Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Izvodi iz stampe
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Porno zvezda Džena Hejz poklanja samu sebe na nedelju dana jednom èitaocu Njuza




BUDIMPEŠTA, 13. decembar 2010, (Njuz) – Povodom novogodišnjih praznika èuvena porno zvezda Džena Hejz rešila je da usreæi jednog našeg èitaoca.Od svih ljudi koji budu lajkovali ovaj tekst, Džena æe odabrati jednog sreænog dobitnika koji æe od nje dobiti jedinstven poklon – nju samu na nedelju dana.

Veoma smo se iznenadili kada nas je Džena kontaktirala sa ovom ponudom. Bez obzira na veliku popularnost portala Njuz.net, ovako nešto nismo oèekivali. Sreæom Džena je trenutno u Budimpešti gde æe do polovine Januara sledeæe godine snimiti 19 filmova pa našem novinaru nije predstavljalo problem da otputuje i uzme ekskluzivnu izjavu od lepe umetnice.

- Pratim Njuz.net skoro od samog poèetka – izjavila je Džena našem novinaru. – Moj producent je Amerikanac srpskog porekla. Pošto je stalno èitao vaš portal i kidao se od smeha, i mene je zainteresovao za tekstove. Stalno mi prevodi vaše èlanke na engleski i jako su mi duhoviti. Neke stvari ne razumem jer nikada nisam živela u Srbiji, ali generalno kapiram fazone i jako ste mi simpatièni. Bolji ste od našeg „Oniona“. Oni nikada nisu organizovali paradu oralnog seksa. Mislim da su Srbi nacija sa najboljim smislom za humor, a pošto ja to kod muškarca najviše cenim, odluèila sam da jednog vašeg èitaoca nagradim ovom ponudom – zakljuèila je Džena.

Sreæni dobitnik imaæe kompletno plaæen put do Budimpešte tokom snimanja sledeæeg hita gospoðice Hejz, gde æe odsesti u njenoj rezidenciji od 1. do 7. januara 2010.

Dženino pismo redakciji Njuz.neta

- Pošto znam da u Srbiji ima puno problema, potrudiæu se da za tih nedelju dana sreæni dobitnik zaboravi na sve što ga muèi – rekla je Džena. – Tokom celog dana i noæi biæemo u mojoj rezidenciji i radiæemo sve ono što je mogao da vidi u mojim filmovima. Da mu ne bude dosadno samo sa mnom, svakog dana zvaæu u goste neku od mojih dobrih drugarica – Sašu Grej, Evu Anðelinu, Leksi Bel i Kodi Lejn. Sve vreme dostavljaæe nam hranu u apartman jedan tajlandski restoran, a u pauzama dok se sreæni dobitnik bude oporavjao od iscrpljenosti, prireðivaæemo mu vrhunsku masažu uz mirišljave sveæe i ambijentalnu muziku.

Ako želite da uèestvujete u izvlaèenju ove nagrade, lajkujte ovaj tekst. Ime sreænog dobitnika objaviæemo na Njuzu kroz nedelju dana.

Istok Pavloviæ

[Edited by bdirlija on 15-12-2010 at 08:48 GMT]

15-12-2010 at 08:47 | Ukljuèi u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Srpski portal Njuz.net, koji veæinom objavljuje izmišljene "vijesti", je objavio prièu kojom je neki dan nasankao i nekoliko hrvatskih portala i novina koje su popušile da je pijani srbin skoèio u more i ubio ajkulu ubicu u Šarm el Šeiku u Egiptu, spasivši im turistièku sezonu.
Neki su, poput online portala jutarnji.hr priznali da su nasamareni a neki su "vijest", bez ikakvog objašnjenja, izbrisali.

Još koja zajebancija sa ovog portala.

Džim Morison u Areni 28. decembra

15-12-2010 at 08:50 | Ukljuèi u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Moj omiljeni ...RobiK

13.12.2010. ponedjeljak
Razlomaèke jednaèbe

Ona uèiteljica Smilja je stala isprid ploèe i rekla je: „Draga djeco! Neæu u ovom razredu da èujem ni rièi o hapšenjima zloèimaèkih skupina! Mi se u školi ponašamo ka da se ništa ne dogaða! Jel to jasno?“ Mi rulja smo svi zaklimali sa glavušama da je. Uèa Smilja je rekla: „Život najnormalnije teèe dalje! Pravna država radi svoj posal, a mi ispitivamo i utvrðivamo gradivo iz matematike! Jel to kjaro?“ Mi smo zaklimali sa glavušama da je. Uèa je listala dnevnik i rekla je: „Da vidimo onda ko æe prvi odgovarat... ovog neæu... ovog neæu... Evo Robi æe!“

Ja sam u roku odma ustao se iz klupe. Uèa Smilja je meni rekla: „Dobiæeš jedan lakši zadatak iz razlomaèke jednaèbe! Jesi spreman?“ Ja sam rekao: „Jesam!“ Onda je uèa meni izrecitirala zadatak: „Ako Sanader za Fimi mediju može dobit maksimalno deset godina zatvora, a za sluèaj HEP maksimalno šest godina, pa mu onda sudac prizna olakotske okolnosti i smanji maksimalnu kaznu za èetvrtinu – koliko æe godina robije Sanader dobit?“ Tu su ekipa iz razreda zamrmorili: „U, jebate, koji teški zadatak... Strava i užas od jednaèbe... Dosad najteže pitanje u povjesti iz matuše...“ Ja sam zapiljio se u plafonjeru i dumao sam. Plus sam malo brojao i raèunao sa prstima od ruke. Plus sam malo grickao usne i èeškao sam se po nosu. Uèiteljica Smilja je uletila: „Onda, šta kaeš?“ Ja sam rekao: „Ja bi mu da dvajs godina!“ Uèa je dignila ombrve i rekla je: „Dvajs godina? Jesi siguran?“ Ja sam rekao: „Sto posto! Dvajs godina i ni mrvu manje!“

Onda je ona Nela Svinjogojstvo u prvoj klupi blokala od smijade. Uèa Smilja je namrgodila se prema njoj i pitala je: „Šta se ti Nela smiješ?“ Nela je rekla: „Smijem se jer pošto je Robi da krivi rezultat!“ Uèa je pitala: „A ti znaš koji je taèan?“ Nela je rekla: „Znam!“ Uèa je rekla: „Aj baš da èujem!“ Nela Svinjogojstvo je isprsila se i rekla je: „Deset godina za Fimi mediju, plus šest godina za Hep, to je ukupno šesnest, minus èetvrtina od šesnest za olakotske okolnosti, jednako je dvanest godina zatvora za Sanadera!“ Svi u razredu su zinili kako Neli revijski ide raèunstvo i kalkulatorika. Onda je uèiteljica Smilja okrenila se prema meni i pitala je: „Robi, jel se ti slažeš sa ovim Nelinim rezultatom?“ Ja sam rekao: „Nou æens! Dvajs godina i ni misec manje!“

Uèa je raširila ruke prema razredu i rekla je: „Ha, šta æemo sad? Imamo dva sasvim razlièita rezultata!“ Nela se nakeserila: „Ali moj je taèan!“ Uèa Smilja je rekla: „Je, Nela, tvoj je taèan! Ali Robijev je ispravan!“ Tu je Nela Svinjogojstvo složila facu sa tupajom od nekužitisa. Ona je pitala: „Kako može jedan rezultat bit taèan, a drugi ispravan?“ Uèa je rekla: „A viš da može! Zato matematika i je tako zanimljiv predmet!“ Nela je pitala: „Šta to sad znaèi?“ Uèa je rekla: „Znaèi daš ti dobit solidnu èetvorku jerbo si dala taèan rezultat, a Robi æe dobit peju jerbo je njegov rezultat ispravan!“ Nela se napeèila: „Zašto meni èetvorku? Pa Robijev rezultat nema blage veze sa zadanom jednaèbom i sa matematièkom aritmetikom!“ Uèiteljica Smilja je okrenila se prema meni i pitala je: „Robi, šta ti o tome misliš?“ Ja sam rekao: „Izmeðu matematièke aritmetike i interesa Hrvacke, ja biram interese Hrvacke!“

Onda je uèa klimnila meni sa glavom da bravo i rekla nam je da sidnemo. Samo Nela je nju pitala: „Jel mogu ja odgovarat za veæu ocjenu?“ Uèi je uletilo èudilo: „Nemoj mi reæ da oš ispravit èetvu na peju?“ Nela je rekla: „Oæu!“ Uèa je pitala: „Pa šta ti fali solidnoj èetvi, jebaga jarac?“ Nela je rekla: „Fali mi peja jer pošto oæu bit odlièna uèenica!“ Uèa je rekla: „Aj dobro kad si takva štreberica! Samo onda ti ide malo teži zadatak iz razlomaèke jednaèbe... Jesi spremna?“ Nela je rekla: „Jesam!“

Onda je uèiteljica Smilja njoj izrecitirala zadatak: „Ako je Sanader ukra èetrdes miljona kuna preko Fimi medije i deset miljona kuna preko Hepa, i ako je onda pola od svega šta je ukra da vladajuæoj stranki, pitanje glasi – koliko je ukra Sanader, a koliko vladajuæa stranka?“ Ekipa iz razreda su zamrmorili: „U, jebate, koja jeza od zadatka... Ovo je jednaèba iz horor filma...“ Nela Svinjogojstvo je skupila ombrve i raèunala je: „Èetrdes plus deset jednako je pedes... pedes djeljeno sa dva jednako je dvajsipet... Ha, znaèi po dvajsipet!“ Uèa je pitala: „Šta po dvajsipet?“ Nela je rekla: „Sanader je ukra dvajsipet miljona kuna, a stranka takoðe dvajsipet!“ Uèiteljica Smilja je njoj rekla: „Eto viš, Nela, sad si ispravila èetvorku na asa!“

Nela Svinjogojstvo je pozelenila po faci. Ja sam u zadnjoj klupi rikavela od smijade. Nela je meni dreknila: „Šta se ti smiješ, debilu!“ Uèa Smilja je njoj rekla: „Nela, ne budi brezobrazna! Robi se sigurno smije jerbo zna ispravan rezultat jednaèbe! Jel tako, Robi?“ Ja sam rekao: „Ovkors!“ Uèa je rekla: „Da èujem!“ Ja sam rekao: „Sanader je ukra pedes miljona, a stranka nula kuna!“ Uèa je rekla: „Ekselent, Robi! Neæu imat drugog izbora nego da ti upišem još jednu peju! Sad ti je ukupni zbroj deset, taèno koliko si ima asi do sada!“ Samo Nela Svinjogojstvo je cijuknila: „Kako, jebate?! Pa rekli smo da je pola lovuše završilo u stranki!“ Ja sam njoj rekao: „Je, al uèiteljica je odma u pitanju naglasila da je sve ukra Sanader! To onda znaèi da stranka nema ništa sa tim šta je on ukra, osim dvajsipet miljona na raèunu! Bereš?“ Nela je rekla: „Ne berem!“ Onda je ona pederica Sandra njoj dobacila: „A daj sredi se, Nela! Pa valjda si više skužila kako se u Hrvackoj postaje odlièan ðak!“

Onda je Nela Svinjogojstvo fljasnila se po èelu i viknila je: „Asti mande, tek sam sad skužila!“ Uèa se nakeserila: „He-he, al malo kasno!“ Nela je njoj rekla: „Neæete mi sad valjda upisat asa?“ Uèa je rekla: „A moram, dušo, kad si dala neispravan odgovor!“ Nela je rekla: „Pa raðe mi ostavite onu èetvorku od ranije!“ Uèa je rekla: „Ne mogu tako, Nela, viš da je tvoje poznavanje matematike sve gore i gore iz sekunde u sekundu! Nisi loša u raèunanju, al nazaduješ u kalkulaciji!“ Nela je zacendrala: „Evo pitajte me još jedno pitanje, pliz, pliz!“ Uèa je rekla: „Je, pa ako ne budeš znala da srozaš asa na nulu!“ Nela se rascmoljila: „Ama neæu, sad sam ubrala do daske kako se postaje odlikaš! Aj pitajte me, uèiteljice, pliz, pliz, pliz!“ Uèa Smilja je zakolutaèila sa oèima i rekla je: „Okej, kad si takva štreberica! Samo saæe ti uletit malo žešæi zadatak iz razlomaèke jednaèbe... Jesi spremna?“ Nela je rekla: „Spremna sam!“

Uèiteljica Smilja i Nela Svinjogojstvo su stajale jedna prema drugoj i gledale su se drito u facu. Onda je uèa njoj izrecitirala zadatak: „Tetka iz Australije ti je poslala paket! U paketu ima osam majica od benetona i èetri para rebatinki od dizela! U popratnom pismu tetka iz Australije ti je napisala da pola od toga uzmeš sebi, da èetvrtinu daš rodici iz Dicma, a da èetvrtinu pošalješ u karitas za nezbrinutu dicu! Moje pitanje glasi – šta bi ti od sadržaja tetkinog paketa poslala u karitas?“ Nela je rekla: „Ja bi poslala Sanadera u pizdu materinu!“

Robi K. (IIIa)

15-12-2010 at 22:59 | Ukljuèi u odgovor
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13657
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

I to je moguæe: Deset godina u policiji s lažnom diplomom!?


èetvrtak, 16 Decembar 2010 09:15


Besim Kopiæ, službenik Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona, deset godina je radio u policiji s falsificiranom diplomom. Sve dok se Federalna televizija nije zainteresirala za ovu prièu, obnašao je funkciju naèelnika Odjela kriminalistièke policije u Kalesiji, na koju ga je imenovao policijski komesar Nedim Mutapèiæ, a podržao kantonalni ministar unutrašnjih poslova dr. Sead Omerbegoviæ.

Besim Kopiæ s krivotvorenom diplomom Auto-saobraæajne škole iz Zemuna u policiji je radio punu deceniju. Funkciju naèelnika Odjela kriminalistièke policije Policijske uprave Kalesija obnašao je sve dok se FTV nije zainteresirala za taj sluèaj, nakon èega je suspendiran.

Predstavnici Ministarstva obrazovanja Tuzlanskog kantona nisu željeli davati izjave o tom sluèaju. U pisanom odgovoru na naš upit potvrdili su nam da je krivotvorena diploma nostrificirana prije deset godina. MUP TK-a izvijestio ih je tek prije dva mjeseca. Rješenje o nostrifikaciji Ministarstvo obrazovanja TK-a poništilo je krajem novembra ove godine. Tužilaštvo TK-a je veæ obaviješteno.

“Kantonalno tužilaštvo TK-a je krajem novembra 2010. godine zaprimilo izvještaj od MUP-a o poèinjenom kriviènom djelu protiv ovlaštenog službenog lica MUP-a TK-a inicijala B. K. zbog postojanja osnova sumnje da je poèinio krivièno djelo krivotvorenje isprava”, kaže portparol Tužilaštva Tuzlanskog kantona Admir Arnautoviæ.

Na èelo Kriminalistièke policije u Kalesiji Kopiæa je postavio Nedim Mutapèiæ, komesar MUP-a TK-a, a podržao Sead Omerbegoviæ, ministar unutrašnjih poslova TK-a, za kojeg je Kopiæ, zajedno s policajcima Jasminom Kurtiæem i Samirom Aljukiæem, o državnom trošku sakupljao glasove.

No, Kopiæ nije jedini koji ima falsifikovanu diplomu. Dženan Avdibegoviæ primljen je u policiju s falsifikovanom diplomom Mješovite srednje saobraæajne škole Tuzla. Iako su za to znali, èelnici MUP-a TK-a poslali su ga na Policijsku akademiju Vraca, odakle je zbog lažne diplome vraæen. Osuðen je samo uvjetno, mada nije rekao od koga je nabavio diplomu.

“Na glavnom pretresu optuženi je priznao krivnju te opæinski sud u Tuzli donio osuðujuæu presudu protiv Avdibegoviæa i izrekao mu uvjetnu osudu na pet mjeseci s rokom provjere od godinu dana”, kaže portparol Arnautoviæ.

Prije stjecanja krivotvorene diplome Avdibegoviæ je radio na brenti “Džavix” u Kladnju, èiji je vlasnik visokopozicionirani službenik unutrašnje kontrole MUP-a TK-a Džavid Avdibašiæ, sestriæ Zahida Selimbašiæa, naèelnika Sektora Kriminalistièke policije MUP-a TK-a. Saznajemo da je prodao traktor i kravu da bi kupio diplomu, a u MUP je primljen zahvaljuæi inspektoru Džavidu Avdibašiæu i naèelniku sektora Zahidu Selimbašiæu.

Naravno, menadžment MUP-a TK-a o svemu tome šuti, kao što šuti i o nedavnom imenovanju Asima Aliæa za naèelnika Policijske uprave Kalesija, koji je ove godine osuðen zbog zloupotrebe položaja i ovlasti.

Dakle, samo u MUP-u koji vode kopromitovani Nedim Mutapèiæ i Sead Omerbegoviæ moguæe je raditi deceniju s falsifikovanom diplomom i napredovati nakon osuðujuæih sudskih presuda. (Omer Hasanoviæ, FTV)

16-12-2010 at 11:38 | Ukljuèi u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

O trunu i balvanu u oku Šumske

Džamija, Teheran i Republika Srpska
Piše:Bojan Bajiæ
Objektivnim poreðenjem se brzo da zakljuèiti da Sarajevo nije ni blizu islamizirano, koliko je Banja Luka pravoslavizirana. Te samim tim, ako Teheran posmatramo u svijetlu Islamske Republike Iran, po karakteru njenog ureðenja, onda je bliže istini teza da je Banja Luka Teheran, a Republika Srpska kao pravoslavni entitet sliènija islamskom Iranu, nego što je to Federacija BiH...

Propagandna mašinerija kod Srba je od prije rata pa na ovamo uèinila da džamija i ezan postanu otjelotvorenje kumulativnih srpskih istorijskih strahova i mitova, te taèka u kojoj se bjelodano pokazuje genocidna namjera srpske vladajuæe ideologije u BiH s poèetka devedesetih godina dvadesetog vijeka. Džamija je i danas u svijesti prosjeènog graðanina srpske nacionalnosti Republike Srpske izvor svakog zla i nesreæe, jer simbolizuje ono najstrašnije, ono od èega se prosjeènom Srbinu ledi krv u žilama, ono što oblikuje i prelama srpsku svijest, ono od èega se štrecne srpsko uho samo kad èuje za to nešto, a to nešto je muslimanska vjera i muslimanski narod.

Nikad kvalitetno prodiskutovana tema turskog osvajanja, prevjeravanja, te svih frustracija koje su se vremenom nataložile u srpskom narodnom pamæenju, s poèetkom devedesetih su ne sluèajno bili predmet propagandne mašinerije koja je trebalo da srpsku masu u BiH pripremi za konaèno rješenje muslimanskog pitanja.

Na takvoj podlozi, u strašnoj medijskoj manipulaciji, izvršena je temeljna indoktrinacija ogromne veæine srpske mase, koja je aplaudirala, složila se, ili samo æutala dok su sistematski, planski i bez izuzetka izgorjele sve džamije koje su bile dostupne vojno-policijskim strukturama Republike Srpske. Stotine i stotine, neki brojevi govore preko hiljadu uništenih džamija, su jedan od dokaza nepobitne genocidne namjere da se jedan narod i njegova vjera unište i izbrišu tragovi njegovog postojanja.

Razumijem i shvatam, ali ne opravdavam, svakog dobrog èovjeka koji je æutao, jer je bio zatrovan i sluðen propagandom u tom vremenu, kako sam i sam bio predmetom ispiranja mozga od strane vladajuæeg SDS-a, Rista Ðoga i ostalih, kada me jedan nesretni i nehumani dogaðaj iz 1992, kao petnaestogodišnjeg djeèaka, osvjestio i otrgnuo sa puta mladog ostrašæenog nacionaliste. Meðutim, teško se pomiriti sa èinjenicom da propaganda do danas nije prestala, pa valjda zato mnogo dobrih ljudi, misleæi da samo voli svoje, ipak izgovara propagandistièke konstrukte koji nedvosmisleno znaèe mržnju, fašizam i predvorje genocida. Valjda je sreæa u nesreæi to što orgomna veæina to radi nesvjesno.

Jedan koji to ne radi nesvjesno, aktuelni je predsjednik Republike Srpske. Njegova na prvi pogled mangupsko-šarmerska komparacija Sarajeva sa Teheranom, uz dodatno pojašnjenje da Sarajevo ima više džamija nego Teheran, nema nikakve veze sa uporednom statistikom, veæ ima za cilj da betonira srpsku svijest i savjest u njenoj iskrivljenosti i netoleranciji prema muslimanskoj vjeri. Ova izjava kreira opšti stav u Republici Srpskoj da se Sarajevo klerikalizira i udaljava od civilizacijskih standarda, te pojaèava propagandno uvjerenje da je Republika Srpska nešto sekularno, civilizovano, demokratsko, evropsko, itd.


Gde Arkanovci proðu, tu trava ne raste: Prizor iz bijeljinske džamije 1992.

Ima istine u iskazu da se Sarajevo dobrim dijelom islamiziralo, a to znaèi uz sadejstvo sa javnim institucijama, pa tako mnoge javne površine preko noæi mjenjaju namjenu i postaju placevi za nove džamije, preko uvoðenja islamskog vjeronauka u sarajevske vrtiæe, do èudnih interakcija i umješanosti Islamske vjerske zajednice u razne svjetovne i državne teme. Meðutim, nekritièka i izmanipulisana javnost Republike Srpske ne vidi, ili neæe da vidi, da je stepen klerikalizacije Republike Srpske nebrojeno puta veæi, gotovo pa završen proces. Od toga da sve javne institucije imaju svoje pravoslavne praznike i slave (ministarstva, škole, zavodi, i sl.), preko ukljuèivanja pravoslavnih rituala u dogaðaje finansirane javnim sredstvima, do toga da se djeca u školama po automatizmu upisuju na pravoslavni vjeronauk bez traženja saglasnosti od roditelja, itd.

Objektivnim poreðenjem se brzo da zakljuèiti da Sarajevo nije ni blizu islamizirano, koliko je Banja Luka pravoslavizirana. Te samim tim, ako Teheran posmatramo u svijetlu Islamske Republike Iran, po karakteru njenog ureðenja, onda je bliže istini teza da je Banja Luka Teheran, a Republika Srpska kao pravoslavni entitet sliènija islamskom Iranu, nego što je to Federacija BiH. Ovakve konstrukcije koje nalaze plodno tle u nekritièkom javnom mnijenju Republike Srpske, su logièna posljedica ratne propagande na temu muslimanskog džihada u BiH u periodu 92. – 95., koje nisu nikad doživjele demokratsku atmosferu u Republici Srpskoj, da bi bile preispitane sa objektivnom kritièkom distancom.
Tako je opšti stav da je Alija Izetbegoviæ sa svojom Islamskom deklaracijom imao namjeru da islamizira državu (kol'ka god ona bila), a svakako je lutao izmeðu nacionalno-graðansko-vjerskih koncepcija, za šta svakako postoji puno dokaza, te tu tvrdnju ni ne sporim. S druge strane se ne želi vidjeti da je Radovan Karadžiæ do kraja sproveo tzv. pravoslavni džihad, tj. vjerski rat, sistematski uništavajuæi ljude i objekte koji pripadaju muslimanskoj vjeroispovjesti. Nije bitno da li je Alija to želio ili je bio primoran, što je manje važno od efekata, a koji govore da Alija ne samo što nije naredio, nego je od drugih uspio saèuvati od rušenja Staru pravoslavnu crkvu i Sabornu pravoslavnu crkvu u sred Sarajeva. Dok na sluèaju poznate banjaluèke džamije Ferhadije možemo vidjeti neèasnu ulogu gradskih vlasti, što govori u prilog pravoslavnog džihada.

Broj srušenih crkava koje su bile na teritoriji pod muslimanskom kontrolom u ratu, u odnosu na broj koji nije srušen, ukazuje da makar u tom segmentu nije postojala sistematska namjera da se pravoslavna vjera zatre, kao što je kroz sistematsko rušenje svih džamija u Republici Srpskoj ta namjera jasna kao dan.

Dakle, Republika Srpska jeste vodila krstaški rat, sa strahovitim posljedicama po nepravoslavne vjernike. Danas jeste teokratski entitet u tolikoj mjeri da podsjeæa na teokratsku državu Iran. A kroz iskaze svojih zvaniènika, na prvom mjestu predsjednika Milorada Dodika, upravo upire prst u drugog, u ovom sluèaju Sarajevo, koje je znaèajno sekularnije i demokratskije od Republike Srpske. Predsjednik Republike Srpske, ako veæ nema snage i vizije da svoje graðane osvješæuje i suoèava sa prošlošæu i èinjenicama, onda makar ne bi trebalo da ih manipuliše i pothranjuje sa netaènostima i poluistinama. Takoðe, zgražavati se džamijama u Sarajevu, je ipak varvarski i necivilizacijski gest, koji bi ponajmanje smio dolaziti iz Banjaluke, upravo zbog neèasne prošlosti Republike Srpske spram islamskih vjerskih objekata, njenih vjernika, te generalno spram vjerskih sloboda svih graðana.

* Tekst preuzet iz Blin magazina, uz dozvolu autora

(e-novine)

16-12-2010 at 23:21 | Ukljuèi u odgovor
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13657
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Iz Avaza

Cerik kod Brèkog: "Cedyjem" usmrtio 51-godišnjeg Izeta Èauševiæ
Oca èetvero djece u lovu ubila protivpješadijska mina
Kuhinjskim nožem povrijedio ljubavnicu
Derventa: U saobraæajnoj nesreæi povrijeðeno dvoje djece
Otac èetvero djece poginuo u lovu od nagazne mine
Pokušao prošvercovati 12 kilograma skanka u BiH
Banja Luka: Policija Gorana Despaniæa zatekla sa drogom
Slavko Kuprešak i Milovan Ivankoviæ umrli od hladnoæe
Nastavljeno suðenje za obraèun u Banjoj Luci u kojem je ubijen Nedeljko Æulum
Neuspio pokušaj samoubistva: Pucao sebi u glavu i preživio

meni su dovoljni naslovi

21-12-2010 at 20:42 | Ukljuèi u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Èoviæ i Ljubiæ u misiji Hrvati za Srpsku

Piše:Enver Kazaz

Princip teritorijalizacije stvorio je meðunacionalno nepovjerenje, a politiku pretvorio u borbu da se u miru dovrše ratni ciljevi. Tako je ustavna, kao izvor svih drugih kriza u zemlji, pokazala da sadašnji model teritorijalizacije nacija može rezultirati samo jednim tipom nacionalne politike. Onim, naime, koji se u teoriji definira kao militantni oblik nacionalizma. Platforma na takvu politiku stavlja taèku i otvara potpuno novu stranicu u bh. politici

Platforma koju ju je ponudila koalicija SDP, SDA, NSRzB i HSP, koja æe najvjerovatnije formirati novu vlast u Federaciji BiH i koja vrlo dobronamjerno, ponajviše od strane Sulejmana Tihiæa, poziva hrvatske stranke da joj se pridruže, prije svega HDZ 1990, digla je mnogo prašine u javnosti. No, èini se da svi aspekti koalicionog programskog dokumenta nisu valjano analizirani. Platformu su u više navrata predstavljali, bez njene valjane analize, vodeæi politièari koalicije, dok komentatori nisu uspjeli analizirati sve njene konceptualne i strukturne pozadine. Ili bespogovorno hvaljena, ili pak nekritièki odbacivana, ona je ostala u javnom prostoru osuðena na tipièno bosanskohercegovaèko dijeljenje u tabore za i protiv. Oni koji su protiv platforme, a to su politièari srpsko-hrvatskog Dodik-Èoviæevog saveza i njima skloni mediji, prigovaraju joj tobožnji nastavak unitarne SDP-ove politike, te koaliciono negiranje hrvatske biraèke volje. Oni koji su u javnom prostoru za platformu, nekritièki je reklamiraju kao dokument koji prvi put od Daytona na ovamo uvodi novu praksu u formiranju vlasti. Ta manihejska matrica rezultat je nove politièke blokovske podjele èiji je korijen položen u uspostavljanje hrvatsko-srpskog politièkog saveza, u kojemu je Dodik instrumentalizirao Èoviæa, a ovaj izruèio hrvatski nacionalni interes u ruke novom predsjedniku Republike Srpske.

Meðutim, koalicioni programski dokument mora se izvuæi iz ove manihejske matrice i podrobno analizirati, da bi se vidjelo šta je to novo što on donosi u tragiènu bosanskohercegovaèku politièku praksu. Bez moguænosti da se analizira u cjelini, valja naglasiti da je to u suštinskom smislu proevropski politièki dokument èiji program daje šansu zemlji da prevlada stanje sadašnje krize i povede je na ozbiljan naèin u evroatlanske integracije. U tom smislu Platforma nudi èitav niz mjera.

Ali, ono u èemu je ovaj dokument apsolutna novina u ovdašnjoj politièkoj praksi jesu principi na osnovu kojih su koalicioni partneri postavili okvir za nove ustavne promjene. Naime, po prvi put od Daytona naovamo èetiri politièke partije koje imaju moguænost formirati vlast zagovaraju institucionalnu jednakopravnost svih bosanskohercegovaèkih nacija na èitavom prostoru zemlje, pri èemu se u kombinaciji nacionalnog i graðanskog stvara šansa za istinsku meðunacionalnu harmonizaciju zemlje, ispunjenje meðunacionalne pravde i ustavnu zaštitu graðanskih i nacionalnih prava. Kao najbolje principe za rješavanje ustavne krize institucionalnu ravnopravnost ovdašnjih nacija do naèela institucionalne autonomije i pariteta, podsjetimo, zagovarala je skupina intelektualca nakon pada tzv. Aprilskog paketa. Konaèno, ti su principi prihvaæeni od strane politièkih partija sa izbornim legitimitetom, a ta èinjenica može korjenito izmijeniti ovdašnju i filozofiju i praksu politike i modela vladanja.

Daytonski ustav natjerao je nacionalne politike da rješenje nacionalnog pitanja traže u podjeli teritorija, pri èemu je stvorena dvoentitetska struktura u kojoj je logika teritorijalne podjele rezultirala getoizacijom nacija i stvaranjem potpuno novog fenomena u bosanskohercegovaèkoj povijesti – etnonacionalnih manjina i veæina, pri èemu su veæine u pravilu nastojale diskriminirati manjine. Princip teritorijalizacije stvorio je meðunacionalno nepovjerenje, a politiku pretvorio u borbu da se u miru dovrše ratni ciljevi. Tako je ustavna, kao izvor svih drugih kriza u zemlji, pokazala da sadašnji model teritorijalizacije nacija može rezultirati samo jednim tipom nacionalne politike. Onim, naime, koji se u teoriji definira kao militantni oblik nacionalizma.
Platforma na takvu politiku stavlja taèku i otvara potpuno novu stranicu u bh. politici. Institucionalizacijom nacionalnog pitanja dobija se veoma važna šansa za sve bosanskohercegovaèke konstitutivne narode. Naime, ona šansa prema kojoj oni svoja nacionalna prava ostvaruju na cjelokupnoj teritoriji zemlje, gdje svaki od njih ima priliku da se u politièkom smislu debalkanizira.

Na drugoj strani, okonèavanjem militantnog oblika etnopolitike, ovom platformom najviše dobijaju Hrvati kao najmalobrojnija nacija. Tu je sadržan demokratski duh platforme, buduæi da institucionalnom ravnopravnošæu prestaje svaka moguænost njihove majorizacije i nametanja veæinske biraèke volje, bošnjaèke i srpske, manjinskoj, tj. hrvatskoj. To znaèi da je Platforma pošla od zaštite najmalobrojnije nacije, ali i nacionalnih manjina te graðana koji se nacionalno ne izjašnjavaju. Drugim rijeèima, Hrvati su njome dobili šansu za ustavni maksimum u ostvarenju jednakopravnosti i to od lokalnog, preko kantonalnog i entitetskog do državnog nivoa. Taj maksimum može još biti i poboljšan garancijama koalicionih partnera da æe u sluèaju da se, zbog protivljenja Dodik-Bosiæev republièkosrpskog bloka, ovakve ustavne promjene ne uspiju ostvariti na državnoj, one biti provedene na razini Federacije BiH.

Nužno je naglasiti i to da se SDP ovim dokumentom potpuno emancipirao od dosadašnjeg bošnjakocentriènog bosanstva i prešao u ideološku matricu multietnièkog i onog bosanstva koje svakom graðaninu garantira puno ostvarenje i individualnih i kolektivnih prava. Otud svaki prigovor da ova stranka zagovara unitarizaciju države pada u vodu pred najpovršnijim pogledom na set politièkih principa na osnovu kojih æe se probati provesti reforma ustava. SDA, stranka koja je pod voðstvom Sulejmana Tihiæa uporno tragala za kompromisom u BiH, Platformom se i definitivno obavezuje da ni na koji naèin neæe provoditi dominaciju nad Hrvatima i potvrðuje svoju nakanu da demokratskim sredstvima od daytonske troetnièke ostvari multietnièku BiH. Ovakav iskorak što su ga uèinili SDP i SDA ne samo da je za pozdraviti, nego daje šansu za povijesni prelom u ovdašnjem politièkom prostoru. Ako se to ima u vidu, može se reæi da ove stranke ne samo deklarativno, nego i suštinski zagovaraju politike mira i proevropske politike koje daju šansu za puno ostvarenje meðunacionalne i graðanske pravde kao preduvjeta za suštinsku evropeizaciju BiH i njenu demokratizaciju. Taj trend, bez obzira i na najjaèa protivljenja Dodik-Èoviæevog saveza, nipošto ne smije biti zaustavljen, jer on je vitalni interes svakog naroda i svakog graðanina zemlje. Ako su u NSRzB-u i HSP-u prepoznali ovakav karakter politièkih principa za ustavne promjene, onda je to veliki izazov i za oba HDZ-a.

Naime, oni moraju postati svjesni povijesne šanse koja im je ponuðena. Jednostavno reèeno, Hrvati u BiH ni na koji naèin ne mogu ostvariti ono u šta ih gura Dodik. Treæi entitet je neostvariv, jer za njega nema nikakvih institucionalnih instrumenata, a ni meðunarodni politièki faktori neæe ga podržati. Poigravajuæi se hrvatskim nacionalnim interesom, oba HDZ-a u sadašnjem trenutku rade najbolji moguæi posao za ostvarenje Dodikovog politièkog interesa – podržavljenje Republike srpske i voðenje BiH u kiparski model krize i podjelu zemlje. Takva kriza može biti dugotrajna, iscrpljujuæa, a u njoj na gubitku najviše mogu biti upravo Hrvati kao najmalobrojnija nacija. Skorim ulaskom Hrvatske u EU, hrvatsko stanovništvo æe napuštati BiH kao zemlju krize i masovno odlaziti u Hrvatsku i druge države EU. A to znaèi da sadašnja demografska kriza Hrvata može postati još izraženija, pri èemu se ova nacija može brojèano svesti do stupnja nacionalne manjine. Dodik-Èoviæeva neostvariva prièa o treæem entitetu i Dodikovo guranje Hrvata u politièki sukob sa Bošnjacima, što ga Èoviæ radosno i objeruèke prihvata, može, dakle, rezultirati ozbiljnom moguænošæu da u BiH Hrvati od konstitutivnog naroda doðu do statusa nacionalne manjine. Ako se takvo što desi, ko æe snositi i politièku i povijesnu odgovornost?

Ako su SDP, SDA, NSRzB i HSP pronašli u svojoj Platformi moguænost za maksimalno ostvarenje hrvatskih nacionalnih prava, onda se postvalja pitanje - vode li oba HDZ-a u savezu sa republièkosrpskim nacionalizmom Hrvate u demografsku katastrofu? Neostvariva prièa o treæem entitetu može lako postati grobnica hrvatskog nacionalnog interesa u BiH. Jesu li te opasnosti svjesni Èoviæ i Ljubiæ, koji se hvale borbom za jednakopravnost Hrvata u BiH? Voditi vlastiti narod u talaèki odnos prema interesima Dodikovog nastojanja da od Republike Srpske napravi drugu srpsku državu na Balkanu – to je u ovom trenutku, najjednostavnije reèeno, Èoviæeva i Ljubiæeva politika.
(e-novine)

25-12-2010 at 20:05 | Ukljuèi u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Preko 400 zahtjeva iz Tuzle stiglo u Banjaluku

Tužba protiv RS zbog zloèina na Kapiji



Pravobranilaštvu Republike Srpske stiglo je oko 400 tužbi graðana Tuzle za naplatu nematerijalne ratne štete, a kao osnov uzeta je presuda generalu bivše Vojske RS-a Novaku Ðukiæu u sluèaju “Tuzlanska kapija

Slobodan Radulj, pravobranilac RS-a potvrdio je za banjaluèku Alternativnu televiziju da je rijeè o pojedinaènim tužbama, za koje tvrdi da su „neosnovane”. Pravobranilaštvo RS-a u narednom periodu mora dati odgovor na te tužbe.

„Oèekujem da, tek kada pošaljemo naš odgovor, sud eventualno zakazuje raspravu. Naš je prijedlog da se tužbe odbace imajuæi u vidu više razloga. Tužbe su neureðene, tu je i nenadležnost suda u Sarajevu i ne može RS biti tužena u cijelom ovom postupku”, tvrdi Radulj a prenosi Fena.

Podsjeæanja radi, sredinom decembra u Pravobranilaštvo Republike Srpske stiglo je oko 1.400 tužbi civilnih žrtava rata u Sarajevu koje traže odštetu od oko 900 miliona maraka.

Radi se o tužbama osoba koje traže odštete zbog granatiranja Sarajeva tokom rata, a kao osnov, uzeli su presudu Stanislavu Galiæu, komandantu Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske RS-a.

Tada je Radulj potvrdio da su angažirali sve raspoložive resurse i da u roku od 30 dana treba da odgovore na tužbene zahtjeve.

Tog kobnog utorka, 25. maja 1995. godine s položaja Vojske RS s Ozrena na centar Tuzle ispaljena je granata koja je usmrtila 71 mladu osobu, a ranila preko 150. Najmlaða žrtva, Sandro Kalesiæ, imao je dvije i po godine. Samo nekoliko ubijenih bilo je starije od 30 godina.

Za zloèin na Kapiji pred Sudom BiH osuðen je Novak Ðukiæ, bivši komandant Taktièke grupe Ozren Vojske Republike Srpske (VRS). Ðukiæ je u junu 2009. osuðen na 25 godina zatvora, a nakon žalbi odbrane, ta presuda mu je potvrðena u septembru 2010. godine.

(e-novine)

03-01-2011 at 11:58 | Ukljuèi u odgovor
Nixon
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 18-05-2009
Lokacija: Dinarski masiv
Odgovori: 192
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

MUP RBIH - SDB, Sektor SDB Sarajevo, Odjeljenje 03, Radnik: 50142, Broj: 4 - 6876, Dan: 28. 10. 1992.
Telefon: "Z 2", Telefon koristi: "Skup" Komandant Sefer Haliloviæ (sa "Skupa") je razgovarao sa Rasimom Deliæem:

„ONO GOVEDO, REKAO SAM MU DA IDE U JAJCE TAMO, JER ONA NJEGOVA VOJSKA POLA HOÆE, POLA NEÆE. ONAJ NAJETOVIÆ“

K: Kaži mi šta si poslao za Jajce?
R: Evo, ovog momenta je Mahmutæehajiæ tu kod mene, sve što ima poslaæe. To je negdje 20-ak hiljada metaka, 20 hiljada za "argentinku", onda daæu ovaj sistem protivoklopnih sa odreðenim brojem projektila, bombe - ruène, kumulativne.

K: Dobro, slušaj. Ono govedo, rekao sam mu da ide u Jajce tamo, jer ona njegova vojska pola hoæe, pola neæe. Onaj Najetoviæ.
R: A, je... mu!

K: Al', nek' ide, nek' se malo pati. Nek' barem mora otiæi do Jajca i da se vrati...
R: Dobro. Mahmutæehajiæ je stigao do mene ovdje, prošao, i ja sam mu dao vozilo. Vozilo æe krenuti odavde, noæas æe stiæi tamo, uglavnom.

K: Odlièno, znaèi daješ mu ovaj jedan sistem.
R: Jeste.

K: U redu. Njima je to važno zato što su im tenkovi tamo izbili. Kad on može tamo stiæi, Mahmutæehajiæ?
R: Trebaæe im nekoliko sati, stiæi æe vjerovatno do dva po ponoæi.

K: Ja bih zamolio da ide što prije.
R: Evo, što se mene tièe, on nije došao sa vozilom, pa sam mu ja obezbijedio vozilo koje ide i on æe sad to natovariti i krenuti odmah.

K: Dobro, i kaži mu kad doðe, neka mi komandant javi preko radio veze, šifra je "Ptica je stigla!"

Ustaški marifetluk

K: Šta ima novo s ovim ustašama?
R: Sa ustašama, što se toga tièe, mirno je danas. Juèe je poginuo jedan naš, da li je vojnik ili civil, to ne znam, nisam dobio taj podatak. Tako da je bilo napeto u Novom Travniku, ali radi se i dalje. Propuštena su danas vozila, tako da nije nekih problema bilo. U Vitezu i dalje oko onoga kome æe biti potèinjeno. Znaèi, i dalje razgovara, dogovara.

K: A njima to još nije jasno, kome æe biti, je li?
R: Izgleda da im nije jasno.

K: Kljuèevi Bosne su u našim rukama, nisu u njihovim. Šta je njima?
K: Kada ti misliš iæi u Tuzlu?
R: Nisam mogao zbog onih problema, ja sam mi-slio da odem. Ti znaš da nas je ovo sað poklopilo.

KOMANDANT ÆE BITI MUSLIMAN - "KNEZU TI KAŽI: MI NJEGA UVAŽAVAMO, POŠTUJEMO, ITD... KOMANDANT TUZLANSKOG KORPUSA ÆE BITI MUSLIMAN. I TU NEMA RAZGOVORA. NEÆE ME JE... DO JUÈE SRBIN, SAD OVAJ USTAŠA, PREKOSUTRA OPET NEKI TREÆI. ONDA DŽABE GINEMO, RASIME!"

ZKnez

K: Treba vidjeti da li Knez igra dvostruku igru. Treba njega zabiti u pi... materinu.
R: Ljudi su spremni da idu, ali mi predlažemo varijantu jednu koja je realnija, da se možemo odbraniti od pravca Srbije. (..) A sem toga, imali su oni problema sa izdajom jednog bataljona, koji nije, da ne kažem, ove nacionalnosti, veæ one druge, i boje se da ne bi došlo, njima najavljuju stalno neke tenkove koje treba da dobiju, a tih tenkova nigdje nema. Tako da lièno kaže, mi nismo protiv, borci hoæe, ali oni hoæe u grad da uðu, brigada hoæe da se zaštiti iz pravca Bijeljine.

K: Dobro, kad bi ti mogao da odeš gore?
R: Evo, da vidim sutra kako æe ovo proæi u Jajcu, da nešto obezbijedimo i da prekosutra idem.

K: Onda prekosutra! Ali, molim te, vidi ti tamo ta operativna grupa da to nije neki njihov ustraški marifetluk, znaš.
R: Jeste, na èelu je èovjek koji je došao iz Hrvatske, pobogu, rekao sam ti veæ.

K: Nema šansi.
R: Nema šansi, ali moram otiæi vidjeti.

K: Otiæi i vidjeti. Molim te, imaš ovlaštenja na licu mjesta da smijeniš. Druga stvar: Knezu ti kaži: mi njega uvažavamo, poštujemo, itd... Komandant Tuzlanskog korpusa æe biti Musliman. I tu nema razgovora. Neæe me je... do juèe Srbin, sad ovaj ustaša, prekosutra opet neki treæi. Onda džabe ginemo, Rasime!

DANI - 14.01.2011

ps ima još

14-01-2011 at 16:14 | Ukljuèi u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Ratni zloèini u BiH
BIM.ba

Trbiæu 30 godina zbog genocida

Apelaciono vijeæe Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Milorad Trbiæ osuðen za genocid u Srebrenici na dugotrajni zatvor u trajanju od 30 godina, saopæeno je Justice Reportu iz ove institucije
Trbiæ je u oktobru 2009. godine proglašen krivim što je kao pomoænik naèelnika za bezbjednost Zvornièke brigade Vojske Republike Srpske (VRS) od 10. jula do 30. novembra 1995. u okviru udruženog zloèinaèkog poduhvata uèestvovao u operacijama hvatanja, zatvaranja i pogubljavanja, a potom pokopavanja i prikrivanja tijela ubijenih Bošnjaka iz Srebrenice.

Trbiæ je takoðer osuðen za lièno uèestvovanje i pomaganje u ubistvima muškaraca iz Srebrenice na razlièitim lokacijama na podruèju opæine Zvornik.

"Trbiæ je po prijekom postupku pogubio desetine muškaraca, da bi zastrašio, obuzdao i kontrolisao ostale zarobljenike. On je svjesno i hotimièno omoguæio koordinaciju organizovanih likvidacija, na taj naèin što je koordinirao dostavu logistièke podrške – goriva i municije – jedinicama na terenu", stoji u prvostepenoj presudi, koju je Apelaciono vijeæe potvrdilo.

Istom presudom, Trbiæ je osloboðen optužbi za zloèine na podruèju opæine Bratunac, jer Sud smatra da se oni "nisu mogli dovesti u vezu sa optuženim", buduæi da su izvan zone odgovornosti Zvornièke brigade.

U žalbama na prvostepenu presudu iznesenim u oktobru 2010. godine, Tužilaštvo BiH je zatražilo da se ona poništi u oslobaðajuæem dijelu, te ponovno održi suðenje i izrekne veæa kazna, dok je Odbrana takoðer tražila obnovljeno suðenje, nakon kojeg æe Sud donijeti oslobaðajuæu presudu.

Žalbu je izjavilo i nekoliko ošteæenih osoba zbog toga što je Trbiæ osloboðen plaæanja troškova kriviènog postupka, a oni sa imovinskopravnim zahtjevima upuæeni na parnicu.

Trbiæ je posljednji od desetorice optuženih koje je prvobitno optužio Haški Tribunal, a koji su prebaèeni Sudu BiH na daljnje procesuiranje. Suðenje mu je poèelo u novembru 2007. godine.

On je ujedno prava osoba koju je Sud BiH pravosnažno osudio za genocid u Srebrenici.

(e-novine)

14-01-2011 at 17:20 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 46
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: *touch*, Aci, andjapuppy, bosanka_no1, clippoutline, iskreni tuzlak, Oblakovich, sabko, ziga_zage
FORUM : Politika : Izvodi iz stampe New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice