorio da e odluku o tome donijeti organi stranke. Nisam optereen tom pozicijom, uradit emo u skladu s interesima stranke.

DANI: O tome se ve uveliko govori unutar stranke i nemojte nam govoriti da e samo organi odluivati. Recite nam da li elite tu kandidaturu?

TIHI: Pravo da vam kaem, ja nisam za to zainteresiran.

DANI: Znai li to da ete za Predsjednitvo kandidirati Bakira Izetbegovia?

TIHI: O tome e odluiti organi stranke. Ja ne mogu sad kazati ni da ni ne, ne mogu ni sebe potpuno iskljuiti, ali 70 posto da se ja neu kandidirati. Zavisi ipak i od niza drugih okolnosti koje e biti aktualne u vrijeme donoenja odluke, a to je mjesec juni.

DANI: Da li biste u ovom trenutku podrali Izetbegovievu kandidaturu?

TIHI: Ne mogu vam sad tako eksplicitno odgovoriti na to pitanje.

DANI: U stranci je puno i Vaih pristalica za Izetbegovievu kandidaturu jer bi se time ojaalo jedinstvo stranke koje je narueno nakon zadnjeg Kongresa.

TIHI: Vidjet emo. Vidjet emo. Polahko. Ja, inae, planiram da razgovaram i s Bakirom i sa zamjenikom, potpredsjednicima, da vidim gdje oni sebe vide na ovim izborima, pa ukoliko se usaglase pojedinani s opim interesom stranke, onda emo gledati da udovoljimo gdje god to bude bilo mogue. U prvom redu je opi interes.

DANI: Mnogi smatraju da SDA nikad nije bila slabija.

TIHI: Naprotiv! Nikad nije bila jaa. Prvo u organizacionom smislu, politikom jedinstvu, funkcioniranju stranakih institucija, itd. U protekla dva mjeseca imali smo preko 100 tribina koje je posjetilo 40.000 ljudi. Na tribini u Tuzli bilo je oko 700 ljudi, a ujedno dam intervju za Tuzlansku kantonalnu televiziju. U Bijeljini i Janji, Brkom, Doboju, osim tribina dam intervjue za lokalne elektronske medije i tom prilikom pojanjavam stavove i politiku SDA. Na terenu je stanje sasvim drugaije.

DANI: No, u samom vrhu stranke postoje podjele i nezadovoljstvo jer forsirate pojedince, kao to je Senad epi, zbog ega su Vam se ak obraali i neki visokopozicionirani kadrovi SDA.

TIHI: Kad je u pitanju Predsjednitvo i ue rukovodstvo, nema vie podjela. Sada se provode odluke stranakih institucija, nema vie paralelnih igara kao to je to bilo prije.

DANI: Da li to potvruje i zadnja odluka Predsjednitva oko prekidanja suradnje s Avazom? Moete li nam pojasniti zato ste donijeli tu odluku? Prvi put je tako neto uinjeno i ta to znai konkretno?

TIHI: Prvi put je i takva prilika. Mi ni prije nismo bili zadovoljni pisanjem Avaza. Avaz je i 2002., kad sam ja pobijedio, bio za drugog kandidata. Nakon smrti predsjednika i oko slanja trupa u Irak bila je velika kampanja protiv mene. Kad se 2006. glasalo o aprilskom paketu, oni su dali dodatnu snagu da se srui aprilski paket, ak su tada traili moju smjenu, vjerovatno su i tada bili neki razlozi. U isto vrijeme Radoni je igrao s nekim ljudima iz SDA.

DANI: Kojim?

TIHI: Onima koji su mu pomagali u osnivanju njegovih medija, stranke i svemu drugom.

DANI: S Bakirom Izetbegoviem?

TIHI: Sad je Avaz postao i formalno glasilo jedne stranke.

DANI: ta sve podrazumijeva ta odluka koju ste donijeli na Predsjednitvu?

TIHI: Prvi cilj ove odluke jest da kaemo: ne vjerujte Avazu. Mi neemo suraivati s Avazom, nai predstavnici nee davati intervjue, izjave, niti se odazivati na pozive Avaza, Globala, Alfe. To isto tako znai da emo otkazati pretplatu na Avaz i na sva njegova izdanja. Ali prvi cilj bio je da kaemo graanima: ne vjerujte im, taj list nije profesionalan! On je stranako glasilo u slubi samo linih interesa i vlasnika jedne stranke.

