Dodikov strah od socijalista

Dodikova vlast ne bira sredstva, koristi policiju i pravosuđe u obračunu sa najisturenijim kadrovima SP RS-a, tvrde opozicioni lideri u Republici Srpskoj.

Izborna kampanja za lokalne izbore u RS počela je, najblaže rečeno, brutalno. Na prvi pucanj, koji je trebao označiti početak utrke za načelničke i odborničke fotelje, potvrđena je optužnica i uhapšen je kadar socijalista i direktor Šuma RS-a Srđan Ljubović zbog navodnog uzimanja mita od deset hiljada maraka. Ljubojević još nije ni sišao s naslovnih strana ovdašnjih medija, a već je kao bomba odjeknula vijest o hapšenju, također zbog mita, još dvojice socijalista.

Prošle sedmice u Brodu je zbog sumnje da je primio mito uhapšen Milovan Čerek, načelnik ove opštine i kandidat SP RS-a na ovim izborima za istu funkciju. Sa Čerekom je uhapšen i Boro Milošević, direktor Direkcije za razvoj RS-a, ujedno kandidat za odbornika SP RS-a, zbog davanja mita, te sekretarica kod koje je pronađeno 20 hiljada maraka. Milošević je pušten da se brani sa slobode, nakon što je, kako su objavili u MUP-u RS-a, „priznao krivično djelo“. Iako je zvaničan stav SPRS-a da “istražni organi trebaju da rade svoj posao”, Konvencija SPRS-a u Brodu, kojoj je prisustvovao Ivica Dačić, predsjednik srbijanskih socijalista, predsjednik Vlade Srbije i ministar unutarnjih poslova naših istočnih susjeda, odisala je nervozom i javnim optužbama na račun SNSD-a.

Tako je Petar Đokić, predsjednik SP RS-a i ministar boračko – invalidske zaštite u Vladi RS-a, izjavio da će se „odnosi između SNSD-a i SPRS-a morati poslije izbora redefinirati“, a Specijalno tužilaštvo RS-a nazvao je „Dodikovim privatnim i prijekim sudom“.

SJEČA SOCIJALISTA
Isti Đokić je 2004. godine zajedno sa predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom i liderom DNS-a Markom Pavićem potpisivao „Povelju za budućnost“, koja je trebala predstavljati ujedinjenje tadašnjih opozicionih snaga u RS-u. I Dačić, koji je došao da podrži socijaliste iz RS-a, koji su nastali od srbijanskh socijalista krajem rata, kazao je da hapšenja na političkoj osnovi “nisu prihvatljiva”.

Ipak, ovo je samo kulminacija sukoba SPRS i SNSD-a. „Slobodna Bosna“ u samom vrhu ove partije saznaje da situacija između ove dvije stranke nije nimalo bezazlena, a moguć je i raskid koalicionih odnosa nakon 7. oktobra. Za to navode više razloga. Jedan je što je Đokić, koji je dobio Ministarstvo boračko-invalidske zaštite, u skupštinsku proceduru morao da uputi izmjene Zakona o boračko- invalidskoj zaštiti koji ovoj populaciji znatno umanjuje ionako skromna primanja. Zbog toga je mjesecima na udaru svih boračkih organizacija u ovom entitetu. Ništa bolja situacija nije ni sa Goranom Zlatković, donedavno ministricom turizma u Vladi RS-a. Zlatkovićeva nije htjela da preuzme entitetsko Ministarstvo pravde, a i SP RS je u saopštenju za javnost odbacio mogućnost da njihova članica preuzme vruću fotelju Džerarda Selmana. No, dan poslije, predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić je Zlatkovićevoj dao novi resor. Socijalisti smatraju da je ovo samo igra kojom bi se SNSD ogradio od osnivanja Apelacionog suda BiH kojim bi se dio nadležnosti sa entiteta prebacio na državni nivo. S obzirom na to da SNSD odbija bilo kakvu mogućnost prenošenja nadležnosti, u vrhu SP RS-a smatraju da će taj nezahvalni dio posla morati da obavi njihov kadar - ministrica Zlatković.

Nameće se pitanje: zašto baš socijalisti? Ova partija već godinama nema definiran politički stav, samo su u vlasti sa SNSD-om. Saša Čudić, generalni sekretar ove partije, vjeruje da razlog za odstrel socijalista leži u jačanju njihove srbijanske sestrinske partije, Socijalističke partije Srbije. Ova partija sada čini dio skupštinske većine, ima predsjednika vlade i ministra unutrašnjih poslova Ivicu Dačića. I najbolji izborni rezultat od pada režima Slobodana Miloševića.

„Rast socijalista u Srbiji automatski se odražava na rast broja naših članova u RS-u. Kod nas je došlo do naglog prilivanja članstva, prije svega ljudi iz SNSD-a i jasno je da to nekome smeta. A smeta partiji na vlasti, SNSD-u. Moguće je da smo se zbog toga našli na udaru policije RS i Tužilaštva“, pojašnjava za naš list Čudić. Ipak, prema dobro upućenim izvorima „Slobodne Bosne“, najmanji problem vladajućoj partiji u RS-u predstavljaju kadrovi socijalista. Nezvanično saznajemo, problem je mnogo dublji i produkt je prelijevanja krize iz Srbije u RS.

Naime, Aleksandar Vučić, potpredsjednik Vlade Srbije i v. d. predsjednika Srpske napredne stranke, najavio je oštru borbu protiv kriminala i korupcije. Počelo je sa Agrobankom, gdje su stradali kadrovi srbijanskih socijalista, ali Vučić je najavio da neće stati. Nezvanično, tražit će preispitivanje svih poslovnih transakcija Vlade RS-a sa dosadašnjim srbijanskim vladama, ali i istrage u koje je umiješan kapital predsjednika RS-a i SNSD-a Milorada Dodika i njegova ulaganja u Srbiju, ulaganja njegovih bliskih prijatelja, te Dodikove veze sa srbijanskim tajkunima (Mišković, Đurić...). Za sada se spominje i preispitivanje privatizacije beogradskog preduzeća Komgrap.

SISTEM SPOJENIH OSUDA
U Socijalističkoj partiji RS-a smatraju da je upravo „Komgrap“ razlog zbog kojh se SNSD ustremio na njihove kadrove.

„Pretpostavljam da Dodik misli da će udarom na nas preko svojih tužilaštava, usloviti Dačića da se istraga oko „Komgrapa“ zaustavi. Međutim, ovaj put to nije moguće, jer Dačić možda jeste skupio skupštinsku većinu, ali nju i dalje čine „naprednjaci“. Usprotivi li se Dačić Vučiću i Nikoliću, mogla bi se raspasti i skupštinska većina i srbijanska Vlada. To nikom ne odgovara, ni SP-u, ni SNS-u“, tvrdi naš izvor u SPRS-u.

U cijelu sukob koalicionih partnera se, ničim izazvan, u utorak uključio i Dragan Čavić, predsjednik Demokratske partije. „Miloš Čubrilović Čubri, Dodikov čovjek od povjerenja, javno se hvalio da će do kraja kampanje biti još hapšenja, najmanje 40-ak ljudi, nepodobnih vladajućem režimu“, kazao je Čavić na konferenciji za novinare. Pojašnjavajući ovu izjavu za naš list, Čavić tvrdi da su mu informacije tačne i provjerene.

„U RS-u jedna stranka, odnosno osoba, kontroliše sve. Policiju, tužilaštva, obavještajne službe. Samim tim RS nije društvo, već režim. A na ovim izborima, kada se očekuje preokret na političkoj sceni, režim će pokazati zube svima koji nisu sa njima“, ističe za naš list Čavić. Za potrebe ovog članka kontaktirali smo i Miloša Čubrilovića, kako bismo pokušali riješti zavrzlamu oko hapšenja. Nije odgovorio ni na poruke ni na pozive.

Ni pola kampanje nije prošlo, a sve veće partije otvorile su karte. Pitanje je samo ko će povući zadnjeg „keca iz rukava“: Dodik, Dačić ili Vučić? Jer, očigledno, politička scena RS ne funkcionira bez Srbije.

Kandidati na smetlištu

Male su razlike među strankama i kandidatima, povjerenje u njih još manje. Ne znam kome, nakon svih razočarenja, više vjerovati i da li ikome? Glasanje je dužnost svakog građanina, ako ništa prema samom sebi i daje nam puno pravo da kritikujemo one koje smo izabrali ako ne rade što su obećali, te i da tražimo njihovu smjenu. Onaj ko želi moj glas mora mi pokazati da se brine za mene i okruženje u koje živim. Sudeći po ovom što smo do sada vidjeli, izbor je ustvari skoro pa nikakav.

Na lokalnim izborima u BiH građani će birati načelnike općina i poslanike u općinskim vijećima. Njihov zadatak je da se brinu o lokalnoj zajednici, odnosno: da omoguće uslove za razvoj lokalne zajednice, da se brinu o lokalnim potrebama stanovništva, vode urbanističko-stambenu politiku, donose urbanističke planove, odlučuju o korištenju građevinskog zemljišta, održavaju i uređuju lokalne ceste i javne površine, brinu o okolišu, zaštiti od buke, javnom redu i miru, vode brigu o turističkim resursima… Ukratko, za sve nas jako bitne stvari, svakodnevne, životne.

U Bosni i Hercegovini ima više od 130 općina. Ove godine za lokalne izbore, prema podacima Izborne komisije, registrovalo se 190 političkih stranaka i 30.000 kandidata, što je, kažu, svojevrstan rekord u Europi. Od tih kandidata, govorim u svoje ime, očekujem da pokažu kako će kada dođu na vlast se brinuti o općini na kojoj žive, dakle šta će učiniti da nam svima bude ugodnije i ljepše, za početak ispred naših, i njihovih kuća. Nažalost, gledajući ponašanje kandidata na ovogodišnjim izborima (a nije ništa bolje bilo ni do sada) tek rijetki će zaista da se brinu za općine na kojima žele da budu izabrani.

Poruke koje šalju tokom izborne kampanje ostavit ću nekom drugom da analizira i komentariše, a meni su pažnju privukli plakati, odnosno kako i gdje su postavljeni. Kandidati skaču na nas sa zgrada, vrište sa drveća, prikradaju se sa klupa, posmatraju nas sa bandera… Letke bacaju po ulicama, ubacuju u haustore i ostavljeni na pragu ne brinući se da li ćemo mi uopće obratiti pažnju na njih… Na predizbornim skupovima dijele promotivne materijale koji često završe razbacani i razbucani po ulicama, u parkovima i na trgovima. Nakon skupova, iza njih ostaju brda smeća o kojima kandidati uopće ne mare… Sve to rade na području općina za koje se ne samo kandiduju, nego na kojima žive, pri tome ne poštujući postojeće zakone i pravila koji im to zabranjuju. Mogu li nam uopće na jasniji način reći da ih nije briga za bilo šta sem da sebi obezbijede komad kolača vlasti?
Meni kao glasaču to više od svih slogana, slika i kampanja govori o tome kako će se kandidati ponašati ukoliko im poklonimo povjerenje – bezobzirno, bezobrazno, nekulturno (odnosno, kao i do sada), a da je zakon za njih samo mrtvo slovo na papiru. Sasvim dovoljan znak da im ne poklonim svoj glas.
I već znamo, naučeni na predhodnim lekcijama (odnosno izborima), da kada „cirkus“ ode, onaj ko pobijedi neće obići sva mjesta na kojima su postavili plakate i ukloniti ih. Kiša i vjetar će ih razbucati, nosati po ulicama i preko krovova, a novoizabrane općinske vlasti će se brinuti o tome kako raspodjeliti pozicije, kome dati poslovne prostore, kako namjestiti tendere i pronalaziti druge načine da nam pošalju poruku da ih i nije posebno briga za građane.

Male su razlike među strankama i kandidatima, povjerenje u njih još manje. Ne znam kome, nakon svih razočarenja, više vjerovati i da li ikome? Glasanje je dužnost svakog građanina, ako ništa prema samom sebi i daje nam puno pravo da kritikujemo one koje smo izabrali ako ne rade što su obećali, te i da tražimo njihovu smjenu. Onaj ko želi moj glas mora mi pokazati da se brine za mene i okruženje u koje živim. Sudeći po ovom što smo do sada vidjeli, izbor je ustvari skoro pa nikakav. Sigurno je jedino da će BiH tokom kampanje, a vjerovatno i nakon, izgledati još ružnije i tužnije nego je to sada.

Izvor: manjine.ba

"Ako hoćete da idemo naprijed glasajte za SDP, ako hoćete da idete nazad glasajte za bilo koga!"


Cisti ciganluk

Bportal.ba

Suđenje: Velić nije pogođen iz Jašarevićeve puške, Nusret Imamović odbio da svjedoči


Dupovac je istakao da je odbrana kao svjedoka pozivala vođu zajednice u Maoči Nusreta Imamovića, ali je on odbio da svjedoči, te ponudio da američkoj Amabasadi isplati 800 dolara odštete, a spreman je i da obešteti Velića, ukoliko se dokaže da ga je ranio Jašarević.

Vještačenjem je utvrđeno da su ispred Ambasade SAD u Sarajevu 28. oktobra 2011. godine pucali Mevlid Jašarević, koji je optužen za ovaj teroristički napad, i, najvjerovatnije, policijski službenici Sanel Šabanović i Dalibor Ćato, rekao je vještak Federalnog MUP-a Hajdar Mevludin.

Balističar Bruno Franić rekao je, u nastavku suđenja Jašareviću, da je ustanovljeno da je iz automatske puške ispaljeno 105 metaka, a pet metaka iz pištolja marke "glok", koje su koristili Šabanovoć i Ćato.

On je potvrdio da su pregledom odjeće ranjenog Mirsada Velića pronađena oštećenja od metka na pantalonama, čarapama, pidžami i cipelama, a na odjeći Jašarevića oštećenja od jednog zrna na leđima.

Senad Dupovac, advokat Jašarevića, rekao je novinarima da su na današnjem suđenju vještaci potvrdili da je više osoba koristilo vatreno oružje, ali ne i da je iz Jašarevićevog oružja, kalibra 7,62, pogođen Velić, što znači da ga je to mogao učiniti i neko od policajaca.

"Jašarević od početka tvrdi da on nije pogodio Velića i da ne bi dozvolio njegovo izvlačenje da ga je htio povrijediti ili lišiti života", rekao je on, prenosi Srna.

Dupovac je istakao da je odbrana kao svjedoka pozivala vođu zajednice u Maoči Nusreta Imamovića, ali je on odbio da svjedoči, te ponudio da američkoj Amabasadi isplati 800 dolara odštete, a spreman je i da obešteti Velića, ukoliko se dokaže da ga je ranio Jašarević.

U nastavku suđenja u ponedjeljak, 1. oktobra, Tužilaštvo BiH će pozvati još četiri vještaka - biologa koji je bio spriječen da danas svjedoči i vještake koji su vještačili mobilne telefone, laptop koji je koristio Jašarević i municiju koja je pronađena u Maoči nakon napada na američku Ambasadu.

Tužilac Dubravko Čampara istakao je da će na iduća dva ročišta Tužilaštvo završiti sa iznošenjem dokaza.

Suđenje Mevlidu Jašareviću, Emrahu Fojnici i Munibu Ahmetspahiću počelo je 15. juna. Jašarević je prilikom napada na američku Ambasadu u Sarajevu oko 45 minuta u blokadi držao centar grada, dok ga u nogu nije pogodio i onesposobio snajperista MUP-a Kantona Sarajevo.

Prema optužnici koju je 23. aprila podiglo Tužilaštvo BiH, Jašarević, Fojnica i Ahmetspahić su napadom na američku Ambasadu planirali da iznude ustupke od organa vlasti zahtijevanjem da NATO snage napuste Avganistan, te su prijetili građanima SAD i Njemačke.

TE "Tuzla" dobija odlagač uglja vrijedan 8,3 miliona eura

U Termoelektrani "Tuzla" sutra u 10.30 sati biće pušten u rad kombinovani stroj odlagač – uzimač uglja na depou 1 Termoelektrane, a vrijednost investicije JP Elektroprivreda BiH je 8.386.703 eura, saopštila je Služba za komunikacije JP EPBiH.

Kako se navodi, u finansiranju projekta je učestvovala Svjetska banka sa kreditnim sredstvima u iznosu od oko 5,5 miliona eura, dok je ostatak sredstava obezbijedila JP Elektroprivreda BiH.

"Očekivani efekti ulaganja su kvalitetniji rad kotlovskog postrojenja blokova 3,4 i 5, povećanje energetske raspoloživosti, povećanje energetske efikasnosti i manja emisija polutanata dimnih plinova. Puštanju u rad modernizovanog sistema dopreme i deportovanja uglja u TE 'Tuzla' prisustvovat će: Nermin Nikšić, predsjednik Vlade FBiH, Elvedin Grabovica, generalni direktor JP EPBiH, te članovi Uprave", kaže se u saopštenju.

Pet SDA-ovih kandidata za načelnike su pravosnažno osuđeni zbog siledžijstva, prevara i prijetnji sudijama

Povodom jednog od mnogobrojnih saopćenja SDA, u kojem se spominju jedan poslanik SBB-a koji je zbog saobraćajnog udesa bio osuđen, Savez za bolju budućnost BiH smatra da se saobraćajni udes može dogoditi svakome, da krivci trebaju odgovarati pred pravnom državom, ali da SDA za tu vrstu prekršaja politički ne može držati lekcije nikome jer samo dio slijedećih činjenica govori posve dovoljno o njenoj neprincipijelnosti.

Sead Srna kandidat SDA za načelnika općine Centar još 2008. godine osuđen je pravosnažno na tri mjeseca zatvorske kazne ( godina uvjetno) zbog siledžijstva. Srna je, naime, fizički napao svoju komšinici, pred njenom maloljetnom djecom. Na sudu je dokazano da je kriv, stigla je i pravosnažna presuda, no to njega i SDA koja je zataškala cijeli slučaj, nije spriječilo da i te 2008. godine ponovo ga kandidira za vijećnika, a sada evo i za načelnika Općine Centar.

Emir Bubalo kandidat za načelnika Konjica presudom Općinskog suda u Konjicu iz 2010. godine osuđen je na uvjetnu kaznu od godinu dana za prevaru u službi. Na teret mu je stavljeno da je privatnoj firmi Oblokomerc dao koncesiju na zemljište, bez saglasnosti Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Senaid Memić aktualni načelnik općine Ilidža tromjesečnom zatvorskom kaznom sankcioniran je kandidat SDA na ovu poziciju. Presuda je izrečena zbog ometanja rada pravosuđa, odnosno prijetnji sudiji koji je izrekao presudu Memićevom sinu za nedozvoljeno držanje oružja. Memić je pomilovan.

Tajib Muminović već 17 godina načelnik je Teočaka. Njegova SDA ponovo ga je kandidirala za tu poziciju. Muminović je 27. Januara 2005. godine kod općinskog suda u Kalesiji presudom broj: K-100/04 osuđen na 3 mjeseca zatvora zbog zloupotrebe položaja i ovlasti.

Hazim Vikalo, kandidat SDA za načelnika općine Gračanica, osuđen je 2006. godine na četiri mjeseca zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja u vrijeme kada je bio premijer Tuzlanskog kantona (TK). Prema navodima iz optužnice, Vikalo je dao nalog direktoru Kantonalne direkcije robnih rezervi da za iznos od 140.000 KM od firme AB „Behapol“ iz Sarajeva kupi 140 tona boje za krečenje kako bi ova firma mogla vratiti kredit Tuzlanskoj banci. Proglašen je krivim i jer je dijelio pozajmice javnim i privatnim preduzećima i drugim institucijama, iako to nije bilo predviđeno budžetom. Odlukom tadašnje predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto, Vikalo je krajem 2009. godine pomilovan i potpuno oslobođen zatvorske kazne.

Primitivizam...

NAŠA STRANKA RAZOČARANA PREKIDOM DEBATE U NOVOM SARAJEVU: Nakon što je Nedžad Koldžo ušao u salu, građani počeli uzvikivati Tekbir, Allahu Ekber!

Na sinoćnjoj debati sa kandidatima za načelnike Općine Novo Sarajevo, velika grupa osoba prisutnih u publici je primorala organizatora, Centar za promociju civilnog društva, da prekine događaj zbog svog agresivnog, uvredljivog i krajnje primitivnog ponašanja.

Na otvaranju debate, prilikom ulaska aktuelnog načelnika Nedžada Koldže, grupa je počela skandirati Tekbir (Allahu ekber). Nakon toga su uslijedile uvrede drugim učesnicima i moderatorici debate. Debata je ometana vulgarnim dobacivanjem, osim u trenucima kada je kandidat stranke SDA Koldžo govorio, te je na kraju morala biti prekinuta zbog eskalacije neprimjerenog ponašanja.

Kandidatkinja Naše stranke za načelnicu Općine Novo Sarajevo, Sabina Ćudić, izrazila je žaljenje što rasprava o izuzetno važnim pitanjima o Novom Sarajevu protiče u potpuno neprimjerenoj i tragikomičnoj atmosferi, a povodom ovog događaja oglasio se i Dino Mustafić rekavši: “Mi najoštrije osuđujemo ovakvu vrstu ekstremističkog ponašanja koje je dovelo do prekidanja debate. Ovo predstavlja udar na demokratske principe javne rasprave i slobode izražavanja, i ja se ne sjećam da je ikada javna debata kandidata prekinuta na ovaj način zbog agresivnog, vulgarnog i prijetećeg djelovanja.”

Naša stranka i kandidatkinja za načelnicu Općine Novo Sarajevo, Sabina Ćudić, duboko osuđuju ovakvu vrstu ponašanja koje spriječava javno iznošenje argumenata protiv trenutnog načina vođenja opštine i ove vlasti, i suprotstaviti će se svakom pokušaju ugrožavanja demokratskih principa.


Centar za promociju civilnog drustva želi javno izraziti žaljenje zbog načina na koji je sinoć prekinuta debata u kojoj su učestvovali kandidati SBB-a, SDA i Naše stranke za načelnika/načelnicu Općine Novo Sarajevo i predstavnici organizacija civilnog društva. Debata je planirana kao dio nepristrasne kampanje za lokalne izbore 2012., s ciljem rješavanja problema koje su građani u istraživanju zadovoljstva javnim uslugama na lokalnom nivou istakli kao prioritete u općinama u Kantonu Sarajevo (zelene površine, vodosnabdijevanje, socijalna zaštita, javni prijevoz ).

Provođenje istraživanja i organiziranje debata su dio aktivnosti koje realizira Centar za promociju civilnog društva u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama u okviru projekta “Monitoring lokalnih usluga: OCD, građani i lokalne vlasti zajedno do boljih usluga“. Realizaciju projekta je inicirao i finansijski podržao Fond otvoreno društvo BiH.

Zadovoljstvo korisnika javnih usluga analizirano je na osnovu anketiranja tj. na osnovu prikupljanja podataka i informacija direktno od korisnika, odlaskom anketara na adresu ispitanika. Istraživanjem, koje je provedeno tokom mjeseca aprila 2012. godine, obuhvaćeno je 18 380 domaćinstava u 25 općina, te sa stanovišta broja anketiranih domaćinstava predstavlja jedno od najsveobuhvatnijih istraživanja subjektivnih stavova građana ikada provedenih u BiH.

Poziv za učešće u debati o navedenim pitanjima, bio je upućen svim kandidatima i kandidatkinjama za načelnika/načelnicu Općine Novo Sarajevo i predstavnicima nevladinog sektora. Međutim, u sali su bile prisutne i osobe koje nisu pozvane na ovaj događaj, a svojim ponašanjem su opstruirale debatu i vrijeđale pojedine kandidate i organizatora.

Mirjana Sirćo, menadžerica projekta CPCD-a, moderadorica ovog skupa je izjavila: "Mi smo željeli ostati korektni i dopustiti svima koji su se pojavili da saslušaju kandidate, međutim to se pokazalo kao greška jer je to grupa prisutnih iskoristila kako bi ometala pojedine kandidate, dobacivala uvrede i skandirala parole. CPCD će nastaviti da organizuje predizborne debate, ali ćemo preduzeti dodatne korake kako se ovakvo nešto ne bi desilo opet, i kako bi svi kandidati imali priliku da iznesu svoje viđenje rješenja problema koje su građani u istraživanju naveli kao prioritetne."

SABINA ĆUDIĆ O VRIJEĐANJU TOKOM DEBATE U NOVOM SARAJEVU: Zastrašivanje Nedžada Koldže neće me spriječiti da se borim za društvo bez straha!

Nakon što je sinoć debata sa kandidatima za načelnike Općine Novo Sarajevo prekinuta uzvicima: Tekbir! Allahu Ekber!, jedna od učesnica i kandidatkinja za načelnicu Općine Novo Sarajevo Sabina Ćudić za DEPO PORTAL govori u ovom incidentu.

Debata u organizaciji Centra za promociju civilnog društva morala je biti prekinuta zbog svog agresivnog, uvredljivog i krajnje primitivnog ponašanja pojedinaca koji su sjedili u publici.

Naša stranka prva se oglasila o ovom incidentu, a zatim je za DEPO PORTAL progovorila i kandidatkinja za načelnicu Općine Novo Sarajevo Sabina Ćudić:

- Na sinoćnoj debati u organizaciji Centra za Promociju Civilnog Društva, koja je organizovana za nevladin sektor, pojavila se grupa građana koji su, kako su rekli, došli podržati aktuelnog načelnika, gospodina Nedžada Koldžu. Ta grupa organizovala je doček trenutnog načelnika ovacijama i vjerskim uzvicima, a zatim zajedno sa timom ljudi iz ureda načelnika počela na razne načine opstruirati debatu, prekidanjima, uputama moderatorici koja se pitanja smiju a koja ne smiju postavljati i otvorenim šikaniranjem organizatora i svih učesnika osim trenutnog načelnika. Gospodin Koldžo im se pridružio sa izjavama upućenim učesnicima kao što su “lupetate gluposti” i slično. Nakon što smo demonstrativno napustili debatu i ostavili gospodina Koldžu sa svojim pristalicama, razgovarali smo sa vidno uznemirenim građanima koji su se u toku debate osjećali neugodno i nesigurno - rekla je za DEPO PORTAL Ćudić.

Ona dodaje da joj je žao što aktuelni načelnik nije iskoristio autoritet koji očito uživa kod grupe posjetioca koji su se ponašali agresivno i prijeteći, da učini da organizatori i učesnici ne budu izloženi ovoj vrsti neprijatnosti i šikaniranja.

- Pored toga, izuzetno mi je žao što na analizu rada aktuelnog načelnika, konkretnja pitanja o neodgovornom odnosu prema budžetu, strategiji za mlade, sigurnosti i uređenju, nismo dobili odgovore. Duboko osuđujem ovaj način odnosa vlasti prema građanima i demokratskim principima i nadam se da nikada više nećemo biti izloženi ovoj vrsti zloupotrebe položaja. Istovremeno, ovakva vrsta zastrašivanja neće spriječiti mene i moje kolege i kolegice iz Naše Stranke da se borimo za pravo sviju da pozivaju vlast na odgovornost i insistiramo na društvu u kom će naši sugrađani bez straha moći iznijeti svoje mišljenje - rekla je za DEPO PORTAL Sabina Ćudić.

Branko Lustig zadarskoj djeci rekao da Bog ne postoji pa naljutio učitelje i roditelje

"U BOGA više ne vjerujem. Bog za mene ne postoji", izjavio je Branko Lustig na Edukacijskom jutru u zadarskom Kazalištu lutaka. I time izazvao bijes pojedinih učitelja i roditelja.

U kazalištu su Lustiga, naime, slušali učenici sedmih i osmih razreda, kojima je prikazan film "Posljednji let Petra Ginza", o židovskom dječaku koji je sa 14 godina završio u nacističkom logoru u kojem je i ubijen.

Napali ga jer je djeci rekao da ne vjeruje u Boga
Lustig, međunarodno priznati filmski producent, hrvatski Židov koji je preživio Auschwitz, djeci je rekao da ne vjeruje u Boga jer je siguran da Bog nikad ne bi dopustio holokaust ili genocid u Srebrenici.

"Poslije predavanja su me napali, jer da kako sam mogao djeci koja idu na vjeronauk reći da nema Boga. Na predavanju sam također rekao, a to i sada ponavljam, da samo ljubav prema bližnjem može spasiti svijet i osigurati da se holokaust ne ponovi", objasnio je Lustig kasnije novinarima, ali ipak dodao da se ispričava roditeljima koji su se našli uvrijeđeni.

No, nije propustio niti dodatno obrazložiti zbog čega je odavno izgubio vjeru: "Ljudi su u logorima u kolonama išli u smrt. Do zadnjeg časa vjerovali su da će ih Bog spasiti, čak i kada je plin već smrdio. Nitko ih nije spasio. Kako da onda vjerujem u Boga?", pita se Lustig.

"Ne zaboravite ovaj dan, kada sam vam govorio o besmislu mržnje"
Slavni je producent pred djecom održao vrlo dirljivo predavanje. Zavrnuo je rukav i pokazao im svoj logoraški broj. "Nisam ga nikad izbrisao. Ne želim zaboraviti što sam vidio u Auschwitzu, što sam tamo preživio", kaže Lustig.

Govorio im je i o Jasenovcu, ustaškom logoru u kojem su bez razloga ubijani Židovi, Srbi, Romi. "Zašto? Nisu imali razloga. Ni danas ne razumijem zašto. Zato želim da ne zaboravite ovaj dan, kada sam vam govorio o holokaustu i besmislu mržnje. Jer ne želim da se takve stvari ponove", kazao je Lustig.

Nije se propustio osvrnuti ni na suvremeno društvo, na mržnju i diskriminaciju koji u njemu i dalje postoje. Kao primjer uzeo je nedavni slučaj maltretiranja romske djece u Međimurju.

"Kako je moguće da u ovoj lijepoj zemlji djeca ne žele sjediti u istoj klupi s Romima? Ili s pravoslavcima? Zašto su u Vukovaru pravoslavci izdvojeni u posebne škole? Toga ne smije biti", zaključio je Lustig.

Branko Lustig: Ako u demokraciji ne mogu reci da ne vjerujem u Boga, jebes demokraciju!

Roditelji i učitelji očito su se odlučili bojkotirati proslavljenog producenta i dobitnika Oscara. Lustig je, naime, djeci u Zadru u srijedu kazao da ne vjeruje u Boga.

"Za mene Bog više ne postoji", izjavio je Lustig, kazavši kako Bog sigurno ne bi dopustio holokaust ili genocid u Srebrenici. Zbog takve izjave su Lustiga, koji je kao dječak preživio Auschwitz, napali učitelji i roditelji zadarskih osnovnoškolaca.

"Ravnatelji škola nisu dozvolili djeci da idu na predavanje"
Lustig je, kako javlja lokalni portal Huknet.hr, bio vidno razočaran bojkotom. Tvrdi da su ravnatelji škola djeci zabranili da ga dođu slušati.

"Ravnatelji škola su ti koji nisu dozvolili djeci da idu. Ja sam poslao poruku ravnatelju škole (Ivanu Uzunu, op. a.) da dođe na predavanje. On je očito preporučio djeci da ne dođu. Ti ljudi i danas skreću put narodu od tolerancije", kaže Lustig.

Jebeš demokraciju!
"Ja nisam rekao da nema Boga, nego da nakon Auschwitza ne vjerujem u Boga. Živimo u demokraciji. Ako ne mogu govoriti u svojoj zemlji što mislim i što osjećam, jebeš demokraciju", ljutito je komentirao Lustig te je, obraćajući se kninskom ravnatelju, progovorio i o Bozaniću i o Jasenovcu.

"Htio bih poslati poruku ovom ravnatelju škole u Kninu. Kad je nadbiskup Bozanić išao posjetiti Jasenovac nije uopće došao do 'cvijeta'. Došao je na pola puta, pogledao na sat i rekao – 'sad mi je konferencija' i vratio se. Za njega je konferencija bila važnija od toga da ode do 'cvijeta' i pokloni se žrtvama. Slična je situacija i s ovim predavanjem", kaže Lustig. Lustig je djeci trebao držati edukacijsko predavanje u organizaciji Festivala židovskog filma.