DANI: Odnosi li se ta odluka i na direktore javnih preduzea koji su imenovani na prijedlog Vae stranke?

TIHI: To je politiki stav i on se odnosi na sve nae lanove, bez obzira gdje se nalaze. Normalno, oni moraju voditi rauna i o interesima firme. Ja vjerujem da je ovaj stav jasan svima njima i da oni znaju ta trebaju raditi.

DANI: Kako gledate na optube Edhema Biakia koji je svoju smjenu prokomentirao i kao Va odnos prema Islamskoj zajednici i reisu?

TIHI: Upravo zbog toga to je postojala opasnost da se to tako kvalificira, ja sam tu odluku odgaao dugo vremena. Meutim, bilo je toliko opravdanih razloga ne samo kad su u pitanju optunice, nego i drugih razloga, da se vie nije moglo ekati i ta se odluka morala donijeti.

DANI: Znate koje je sljedee pitanje...

TIHI: ...(smijeh) Neu vam nita novo rei ako kaem da smo mi jedna od rijetkih stranaka koja ima jasan stav da niko ne moe biti kandidiran ni na jednu poziciju ukoliko je protiv njega podignuta optunica, ili, ako u toku trajanja mandata doe do optunice, trait emo njegovu ostavku, a ako nee da je podnese - razrjeenje. Znai, to e se primijeniti ako doe do optunice i kad je u pitanju Razvojna banka. Mi smo imali dileme prije zauzimanja tog stava, bilo je razmiljanja da je dovoljna prijava, pa smo vidjeli koliko su prijave esto neutemeljene, onda je bilo prijedloga da ekamo presudu, ali presuda je daleko. Jedino objektivno za ta smo se mogli uhvatiti kao jedan objektivan kriterijum za donoenje odluke, da ne bude voluntarizma ili pristranosti, bila je optunica. Kad je u pitanju bio Brankovi, svi su pred Kongres neto taktizirali, ja sam tad izaao na Predsjednitvo i traio da Brankovi podnese ostavku, naalost, nisam tad podran, takvi su bili odnosi.

DANI: Zar Vam i prije podizanja optunice nije indikativno da je u sluaju Daferovia u pitanju konflikt interesa o emu svjedoe njegovi prihodi?

TIHI: Ja ne elim da budem ni sudija ni tuilac. Uvijek sam govorio da podravam i rad Finansijske policije, podravam rad i suda i tuilatva i kako oni odlue, ja u to potovati. Ne ide sad da ja kaem ta je i kako je. Kad gledam neku emisiju i ujem te informacije pa pozovem Daferovia da ujem jesu li tane, dobijem suprotne informacije. Ne mogu igrati ulogu sudije i tuioca.

DANI: Je li tano da je postao direktor tako to je Vama rekao da bi to volio biti, kako je izjavio u Danima?

TIHI: Proitao sam ja to. To nije tako bilo. Bio sam u Predsjednitvu kada je Schilling donio odluku kojom je abolirao i vratio na poziciju Devada Mlau, Ramiza Daferovia, Edhema Biakia i Kemu Terzia. Oni su bili kod mene, razgovarao sam s njima da vidim ta oni oekuju od stranke, gdje se vide. Edhem je rekao da eli da se vrati na mjesto potpredsjednika stranke jer je bio na toj funkciji kada je smijenjen. Ramiz je rekao da je zainteresiran za Investicijsku banku. Nisam od onih koji na prvu neto kau, ili da nekome neto obeam, jer stvari se znaju iskomplicirati. Kazao sam da se prijavi na konkurs, pa emo vidjeti. Tada je po nekom rasporedu to trebalo da pripadne SDA i on je izabran, ali u to vrijeme nije bilo govora o Razvojnoj banci.

DANI: Nakon vie godina bliske suradnje s HDZ-om BiH ini se da je dolo do promjene i da sada partnera imate u HDZ-u 1990.?

TIHI: Vjerovatno i zbog aprilskog paketa, mi smo bili tada na jednoj strani i to je bilo po nekom automatizmu bez obzira to je i onaj drugi HDZ uao u parlamentarnu veinu. Meutim, kako je vrijeme odmicalo, odvijao se ovaj jedan proces, kojim ja nisam zadovoljan, ovi se sve vie pribliavao Dodiku i njegovim stavovima, a ja sam se udaljavao, pogotovo kroz neka konkretna rjeenja u Vijeu ministara, razna glasanja, bodovanja. U nastupima na upravnim odborima PIC-a Ljubieve izjave bile su daleko jasnije kad je u pitanju BiH i konstruktivnije nego ovieve. Onda se desilo da je prvo Dodik dugo odlagao i ucjenjivao oko ministra sigurnosti, a nakon toga ovi oko ministra prostornog ureenja i zbog gradonaelnika Mostara. Po meustranakom sporazumu iz 2004. godine, kad je prvi put biran Ljubo Beli, reeno je da u drugom mandatu treba da bude Bonjak iz SDA, ali dogovor nije nikada ispotovan. Taj proces udaljavanja od ovia je tekao zbog tih razlika. Sada smo u mnogim stvarima blii HDZ-u 1990. nego HDZ-u BiH.

DANI: Je li tano da je imenovanje ministra sigurnosti u Vijeu ministara bilo uslovljeno imenovanjima direktora RAK-a i Uprave za indirektno oporezivanje?

TIHI: Svaim je to bilo uslovljeno, samo ja ni na ta nisam pristao. Da sam pristao na ucjene, imali bismo i direktora RAK-a i Uprave za indirektno oporezivanje. Nikad ni u jednom momentu nisam pristao na to, jer to su stvari koje su rijeene sporazumom o rasporedu u Vijeu ministara. Kad je SNSD dobio predsjedavajueg Vijea ministara, SDA je dobila zamjenika - ministra sigurnosti. Nismo eljeli zamjenu ministra sigurnosti plaati jo nekom pozicijom. Ista je situacija s HDZ-om BiH. Borjana Krito je na poziciju predsjednika Federacije BiH izabrana zahvaljujui SDA. Moda je trebao biti izabran neko iz HDZ-a 1990. jer je njihova koalicija tada imala vie poslanika u Domu naroda. Bio je ak i nekakav dogovor, ali zahvaljujui podrci SDA imenovana je Borjana Krito. Kada je trebalo zamijeniti ministra prostornog ureenja, HDZ BiH nas je pokuao ucjenjivati traei neke dodatne pozicije. Neemo pristati na to, ne mora ni biti nikad izabran!

DANI: Koliko ima istine o smjeni direktora koje se najavljuju u javnim preduzeima, kao to je BH Telecom, i institucijama kao to su Porezna uprava i Finansijska policija? Je li to istka pred izbore?

TIHI: to se tie BH Telecoma, tu e biti odrana Skuptina na kojoj e se raspravljati o provjeri povjerenja Nadzornog odbora. Vjerovatno e tu doi do promjena isto kao i u dijelu menadmenta. Meutim, kad je u pitanju Finansijska policija, mislim da nema takvih aktivnosti, bar to se tie SDA. Isto tako i kad je u pitanju Poreska uprava.

DANI: Zbog ega i Vi i Stranka za BiH uvate u fotelji direktora HT Eroneta unato katastrofalnim rezultatima? Znate kolika je dividenda u BH Telecomu, a kolika u HT Eronetu?

TIHI: Ne bih ja rekao da mi to uvamo. U maju mjesecu prole godine je bio konkurs za direktora HT Eroneta. I prijavio se samo jedan kandidat, Stipe Prli, nije bilo drugog kandidata, i mi smo dali suglasnost iako je HDZ BiH bio protiv. Dakle, prvi je razlog taj to je bio jedini kandidat koji je zadovoljio kriterije, a i predloen je od resornog ministarstva. Drugi razlog je to je nama, a pretpostavljam i Stranci za BiH, on predstavljen kao ovjek koji je zaustavio odreene nezakonitosti i kriminal prije svega u pravcu otuivanja vlasnikih prava Federacije BiH u Eronetu. I to su dva razloga zato smo ga mi podrali. Ja u uvijek podrati nekoga za koga vjerujem da se bori protiv kriminala.

DANI: Jesu li Vam poznate informacije o tome koliko sredstava iz Fabrike duhana Sarajevo zavrava na Radonievim raunima?

TIHI: Ja sam jednom imao informaciju o velikim izdvajanjima za reklamu. To sam provjerio i reeno mi je da to iznosi 150.000 KM godinje. To nije malo, ali ni blizu iznosa kojim se pekulira. Za druge transakcije ne znam.





O Avazu



To je stranako glasilo



DANI: Kaete da ste i ranije bili nezadovoljni pisanjem Avaza. Znai li to da je nezadovoljstvo pisanjem uzrok ovakve odluke ili je, pak, to to su oni postali stranako glasilo?

TIHI: Avaz je stranako glasilo. Mi smo nezadovoljni pisanjem i drugih medija, i vaim novinama, ali vi imate svoj stav, a ovo je ipak drugaija pozicija. I ranije je Radoni svoje line i privatne interese ostvarivao preko Avaza i bez te stranke, sad je i formalno legalizirao sve to i sasvim je drugaije kad zauzmete stav u jednom stranakom glasilu, a drugaije je kad se zauzme stav na Federalnoj televiziji koja je javni servis, kojom mi moemo biti nezadovoljni, ali nikada ne bismo pozvali na bojkot.






Saopenje Rijaseta



Reis i Radoni isto misle



DANI: Jeste li iznenaeni saopenjem Rijaseta koji je stao na stranu Avaza?

TIHI: Nisam iznenaen. Tu postoji taj jedan kontinuitet suradnje, od osnivanja, pa evo i kroz ova razna saopenja, gdje se ini kao da je to sve pripremano na jednoj adresi. Ali, nisam oekivao takvo otvoreno svrstavanje. Ipak mislim da Islamska zajednica treba biti iznad svih politikih stranaka.

DANI: Mnogi su saopenje Islamske zajednice shvatili kao jasno opredjeljenje koga e podrati na izborima. Mislite li i Vi tako?

TIHI: Moda pojedinci. Ja imam puno kontakata s veoma uglednim visokopozicioniranim predstavnicima Islamske zajednice od kojih veina misli potpuno drugaije.




09-04-2010 at 14:35 | Ukljui u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Pjesnik na slubenom putu
Avdo i Nemanja u blatu Drvengrada
Pie:Goran Sari

Sjea li se Sarajeva: Abdulah Sidran, Nemanjin prijatelj

Da odmah kaem veoma mi je blizak, i drag Avdo Sidran. Sjajan scenarist, ni za jotu slabiji poeta, autor sjajnih poetskih knjiga ahbaza, Kost i meso, Sarajevska zbirka Znam ga, to bi se reklo, sto godina. Jo kao mlad, poneseni poeta, nadobudni apsolvent knjievnosti, iz Sarajeva ga dovodio u rodni mi grad, na knjievne veeri. Prijalo mu, ree, s kakvim sam mu se tada, nakon itanja njegove poezije, potovanjem obratio: Tako sam ja birvaktile prilazio Mei Selimovii, sjeam se da mi je tada, na njemu svojstven, ozbiljno-eretski nain rekao. Pet-est godina kasnije, u istoj sali, skupa sa Predragom Matvejeviem i Gajom Sekuliem osnivali lokalnu podrunicu UJDI-ja, Udruenja za jugoslovensku demokratsku inicijativu. U naivnoj vjeri da su rijei tee od metaka.

Te veeri na pragu devedesetih, u osvit rata, nakon osnivake skuptine, dugo smo sjedili u prostorijama Amaterskog pozorita Neretva. I dok smo mi, ostali, trunili o politici, Slobi, mitinzima istine, dnevnom listu Politika koji se od izvrsnih novina pretvorio u ratnohukako glasilo, pjesnik je, ve mrvu pod gasom, stalno ponavljao: Samo mi Srbe, samo mi Jugu ne dirajte. Poslije je, iz opsjednutog grada, nemoan, i bijesan na Slobine politike protuhe, izjavljivao da ga se samo na tenku moe dovesti u Beograd. Ko bi mu normalan to tada mogao zamjeriti?

Kao da su vijekovi od tada protutnjali.

Poslije mi recenzirao, i, bogami, nahvalio, dvije knjige poezije. I, rekli mi prijatelji, kad god bi svratio u Konjic (a ja ve otiao preko grane), vazdan se raspitivao za onog malog, nadarenog Saria. Posljednjih smo godina nekoliko puta kontaktirali telefonom. Opet mi neto pomogao, ali sad nekako urno, vazdan nestrpljivo: Pouri, molim te, oladie mi se supa!

Naravno, nisam mu zamjerio. Godine, bolest, besparica... Uostalom, ko sam ja da zamjeram Avdi Sidranu? No, kad ve spomenuh besparicu

Gledam onaj kratki isjeak njegove posjete Drvengradu, i novopeenome Nemanji. I mada nekako tuan, nisam ba mnogo iznenaen. Ta zar nije sam Kusta, u onom nes(p)retnom, nedovrenom intervjuu Aci Stankoviu (ili ve nekoj drugoj emisiji, ne sjeam se tano) izjavio da mu se je Avdo nedavno obratio s indirektnim prijedlogom da nastave saradnju? Radi se, valjda, o planiranom, a iz poznatih razloga nikad dovrenom radu na ekranizaciji Na Drini uprije.

S dobrim razlogom pretpostavljam, da se vratimo novcu, da iza Avdinog pribliavanja zakletom neprijatelju i otpadniku od Sarajlija, u osnovi, stoje dvije stvari: nedostatak novca i jed na sarajevsku ariju. Jer, to jest-jest, filmovi se sve rjee snimaju, od poezije ne moe ivjeti ak ni Avdo Sidran, a sarajski intelektualni krugovi, sa i bez navodnika, ve dugo ne maze uvaenog akademika. Podmeu mu gdje mogu, spletkare, nipodatavaju skoro sve a dosta je toga, doista to je ovaj velikan pisane rijei na papir stavio.

Niko hadija u svom selu, veli jedna stara poslovica.



Najedio se Avdo na kolege, pa, veoma naetoga zdravlja, vie skoro i ne ivi u Gradu, ve u jednome selu, mislim, kod Gorada. O Sarajevu i arijaima rijetko progovara. A kad to ipak uradi, ini to teko, stisnutih zubiju. I valjda ih je, osim Avdinih problema sa novcem, ba taj jed na ljubomornike i klepetue na koncu i zbliio. Jer, Kusti sigurno love ne fali. Filmadija, poduzetnik, ljubitelj srbijanske vlasti I to koja god naie!

Nego, uz sve potovanje, tuno mi, brate, gledat onemoalog Sidrana kako ga skoro-pa-otvoreni Karadiev tovalac, vlasnik i osniva Drvengrada, voda po ranoproljetnom blatu njegove arije. Ponosno mu pokazuje njene znamenitosti. Reaju se tu velika, teka, imena: Nikola Tesla, e Gevara, Andri I, naravno, neizostavni Matija Bekovi, onaj to bise, je l te, jo erao.

Kusta, onako krupan i otresit, naprijed, a Avdo sve za njim.

Drago mi je samo, a i dobrom Avdi zacijelo, to se od onog, u bijesu i nemoi izmatanog, tenkovskog pohoda na Beograd nita nije ostvarilo. Inae, ko zna ko bi za kim sada, po bivoj zemlji Serbiji, mal i umoran kaskao?

e-novine

13-04-2010 at 14:09 | Ukljui u odgovor
KlOn
Nivo: Forumski doajen
Bonjator i Dr.za Reisofobiju

Registriran(a): 29-04-2003
Lokacija: Candy Shop
Odgovori: 8528
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Sarajevo je apsolutni centar islamofobije na Balkanu, tvrdi u razgovoru za "Dnevni avaz" poznati tuzlanski novinar i knjievnik Fatmir Alispahi, autor knjige "Reisofobija", koja je tek izala iz tampe.

Medijski plaenici

Alispahi pojanjava da je glavni grad BiH ovakav neslavni status dobio "zahvaljujui medijskim plaenicima koji za velikosrpske i velikohrvatske raune Bonjacima nameu krivicu, sumnju, nespokojstvo, kako bi samomrnju i islamofobiju prihvatili kao svoj nacionalni program".

- A ako Bonjaci prestanu postojati kao muslimani, prestat e i kao Bonjaci, a tada se i ova zemlja moe drukije zvati - kae Alispahi.

On je godinu temeljito istraivao medijske napade na Islamsku zajednicu u BiH i reisu-l-ulemu dr. Mustafu ef. Ceria, a kako bi formirao svojevrstan katalog islamofobije sa vie stotina konkretnih primjera vjerske netrpeljivosti i predrasuda prema islamu i vjerskom poglavaru Bonjaka.

- Ova knjiga je spomenik islamofobima u Sarajevu, koji godinama ire vjersku netrpeljivost prema muslimanima, a svoj ovinizam sakrivaju iza slobode govora. Neko ko je u stanju da opsesivno nasre na vjerska osjeanja ma koga, ne bi smio biti ni zapadni, ni regionalni partner, kao to su to esto bivali urednici "Dana", "Slobodne Bosne", "Osloboenja" i Federalne TV. U ovoj knjizi, kroz 28 poglavlja, oni su sami sebe zabiljeili kao otpadnike od kulture dijaloga i kao podanike onog sistema koji je proizveo genocid nad Bonjacima - smatra Alispahi.

Historijska paralela

Uvjeren je da iza napada na reisa Ceria stoji cijeli sistem, ba kao i u sluaju sistemskog podmetanja terorizma Bonjacima. Na osnovu analize vie od hiljadu brojeva magazina "Dani" i "Slobodne Bosne", kao i u programima FTV-a, tvrdi da je reis Ceri najnapadanija linost u BiH. Takav intenzitet i karakter napada, kae on, nema se ime pravdati, izuzev proraunatom namjerom da se Bonjaci obezglave i za instituciju reisu-l-uleme.

- I prije reisu-l-uleme Ceria bilo je slinih pokuaja. Zanimljiva je paralela sa uvenim reisom Demaludinom ef. aueviem. Dao sam jedan iri historijski osvrt i pokazao kako su svi reimi nastojali, a esto i uspijevali, da IZBiH svedu u okvire svoje netrpeljivosti prema islamu. Izuzetak je nekoliko ratnih i poratnih godina. Dejtonsko vrijeme je obnovilo stare bolesti, tako da danas dravne institucije ponovo sponzoriraju nasrtaje na islamske vrijednosti. Kada reis Ceri brani IZBiH od ovakvih napada, onda se kae da on napada slobodu govora. Ali, ovinizam i podstrekavanje vjerske mrnje ne mogu biti sloboda govora. Iza te zamjene teza stoje dravne agencije i novinarske udruge - zakljuuje Alispahi.

Selektivni napadi

Upravo da bi se shvatilo kako su napadi na IZBiH dio jednog ozbiljnog sistema koji najmanje eli dobro BiH i Bonjacima, Alispahi je usporeivao tretman IZBiH sa ostalim konfesijama.

- Reis Ceri je 35 puta dobio negativnu ocjenu u "Danima", a katoliki i pravoslavni svetenici nisu je dobili ni pet puta. Ni jedan kranski velikodostojnik nije bio predmet fotomontaa i ismijavanja, na naslovnicama i duplericama, kao reisu-l-ulema. U jednoj kolumni u "Slobodnoj Bosni" reisu-l-ulema Ceri je za pet godina 50 puta bio negativno tematiziran. Mnotvo je slinih usporedbi - navodi Alispahi.

Istie i da su najzanimljiviji intervjui Adnana Silajdia i Senadina Musabegovia u "Danima", koji su naslovljeni reenicama koje oni uope nisu kazali.

- To je neuveno! Niz je intervjua u kojima su sagovornici izmanipulirani, jer se sugestivnim pitanjima, najee Vildane Selimbegovi, tjeraju da juriaju na reisa Ceria - dodaje Alispahi.



14-04-2010 at 12:17 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Nona smjena - Frenkie



Kazanska rezolucija

Jesmo li se mi ikad ikom izvinili?



Srbi e za se, Hrvati e zna se, a vi? To je bio slogan Stranke demokratske akcije na jednim od prvih poslijeratnih izbora u BiH. Slogan je osmislio Vedad Spahi. Taj gospodin je prije bio faista, danas je lafo demokrata i predaje na tuzlanskom bordelu, pardon fakultetu. To je onaj fakultet gdje se za ispit daje hiljadu maraka, a ako je u pitanju jedna zgodna kolegica, onda umjesto milje moe i puenje. Taj slogan gospodina Vedada Spahia nam pokazuje koliko je SDA stvarno bila multietnika, i on Bonjacima jasno govori ako neete da budete izdajice, bolje vam je da glasate za nas! No, ako bi pravili top listu "najgorih slogana na izborima" onda bi prvo mjesto zauzela ista ova stranka sa: "Deset najteih godina s vama!" S tom reenicom su odradili odlinu reklamu opozicionim strankama. Ali, vratimo se u dananjicu.

S one strane Drine Tadi je jasno poruio da Srbija nee podrati cijepanje BiH, konano imamo ambasadora u Beogradu i, na kraju, usvojena je Deklaracija o Srebrenici. Dok su je meu Bonjacima jedni ignorirali a drugi poruili da su je dabe usvojili jer u tekstu nema rijei "genocid", meni lino, osobno i personalno je bilo drago kada sam uo da je Parlament Srbije usvojio deklaraciju u kojoj osuuje "straan zloin u Srebrenici", pa makar tu zasad i ne bilo rijei genocid. Kada uzmemo u obzir da prije par godina u Beogradu nisi smio Srebrenicu ni spomenuti, ovo je ipak veliki korak naprijed.

U "lipoj naoj" lipe vijesti. Na predsjednikim izborima Kerumovog jarana Bandia, iku koji ne zna progovoriti engleski, pobijedio kompozitor i veliki gospodin Ivo Josipovi. Ivo se sastao s Tadiem, izjavio da e Hrvatska biti jaran Bosni i da e joj pomoi da to prije ue u Evropsku uniju. Mrtav-hladan sjeo u auto, doao u Sarajevo, odrao govor u Parlamentu BiH u kojem je izrazio aljenje to je Hrvatska politika devedesetih doprinijela stradanju i podjeli u BiH, opet sjeo u auto, doao u Ahmie, poklonio se bonjakim rtvama koje su pobili hrvatski vojnici, poslije je posjetio Krianevo Selo, u kojem su pripadnici Armije BiH izvrili masakr nad hrvatskim civilima, a zatim sjeo u auto i otiao kui! Koji frajer, ha?! Ivo Josipovi je u jednoj posjeti BiH uradio vie na izgradnji mira nego drugi politiari u deset godina!

Sve to izvinjavanje Bosni i Bonjacima me natjeralo na razmiljanje. Jesmo li se mi ikad nekom izvinili? Jesam li ja ikada vidio jednog bonjakog politiara kako postavlja cvijee na Kazanima? Je li se ikad ijedan bonjaki politiar izvinio zbog stranih zloina koje su poinili mudahedini? Je li se ikad neko izvinio zbog zloina koji su se desili u selima oko Bratunca? Na sva ta pitanja, mada je spisak jo i dui, isti je odgovor - nije! Caco je pokopan na ehidskom groblju kao heroj. Mudahedini su nam pomogli da se u ratu obranimo od agresora, a nai komandanti i generali na povratku iz Haaga na aerodromu doekani su kao heroji koji su se vratili iz bitke. Smeta nam kad Dodik avionom ode u Beograd po Biljanu Plavi, ali kad Tihi primi Nasera Oria to je OK. Pored Kazana, u Bosni i Hercegovini imamo jo nekoliko lokacija gdje su stradali Srbi. Te lokacije u njihovom narodu vae kao mjesto gdje je poinjen veliki zloin. Jedna od tih lokacija je i u mom gradu, tanije na Branskoj Malti. Rije je o incidentu kada je zaustavljena kolona JNA. Poznato je ko je ispalio prvi metak i ko je kriv da je do toga dolo. Ali, injenica je da je taj dan na Branskoj Malti poginulo vie od 50 ljudi! Zar ne bi bilo fino i prije svega ljudski oznaiti to mjesto jednom ploom na kojoj e stajati imena poginulih? Ista stvar vai i za Dobrovoljaku a pogotovo za Kazane!

Bonjakim politiarima su puna usta fraza: "Zloin je zloin" i "Neka pravosudni organi rade svoj posao". Da ti pravosudni organi rade svoj posao, Ilija Jurii ne bi leao u beogradskom zatvoru. Ako je "zloin zloin" i ako je "rtva rtva" - haj'mo onda podii spomenik palim rtvama. Licemjerno je od drugih traiti izvinjenje i da se suoe s prolou a pri tome ignorirati zloin(c)e u svojim redovima. Dozvolite, za kraj, da se vratim na poetak teksta i da predloim jedan novi slogan svim bonjakim politiarima. Hrvati se izvinie za Ahmie, Srbi deklaracijom uzvratie, a mi?



23-04-2010 at 13:11 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 14
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: adrodezo, FRONT, fronttuzla, malisa, mellodica, tarada, _selma_
FORUM : Politika : Izvodi iz stampe New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice