Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Izvodi iz stampe
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
Putnik
Nivo: Forumski doajen
Deveram, deveram...

Registriran(a): 01-02-2002
Odgovori: 26140
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

ZRTVA IZBORA
Lijepio predizborne plakate i poginuo

Živko Marinkoviæ (50) iz Hrvaæana kod Prnjavora poginuo je u èetvrtak naveèe u saobraæajnoj nesreæi na magistralnom putu Prnjavor - Klašnice.

Marinkoviæ je oko 20.30 lijepio predizborne plakate sa prijateljima, kada je na njega naletio kombi iveco beogradskih registarskih oznaka za èijim volanom je bio Nebojša Stupar (27) iz Banjaluke.

Kombi je, kako je potvrðeno, u vlasništvu beogradske firme "Park".

Oèevici nesreæe isprièali su da je Marinkoviæ sa prijateljima lijepio predizborne plakate na potporni betonski zid uz magistralni put.

"Marinkoviæ je zatim izašao na put i pisao nešto na njemu, kada ga je bukvalno pokupio kombi. Nesretni vozaè zbog oštre krivine nije mogao primijetiti Marinkoviæa koji je bio na cesti", isprièao je oèevidac nesreæe koji je želio ostati anoniman.

Marinkoviæ je od teških povreda vitalnih organa i preloma preminuo na mjestu nesreæe.
Maja Ðakoviæ-Vidoviæ, portparol Okružnog tužilaštva Banjaluka, potvrdila je da je nesreæa prijavljena oko 20.30, te da je uviðaj izvršen u prisustvu dežurnog tužioca Gordane Lonèar i Saobraæajne policije iz Prnjavora.

"Tužilac je naložio da se preduzmu sve potrebne istražne mjere i radnje na utvrðivanju uzroka ove saobraæajne nesreæe, kao i da se urade sva potrebna vještaèenja", dodala je Ðakoviæ-Vidoviæeva.

Iz CJB Banjaluka je u petak saopšteno da je tokom uviðaja utvrðeno da se kombi kretao iz pravca Prnjavora prema Klašnicama kada je udario u pješaka.

Mještani Hrvaæana prièaju da je pokojni Marinkoviæ prije nesreæe sa društvom sjedio u lokalnoj kafani. Nakon što su se skupili krenuli su da lijepe plakate po selu i došlo je do nesreæe.

"Velika je to tragedija... Živko je bio dobar i vrijedan èovjek. Poznavao je svakoga, kao i mi njega. Živio je sa suprugom i sinom. Nije bio zaposlen i uglavnom su živjeli od poljoprivrede", isprièali su mještani Hrvaæana.

05-10-2012 at 21:01 | Ukljuèi u odgovor
Putnik
Nivo: Forumski doajen
Deveram, deveram...

Registriran(a): 01-02-2002
Odgovori: 26140
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

TOP LISTA CIJENE GLASA NA IZBORIMA 2012: Za Lijanoviæe 100 KM, za SDA i Koldžu 50, SDP 20-30

Kupovina glasova postaje redovna praksa na izborima u BiH. Na velika vrata su je u politièki život uveli Lijanoviæi, a preuzele i druge politièke stranke. DEPO PORTAL objavljuje jedinstvenu TOP LISTU CIJENA IZBORNOG GLASA.

100 KM za LIJANOVIÆE
Ovu su cijenu Lijanoviæi, odnosno NS Radom za boljitak, ustanovli na prošlim izborima, pa se sada drže stanarda. Jedino što biraèi nikada do kraja nisu sigurni jeste - da li æe zaista dobiti (svoj) novac.

50 KM za SDA i Nedžada Koldžu
Veæ nekoliko dana naši e-reporeteri javljaju o organizarnoj kupovini glasova koju je u sprovodi trenutni naèelnik Opæine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo. Naèin plaæanja – u koverti, ciljna grupa - mahom penzioneri, ali i graðani slabijeg materijalnog stanja.

20-30 KM za SDP i SNSD-Milorad Dodik
Kako javaljaju naši e-reporteri i posmatraèi ovogodišnjih lokolanih ozbora, bugojanski SDP je u 'borbi za pobjedu' posegao za masovnom kupovinom glasova. Njihovi povjernici su ovoga, izbornog jutra obilazili graðane i stanovnike okolnih bugojanskih sela, dolazili im na kuæna vrata, doèekivali ih ispred granapa i nudili im po 20 KM za svaki glas, pa i koju marku više. Naèin plaæanja – iz džepa u džep.

Od 20 do 50 KM u RS-u
U drugom bh. entitetu cijene glasa variraju, a kupuju ih gotovo sve politièke partije, od uznemirenih èlanova Dodikovog SNSD-a do razmahanog SDS-a koji na ovogodišnjim lokalnim izborima vidi veliku šansu za povratak na politièki scenu ovog dijela BiH. Kako tvrde tamošnji žitelji, nudi ko kako i koliko stigne, najmanje po 20 KM, a poèesto se cijena glasa diže i do 50 KM.

07-10-2012 at 20:37 | Ukljuèi u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Tito je umro kao musliman?!



Iako su prošle tri decenije od Titove smrti, svaki trenutak njegovog života izaziva kontraverze širom bivše Jugoslavije, a od svih prièa koje se vezuju za njegov odlazak daleko je najkontroverznija ona da je Tito prije smrti prešao na islam.
Pitanje tajne groba Josipa Broza Tita dugo poslije njegove smrti niko nije smio naglas da postavi, ali su se mnogi pitali zašto na Brozovom grobu, tog velikog komuniste, socijaliste i samoupravljaèa, nije postavljena crvena petokraka.
Najviše se sumnjalo da bi crveni pentagram bio u suprotnosti sa njegovom masonskom pripadnošæu. Svojevremeno je Titov unuk Joška Broz rekao da je potpuna glupost da je njegov deda bio mason, da je samo želio da mu natpis na grobu bude najjednostavniji moguæi i da bi možda i "stavili petokraku na ploèu, ali je u onoj gunguli poslije smrti to verovatno bio propust"?!
U potrazi za pravom istinom o Brozovom grobu, Press je svojevremeno u dokumentaciji Radio Beograda došao do ekskluzivnog snimka razgovora sa nekadašnjim beogradskim muftijom Hamdijom Jusufspahiæem od prije desetak godina, gdje je muftija u svojoj ispovijesti o druženjima sa predsjednikom SFRJ prvi i jedini put izgovorio najveæu tajnu koju je èuvao - Tito je umro kao musliman!
Jusufspahiæ je opisao susret sa Titovim šefom kabineta Berislavom Badurinom nedugo nakon što je izdahnuo 'najveæi sin naših naroda i narodnosti', kako su zvali državnika, prenosi Depo.
- Kada je umro Tito, zajedno smo išli ja i ambasador Alžira Abdul Hamid Adžali da se upišemo u knjigu žalosti. Taman kad smo došli tamo, odmah nam je prišao Berislav Badurina, valjda se tako zvao, njegov šef kabineta ili lièni sekretar. I on priðe meni i kaže:

- Èestitam vam.
- Šta mi èestitaš, pobogu brate? Èovjek je umro, šta mi èestitaš?
- Umro je u vašoj vjeri!
- Šta - zaprepastio sam se ja.
- U vašoj vjeri. Umro je èitajuæi Kuran. Kuran je treæi put èitao...

Badurina se zatim na francuskom jeziku obratio i ambasadoru Adžaliju. Jusufspahiæ je pitao šta da radi sa tim saznanjem.
- Da znate to, i ništa više - odgovorio mu je Badurina, a nakon upisivanja u knjigu žalosti dodao:
- Vidjeæete kad bude sahranjen. Biæe samo ime i prezime, godina roðenja i godina smrti, jer tako se muslimani sahranjuju...
Prema ovoj ispovjesti muftije Jusufspahiæa, ispostaviæe se da je tokom posljednjih dana života u bolnici u Sloveniji na Titovom stolu stajao samo prevod Kurana. Muftija je pet godina kasnije išao u Egipat, da od Hosnija Mubaraka primi zlatni orden za rad na islamskom polju, a ambasador Alžira u Kairu bio je baš Abdul Adžali, isti taj koji je bio prisutan kada mu je povjerena velika tajna. Na poziv za veèeru, muftija beogradski je tražio jedan uslov, da mu kaže šta mu je Badurina tom prilikom rekao na francuskom. I ambasador je sve ponovio, Tito je umro kao musliman, a èak je rekao da je obavjestio svoju vladu o tom kratkom razgovoru sa Titovim šefom kabineta.
Hamdija Jusufspahiæ je, inaèe, imao jako bliske odnose sa predsjednikom i èesto je razgovarao sa njim o islamskim vjerovanjima, a Tito nikada nije krio opèinjenost ovom religijom.
- Ja sam se više puta sreo sa Titom. Sreo sam se sa njim i kao student u Kairu. Bio sam student islamsko-teološkog univerziteta. To je najstariji univerzitet na avijwtu. Al Azhar se zove... Bio sam tamo profesor u jugoslovenskoj dopunskoj školi kada smo se prvi put sreli. Tito je došao u naš klub, Klub Jugoslovena, i pitao:

- Ko od vas, djeco, govori arapski?
- Ja govorim arapski - bio sam jedini koji je u to vrijeme od omladine govorio arapski. Onda je Tito rekao:
- Uèite, djeco, arapski jer arapski je jezik buduænosti...

Hamdija Jusufspahiæ postaje beogradski muftija decembra 1967. godine, a te godine se oženio Egipæankom.
- Èim sam došao, upoznao sam se sa svim arapskim ambasadorima u Beogradu i svima je bilo drago što sam ja došao kao glavni imam, odnosno muftija u Beograd. I oni su me pozivali na iftare. Mi smo se okupljali, tako da je Tito vjerovatno saznao od obavještajne službe da se meðu diplomatama nalazi jedan sa èalmom koji je stalno tu, i tako dalje, i koga drugi ambasadori zovu, i koji govori arapski, i kome je žena Arapakinja, a on je Jugosloven i tako dalje. I Tito je tražio da se vidimo... - prièao je muftija.
Kako je rekao, veliki prijatelji postali su tokom 1968. godine. Prvo je za vrijeme studentskih demonstracija muftija pozvao studente da se povuku, "da poðu u biblioteke i budu u uèionici", a prema njemu, mnogi su ga studenti muslimani poslušali, zbog èega je sutradan dobio poziv da doðe kod predsjednika.
- Tito je htio da mi zahvali na mudrom držanju. Petar Stamboliæ bio je tada predložio Titu da meni daju nekakav orden. Ja kažem: "Gospodine predsjednièe, ako vi mene odlikujete, ja više ne mogu govoriti. Svi æe reæi da ja govorim za orden. Nemojte tako, ako treba orden, onda ga dajte mojoj vjeri"... - prièao je.
Zatim je dobio poziv na sveèani prijem povodom 29. novembra, Dana republike. Predstavnike vjerskih zajednica predvodio je Njegova svetost patrijarh German.
- Mene je iznenadilo to kada sam vidjeo da je patrijarh German kleknuo na koljeno i poljubio Titu ruku i èestitao mu praznik. Isto je to uèinio nadbiskup Bukatko. Ja nisam ni kleknuo, ni poljubio ruku, nego sam se pozdravio i èestitao praznik predsjedniku. Prišao mi je Hakija Pozderac, tadašnji ministar finansija valjda, i rekao:
- Valja malo temenat, efendija.

A ja mu samo rekoh:
- Allahu, Bogu jednom.

Tito je tada namjeravao da održi zdravicu za nacionalni praznik, ali je vidio da predstavnici vjerskih zajednica nemaju èašu u rukama i krenuo je da im dodaje. Muftija je vidio da je i njemu namijenjena èaša, pokušao je da je eskivira tako što je rekao proti Smiljaniæu koji je bio iza njega: "Oèe proto, ovo je za vas".
- Doajen diplomatskog kora Sami Sakar, iraèki ambasador tada, vidim podiže ruke i meni èestita na ovoj mojoj muci. A ja se preznojih sav, nisam smio da uzmem èašu, nije po vjerskim propisima... Svi su tada mislili da sam završio svoju karijeru na velikim prijemima, da sam na poèetku samom završio karijeru sa Titom. Sjeli smo poslije u crnogorski salon, a poslije pola sata pojavio se Tito sa Jovankom, Mikom Špiljkom i Vladimirom Popoviæem, i odmah mi reèe: "Mladi efendija, odbi ti èašu i predsjedniku države! - prièao je svojevremeno muftija.
Muftija je tada stao u svoju odbranu, da takvo zlo Titu nije mogao da uèini, da iz njegove ruke primi nešto što Bog zabranjuje. Kako je rekao, njemu niko ne bi zamjerio pošto je mlad službenik, ali bi možda rekli: "Vidi, Tita, zulumæara, tjera hodžu da javno gazi vjeru". A Tito je na to odgovorio:
- E, pa takvi su muslimani. Najèistiji, najprivrženiji, najodaniji, najpošteniji, nikada probleme nismo imali sa muslimanima.
Muftija Jusufspahiæ u narednih dvadesetak godina postao je èovjek kome se Tito obraæao za savjete u vezi za arapskim svjetom i pitanja jugoslovenskih muslimana. A nikada se nije dogodilo da se vide, a da ne razgovaraju o pitanjima islamskog vjerovanja.
- Najviše je volio kada se nešto u islamu poklapa sa historijskim materijalizmom, èesto je potencirao da je islam slièan historijskom materijalizmu. Kada sam mu rekao da je prva zapovijed svakog muslimana "èitaj", poredio je sa Lenjinovim "uèiti, uèiti i samo uèiti". Naša molitva je na arapskom, ali ja sam klanjao i prevodio ono što se izgovara. Tito je pažljivo pratio šta radim, dobro sam to zapamtio. Raspitivao se kako se moli i koliko puta dnevno - prièao je muftija, i rekao još da su najèešæe razgovarali o tome kako muslimani zamišljaju Boga.
Na kraju, sva je prilika, Tito je sam došao do tog odgovora.

(vijesti.ba)

08-10-2012 at 02:07 | Ukljuèi u odgovor
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13657
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Hajdi de vjeruj

"Avaz" objavljuje pravu istinu o Ahmetoviæevoj monstruznoj strani, zbog koje je do sada ucjenjivan te je, stoga, i u svojoj stranci, SDA, i u RS postao marioneta za izvršavanje razlièitih politièkih montaža.

http://www.avaz.ba/vijesti/teme/sadik-ahmetovic-imao-odnose-s-maloljetnicom

09-10-2012 at 00:01 | Ukljuèi u odgovor
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13657
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Oslabljene arapske države opasnost za region


Revolucije su na Bliskom istoku ojaèale demokratiju u regionu. Promjene režima su takoðer probudile nasilnièki potencijal koji se krio unutar tih država. Slabe države bi u najgorem sluèaju mogle zaraziti cijeli region.
Amerikanci su u matu 2003. godine umarširali u Irak. Nepune tri sedmice kasnije je Sadam Husein svrgnut sa vlasti. Bušova vlada u dalekom Vašingtonu je izrazila želju za nastankom demokratske države. Veliki broj uposlenika u državnoj upravi i struènjaka, prije svega eksperata za sigurnost, dobio je otkaz. Vlast koju je u posljednjih 40 godina u svojim rukama imala Baath partije je zauvijek slomljena. Zamjena funkcionera je dovela do sigurnosnog vakuma od kojeg se zemlja do danas nije oporavila. Terorizam je još uvijek prisutan. Osim toga, Irak i dalje muku muèi sa vjerskim napetostima koje prijete da ga podijele.
Jaki ljudi - slabe države

"Promjene znaèe sigurnost" - poruèuju nevladine organizacije u Sudanu
Irak je na Bliskom istoku najupeèatljiviji primjer, ako ne neuspjele države, onda njenog ogranièenog funkcionisanja i opasnosti po njeno postojanje. Sadam Husein je u najmanju ruku iz amerièke perspektive otjelovljavao iraèku državu. Politolog Daniel Lambach sa univerziteta Duisburg-Essen to definiše kao tipièan znak propale države: „U posebnoj opasnosti su ekstremno personificirani režimi – dakle oni režimi u kojim se vlada prilagoðavala jednoj odreðenoj osobi“.
Nije sluèajno da su revolucije u arapskim zemljama voðene u onim zemljama u kojim su režimi bili vezani upravo za jednu osobu; Muamer el-Gadafi u Libiji, Zine el-Abidine Ben Ali u Tunisu ili Ali Abdulah Salih u Jemenu. Sirijski diktator Bašar el-Asad se trenutno svim sredstvima bori da ostane na vlasti.

Selefiije u Tunisu
U Siriji, kao i u Libanu su u borbe odavno ukljuèene i susjedne zemlje. Zalivske zemlje u kojim su suniti veæina, kao što je Turska, pomažu ustanike, dok zemlje u kojim su šiiti, kao što je Iran i Irak su na strani Asadovog režima. Ovdje se ne smije zaboraviti ni Hezbolah, šiitska, pro-iranska, libanonska paravojna organizacija i politièka stranka.
A, meðunarodna zajednica?
U konfliktu u Siriji je primjetan fenomen koji se mogao vidjeti u Iraku: ogranièeni uticaj meðunarodne zajednice. Politolog Daniel Lambach kaže da se uticaj oba aktera (SAD i Rusija op.a) precjenjuje: “Velike države nisu izgubile svoj uticaj jer ga ustvari nisu nikada ni imale. Britanci su zabilježili neuspjeh u Avganistanu u 19., a Sovjeti u 20. stoljeæu. Ta slabost nije specifiènost našeg vremena. Meðutim, ona pokazuje granice geostrategije - ne može se graditi država bez volje njenog stanovništva.”
Politolog Martin Beck iz "Centre for Contemporary Middle East Studies" - "University of Southern Denmark" kaže da se meðunarodna zajednica mora zapitati nad svojim nastupima. On kaže da danas postoji primoranost podjednake saradnje sa vladinim i nevladinim sektorom.

Tragovi rušenja Sadamovog režima su i dalje dosta vidni
Meðu nevladinim organizacijama na licu mjesta se mogu pronaæi one sa kojim postoje zajednièke vrijednosti. “Meðutim, èesto to nisu oni koji imaju politièku moæ”, kaže politolog Beck. “To znaèi da se mora saraðivati sa grupama koje djelimièno imaju drugaèiji pogled na svijet. Ako to ne uradite, onda se morate osloniti na relativno slabe segmente društva. U okviru postizanja cilja, a to je vladavina prava, ne treba bježati od saradnje sa modernim islamistièkim grupama”, kaže Beck. Pri tome je važna stvar da zapadne zemlje takoðer saraðuju sa meðunarodno priznatim civilnim društvima u svojim zemljama
Slabe države na Bliskom istoku su opasnost jer vakum (bezvlašæe) u kojem se nalaze je plodno tlo za islamistièke teroristièke grupe. Teroristièke grupe koriste teritorije koje nisu pod dovoljnom kontrolom države za mobilizaciju novih snaga, ali i za nesmetan prelazak granica sa susjednim zemljama.
Autori: Kersten Knipp / Mehmed Smajiæ

09-10-2012 at 00:25 | Ukljuèi u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEŠKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Optužbe na raèun SDA zbog izborne kraðe
Graðani Èeliæa na protestima zatražili ponavljenje izbora



U Èeliæu je danas pododne protestvovalo oko dvije hiljade ljudi koji smatraju da je kandidat SDA Sead Muminoviæ prevarom došao do još jednog naèelnièkog mandata.

Pristalice nezavisnog kandidata Muhameda Šadiæa najavljuju da æe sa protestnim šetanjama nastaviti sve dok se ne ispravi nepravda koja im je nanesena, kako kažu, "izbornom kraðom".

Podsjeæamo, preksinoæ su na sjedištu SDA u Èeliæu polupana stakla, a današnji protest održan pod budnim okom policije protekao je mirno.

Inaèe, prema informacijama kojima raspolaže Opæinska izborna komisija Èeliæ novi-stari naèelnik Opæine Èeliæ bit æe Sead Muminoviæ, kandidat Stranke demokratske akcije.

Demonstranti su danas uzvikivali "Hoæemo istinu", "Hoæemo pravdu" i "Hoæemo nove izbore".

Nezvanièno saznajemo da je na graðane vršen pritisak da daju svoj glas kandidatu SDA za naèelnika. Mještanima je nuðeno 20 KM po glasu, a u noæi uoèi izbora cijena je naglo "skoèila" na 200 KM.

Mještani sumnjaju da ni nestanak elektriène energije, u trenutku dok su se brojali glasovi, nije sluèajan.
 


<br /><br /><br /><br />

09-10-2012 at 21:19 | Ukljuèi u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

DOSJE SB: Kako je uništena tuzlanska DITA

Haris Abdurahmanoviæ je po svemu èudo bosanskog biznisa, èovjek koji je u svega nekoliko godina od sitnog trgovca postao jedan od najbogatijih „poduzetnika"

Tuzlanska tvornica deterdženata Dita je u prijeratnim godinama bila hemijski gigant koji je zapošljavao više od 600 radnika. Plaæe u Diti bile su meðu najvišima u BiH. Ditu su prije rata vodili školovani, struèni kadrovi koji su znali poslovnu politiku industrije, koji su do u detalje poznavali principe uspješnog poslovanja.
No, prièi o uspjesima Dite i njezinih sadašnjih 130 radnika došao je kraj kada ju je prije nekoliko godina privatizirala sarajevska trgovaèka firma Lora, vlasnika Harisa Abdurahmanoviæa, jednog od mladih bosanskih poslovnih lavova, kako su ga tada, u godinama uspona, titulirali neki od novinara sarajevskih medija.
Radnici Dite veæ danima i noæima dežuraju pred ovom tvornicom tražeæi svojih 17 neisplaæenih plaæa, doprinose koji im nisu uplaæeni veæ dvije godine, zdravstvenu zaštitu i otpremnine za radnike koji su penzionirani prije tri godine.
Prema posljednjem bilansu za prvih šest mjeseci ove godine Abdurahmanoviæ i kompanija iz Dite su izvukli 27 miliiona maraka. U isto vrijeme, radnicima su ostali dužni sedamnaest plaæa, a tri miliona maraka duguju za neuplaæene doprinose. Kada su ušli u firmu, negativna bilanca bila je èetiri miliona maraka, a minus je napravila prethodna uprava na èelu sa tadašnjim direktorom Abdulahom Šahmanoviæem i još šestoricom njegovih suradnika.
Abdurahmanoviæ je sa svojim kompanjonima na ime kredita za pokretanje proizvodnje izvukao 13 miliona maraka. Dobavljaèima su ostali dužni èetiri i po miliona maraka, a dodatna dva miliona duguju na ime kamata. Krediti su podizani kao da se znalo da nikada neæe biti vraæeni a naši izvori tvrde kako su u tome imali pomoæ i nekolicije bankara. Kao jednog od takvih spominju Marjanka Divkoviæa iz Hypo banke koji im je odbrio kredit od osam miliona maraka. Kasnije je smijenjen. Od svih 27 miliona samo je milion maraka uložen u kupovinu polovne mašine za pakiranje.
Haris Abdurahmanoviæ je po svemu èudo bosanskog biznisa, èovjek koji je u svega nekoliko godina od sitnog trgovca postao jedan od najbogatijih „poduzetnika“. Nakon što je kupio Ditu i na nezin raèun podigao kredite, postao je vlasnikom jahte dužine 20 metara. Abdurahmanoviæeva jahta može se pogledati na internetskoj stranici lora-nautika.hr.
Abdurahmanoviæevo imanje u sarajevskom naselju Poljine prostire se na nekoliko desetaka dunuma. Na njemu je kuæa sa bazenom , golf terenom, kuæom za poslugu, salonom za zabavu sa kockarskim aparatima... Vlasnik je i iznimno skupog terenca Porsche Cayene èija je cijena, kada ga je kupovao, bila veæa od 200 hiljada maraka. Zatim i restorana, vinoteke, slastièarne, marketa, igraonice... kapaciteta 200 osoba pod nazivom Druga kuæa Lora koja se nalazi u sarajevskoj ulici Kolodvorska. Prema nekim procjenama vrijednost restorana i njegovih sadržaja je oko pola miliona maraka. (N. Hasiæ)
Izvor. Slobodna Bosna

19-10-2012 at 00:24 | Ukljuèi u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

SDP: Uskoro æe na vidjelo izaæi kriminal iza kojeg stoji SDA

Socijaldemokratska partija (SDP) BiH saopštila je danas da æe uèiniti sve kako bi što prije u javnost izašle nelegalnosti koje su pratile rad Stranke demokratske akcije (SDA) i dijela njenih èelnika u proteklom vremenu.
"Mi u SDP-u uradiæemo sve da se to što prije desi, kako bi BiH i njeni graðani konaèno bili osloboðeni okova korupcije i kriminala u koje ih je bacila višedecenijska vladavina SDA.
Sulejman Tihiæ, autor neosnovanih optužbi na raèun SDP-a je javno, na sjednici Doma naroda, rekao da je spreman ispuniti sve zahtjeve, samo da ne budu smijenjeni ministri SDA", navodi se u saopštenju.
Iz SDP-a su naglasili da ova stranka nikada nije trgovala interesima države, nije uništila privredu ove države, proizvela ovoliki broj nezaposlenih i najvrijednija preduzeæa prepustila u ruke tajkuna i kriminalaca, nego je to napravila SDA.
SDP je optužio Stranku demokratske akcije da je mešetarila novcem za povratak i obnovu BiH i da milijardama KM nestalih donacija danas kupuje medije, glasove na izborima, preduzeæa, univerzitetske titule i diplome.
"Nije SDP dezerterima, profiterima i podrumašima davao boraèke naknade, ostavljajuæi istinske heroje odbrane bez hljeba, nego je to radila SDA. Nije SDP lažnim patriotizmom maskirao bezoènu pljaèku nacionalnog bogatstva svih ovih godina i na ime toga punio svoje džepove, nego je to radila SDA. Nije SDP krivotvorio ostavke svojih ministara, kako bi saèuvao fotelje, veæ je to radila SDA, što je kao totalitarna i nedemokratska praksa odbaèeno i od Venecijanske komisije Vijeæa Evrope", kaže se u saopštenju SDP-a.
Takoðer, istaknuto je da SDP želi državu u kojoj æe radnici od svoga rada moæi živjeti, u kojoj æe istinski branitelji imati položaj koji zaslužuju, u kojoj æe kriminalci biti u zatvorima, a ne u direktorskim ili ministarskim foteljama, državu u kojoj æe mladi imati priliku za ugodan život, a penzioneri sigurnu starost, ali i državu pravde u kojoj æe kriminalci biti u zatvoru.
Izvor. Avaz

26-10-2012 at 01:19 | Ukljuèi u odgovor
camac
Nivo: Forumski doajen
Unknown artist

Registriran(a): 11-05-2011
Lokacija: Desert roads
Odgovori: 5224
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Senad od Bosne; Bošnjak na kraju puta


Moram priznati, nisam se nadao i nisam oèekivao da æe 47-godišnji Senad Hadžiæ iz Banoviæa uspjeti u svom velièanstvenom poduhvatu, naravno, vrijednom svake pažnje i pohvale. Dakle, rijeè je o Bošnjaku koji se u decembru prošle godine zaputio pješke na najèasnija mjesta na Dunjaluku, s razlogom obavljanja hadža. To je put duži od šest hiljada kilometara i mnogo teži nego što to ova brojka može i doèarati. Jer, broj je samo broj, a put je put, to znaju oni koji putuju. Doista, nisam vjerovao, zapravo, bilo me je strah, bojao sam se i u toj višemjeseènoj neizvjesnosti išèekivao crnu vijest: da je pao, da se razbolio, da ga je auto udarilo, da su ga lopovi zasreli, opljaèkali i izudarali, da je zalut'o, da je “popustio”, da neæe uspjeti, da æe ga, ipak, s granice vratiti itd. Išèekivao sam cijelo vrijeme nekakvu takvu vijest, a, u isto vrijeme, stalno sam uèio dove da ga Allah sakloni i saèuva od svega ovoga nabrojanoga i onoga nenabrojanoga i da ga Svojom milošæu uvede u sveta mjesta.

I, Boga mi, dove su bile jaèe od crnih slutnji, a tako to inaèe i biva, jer Božija je milost veæa od svega, od svih problema, musibeta, zastoja, bolesti, taksirata, sve zajedno. Zato nikada ne treba sumnjati u Božiju milost. Nikada! Može èovjek u životu posumnjati u mnogo toga, samo u Boga i Njegovu milost nikako i nikada!

Senad je u prošli èetvrtak ušao u svijetlu Medinu, drugi najèasniji grad na Dunjaluku, jer prva je èasna Mekka. U Medini ga je “doèekao” Resulullah, a.s., jer u njoj je njegov mubarek mezar, uostalom, kao što “doèekuje” i sve hadžije iz butum Dunjaluka. U èasnu je Mekku stigao za vikend, u nedjelju, rano ujutro; odmah je klanjao sabah i obavio umru.

Ali, Senad Hadžiæ iz Banoviæa je dokaz Božijem dokazu, ajetu. Jer, ni u kom i ni u èem se drugom više, negoli u osobi, primjeru, trudu, upornosti Senada Hadžiæa, njegovim poderanim cipelama i patikama, izderanim trenerkama i èarapama, rijeè je o hiljadama èarapa, ne uvjeravam u istinitost kur'anskog ajeta u kojem uzvišeni Bog kaže Ibrahimu, a.s., nakon njegovog prouèenog ezana (ve ezzin) za hadž, zapravo, obavještava ga da æe mu ljudi dolaziti (je'tuke) pješice (ridžalen) i iz mjesta dalekih (min fedždžin amiq). Ima li boljeg dokaza od Senada Hadžiæa iz Banoviæa, njegovih nogu, njegovih dvanaest pari izderanih i istrošenih patika i na hiljade poderanih èarapa?! I njegovih Banoviæa, a drugo ime (kur'ansko ime) za Banoviæe je fedždžun amiqun!

Dakako, on je dokaz i hadisu, jer ima li boljeg dokaza i veæeg rekorda, barem u ovim novijim datumima, da je neko napravio više koraka do džamije od Senada Hadžiæa?! U vremenu, kad ljudi bukvalno u granap po hljeb i po mlijeko s autom idu, on je krenuo na tako dalek, zahtjevan i složen put – pješke, u patikama. Ali, Allah mu je pomogao. Hvala Allahu.

Za njega nije bilo granica, barikada, barijera, prepreka, jer prostor izmeðu njegovog srca i svetog mjesta/Poziva/Pozivaèa, kojeg je èuo, bio je èist i brisan. Držali su ga na saudijskoj granici skoro dva mjeseca, ali on tu nije vidio smetnju. Èekao je, bio je tvrdoglav, uporan, mnogi su mu savjetovali da se vrati, neæe ga pustiti: “Vrati se, Senade, vrati! Džaba je sve!”, govorili su izvjesni, ali on je na njih bacao “kamenèiæe” svoje ignorancije, jer je vjerovao samo u Božiju milost i proviðenje. Na koncu, dobio je saudijsku vizu i prešao je posljednju zemaljsku granicu.

Ali, pogledajte tog èovjeka kako izgleda, pogledajte kakva je to bila prilika koja se kretala linijom pruženom i dugom preko šest hiljada kilometara?! Pogledajte njegovu odjeæu: jaknu montovku, prsluk, francuzicu na glavi s državnim amblemom, nekada to bude i kaèket, farmerice ili neke sliène pantole, patike i starinski planinarski ruksak, s aluminijumskom konstrukcijom i postavom. Allahovom voljom i milošæu, a ne igrom sluèaja, planinarim i imam stanovitog iskustva s tom vrstom opreme. Nekada u jednom danu preðem sa svojom ekipom preko trideset kilometara, i to bude zahtjevna tura (Dragi efendija!!!, rekao bi naš Senad), na leðima nam moderni anatomski ruksaci, prilagoðeni tijelu, držanju i nošenju, a kod Senada je starinski ruksak s aluminijumskom konstrukcijom, pun i pretežak, leða da (mu) odvali, zasigurno, a na vrhu ruksaka obavezno su dvije zastave, nekada i tri, prva državna odakle ide, druga kuda prolazi i treæa gdje ide. Na nogama planinari ili pješaci, u savremenom smislu opreme, ne koriste patike, jer zglob mora biti pokriven i utegnut (on, naravno, ne ide samo asfaltom, mnogo više ide neravnim terenom), ili, pak, to moraju biti patike proizvedene za tu namjenu, ali, on nosi obiène patike, one za sve, ali i za nizašta. No, on je stigao, hvala Allahu.

Ali, pogledajte i samog Senada, njegovo lice, konstituciju, držanje! On, zapravo, podsjeæa na arhetip nacije i on je paradigma našeg naroda. U njemu je bošnjaèki èokot, klica koja nezaustavljivo buja i raste, uporno i tvrdodlano, u inat, a za Božiju ljubav. Nema te èetnièke kame koja æe je sasjeæi da ne može rasti i bujati, te kukulje koja æe joj most srušiti da ne može preæi, te akademije nauka i um(j)etnosti koja æe je zatrti da ne može živjeti.

Njegovo je lice pravo bošnjaèko, velike mu uši na glavi da èuje vijesti sa svih strana i vjetrove što pušu iz svih pravaca, nos mu dug i velik da može namirisati svaku prevaru i da može osjetiti miris prijatelja i smrad dušmana, ali i munafika. Na licu mu dioptrijske naoèale, jer ne vidi Bošnjo dobro dunjaluèke prepreke i granice, ali njegovo srce dobro i èisto vidi i za njega nema prepreka. Visok, košèat, uspravnog držanja… Trebaju li bolje rijeèi za opis našeg naroda?! Doista?!

Kakav je to put bio kojim je prošao?! “Put svjetlosti” u trajanju od 314 dana, pješaèenja do Mekke. Treba samo pogledati države, regije, gradove, sela i mjesta kroz koja je Senad prošao, biæe onda jasno kakav je to put bio! Koji narodi tu žive, kakvi ljudi, kakvi obièaji, kakvi zakoni, kakvi ratovi… Sva su se èetiri godišnja doba izmijenila dok je putovao; dan pa noæ, sunce pa kiša, vjetar i snijeg, bolesti i slabosti, psi lutalice, granièari, vojnici, hajduci, lopovi, kamioni, granate, kontrole, zmije, pauci i škorpije itd. Sve je to Allahovom milošæu naš Senad prošao, preživio i mimoišao. I sada uživa blagodati svetih mjesta i svetog vremena u Allahovoj milosti, kao unikatan hadžija. Doista, postoji li na ovogodišnjem hadžu neko slièan Senadu i njegovom trudu?!

Konaèno, moja se dilema o “Bošnjacima na pola puta” poèinje rješavati. Jer, mi poèinjemo, Allahovom voljom, stizati na kraj svoga puta, na naše konaèno odredište, na svoj cilj, a naš je cilj – biti svoj, biti Bošnjak, na svojoj rodnoj grudi, domovini, u Allahovom zadovoljstvu. Senad je paradigma našeg puta. Ima li trenutno boljeg primjera od njega?! On æe na svetom mjestu predati akreditive naše odluènosti.

P.S. 13.10.2012., nakon ispraæaja posljednjih hadžija, zapisao sam sljedeæe:

Stajao sam tako, zadugo, i mislio, iza putnika hodoèasnika, koji su jutros otputovali na sveta mjesta. Do unazad nekoliko trenutaka duše su bile tu, suzne i zagrljene, a sada su otišle k pribježištu. Još im mogu miris osjetiti, svježinu kretanja, napipati prstima juèerašnje osmijehe u sjeæanju, osjetiti sol u zraku od jutrošnjih suza, još mogu vidjeti obrise ruku koje mašu, kao pšenicu na vjetru, siluete duša koje putuju, kao dobre sjenke. Stajao sam još zadugo i šutio do posljednje rijeèi, mada više nisam bio tu…mada više nisam tu… Bože, šta je vrijedno u ovom životu?! Samo ono što je zbog Tebe i u ime Tebe uèinjeno, a na našu korist, u svakom sluèaju.

U kišnom danu, ispod sivih oblaka svijet poèiva na dahu djece koja uèe, samo se njihov glas èuje, sve je ostalo stalo i utišalo se… I upravo sada, ispred mene sjede 22 mališana i u glas, horski, precizno uèe suru “Nasr”:

“Kad Allahova pomoæ i pobjeda doðu, i vidiš ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze, ti velièaj Gospodara svoga hvaleæi Ga i moli Ga da ti oprosti, On je uvijek pokajanje primao.“

Muhamed Veliæ

27-10-2012 at 15:07 | Ukljuèi u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Takvi kao dobri major Mihajlo Petroviæ rijetko se raðaju

U aprilu 1992. godine jedinica bivše JNA, èiji major je bio Mihajlo Petroviæ, roðeni Beograðanin, napustila je Travnik. No, Petroviæ je odluèio ostati u Travniku i staviti se na raspolaganje Teritorijalnoj odbrani (TO) RBiH.
Nije prihvatio ni poziv svoje porodice da doðe u Beograd, niti molbu roditelja i svoje supruge da se preseli u Zagreb. S majorom su u bosanskoj ratnoj neizvjesnosti ostali i supruga Ana, sin Aleksandar i kæerka Jelena.

Ako me zarobe...

Travnièki svjedok postrojavanje prvih branilaca ovog grada opisuje ovako:
- Izašao je ispred nas u uniformi JNA s oznakama TORBiH, strogog pogleda i uvježbanog glasa za dreku bez mikrofona i razglasa. Pogledao je niz stroj i onda je održao govor u kojem je rekao: "Dragi moji borci, ja sam major Mihajlo Petroviæ, Srbin, Beograðanin, oficir bivše JNA. Moj deda borio se na Solunskom frontu protiv Austro-Ugara, moj otac borio se protiv njemaèkih, ustaških i èetnièkih fašista, a izgleda da je došlo vrijeme da se i ja borim protiv ovih bradonja s brda. Otac mi je prièao kakvi su bili èetnici u onom ratu, a ja vam mogu odmah reæi, jer sam to imao priliku vidjeti posljednjih mjeseci, da æe ovi biti mnogo gori. Bosanac nisam roðenjem, ali sam postao i srcem i dušom otkako živim ovdje. Ne bojte se, junak umire jednom, kukavica hiljadu puta. Budite smireni, pucajte samo u živu metu, ko nema oružja nek' otima od neprijatelja ili neka uzme pušku ako mu saborac pogine. U tami slušajte moj glas, nemamo radioveza, nema motorola... I zapamtite, izmeðu ovog nezaštiæenog i golorukog svijeta i njih naoružanih najboljim oružjem i mržnjom u kojoj žele da nas sve unište, noæas stojite samo vi"!

Ušutio je, a neko mu donese bosansku zastavu s ljiljanima. Major Petroviæ joj salutira, poljubi je i posla da i mi to isto uradimo...
Tog 13. aprila 1992. godine Travnik je imao sreæu da u njemu pred braniocima stoji major Mihajlo Petroviæ.
Karadžiæevi Srbi prognali su 9. maja 1992. Bošnjake vlašiækog sela Mudrike. Major Petroviæ postavljen je za komandanta odreda u kojem su bile i izbjeglice iz Mudrika. Bili su razoèarani Mudrièani kad su saznali da æe za komandanta imati Srbina, i to još iz Beograda. Nisu mu vjerovali, ali samo nekoliko dana.
Vrlo brzo je svojim herojstvom major Petroviæ zadivio gorštake s Vlašiæa i rodila se teško opisiva, neraskidiva veza meðu njima. Petroviæ je zajedno s Mudrièanima na Šešiækoj planini ratovao èetiri mjeseca neprekidno napadajuæi neprijatelja. Svojim borcima je govorio, kada bi kretali u akciju, da ne dozvole da on živ padne èetnicima u ruke.
- Ako me zarobe, odmah pucajte u mene - nareðivao je.
Zbog blizine srpskih položaja, bilo je rizièno i doæi na Šešiæku planinu, zato su Petroviæevim borcima voda, hrana i municija dopremani samo noæu na konjima.

Eksplozija mine

Vodile su se u drugoj polovini oktobra 1992. borbe za Jajce i vidjelo se da æe grad brzo pasti u ruke Vojske RS. Komanda iz Travnika naredila je da se major Petroviæ povuèe sa svojim borcima sa Šešiæke planine, kako ne bi došao u okruženje neprijatelja. Major je rekao da "to ne dolazi u obzir"!
Meðutim, ponovo mu je nareðeno da se povuèe i major je odluèio da u svojoj zoni odgovornosti postavi mine, kazavši da æe Šešiæka planina, kad je on minira, i dogodine biti slobodna.
Dan prije pogibije Faruk Hadžijunuzoviæ donio je fotoaparat i napravio jedinu ratnu sliku majora Petroviæa. Tog dana major se zloslutno smijao, tako da je njegov smijeh nadaleko odjekivao planinskom dolinom. Bila je nedjelja, 25. oktobar 1992. godine.
Krenuo je sa saborcima prema koti Mlakva, gdje je trebao postaviti mine. Prišao je jednoj ranije postavljenoj mini od koje æe poginuti, èudno je zagledao nekoliko minuta, zatim prešao preko nje i otišao do obližnjeg brijega. Uzeo je blok i nešto ucrtao. Nedugo nakon toga vratio se staroj mini i èuènuo nad njom. Najednom se desila zastrašujuæa eksplozija od koje je teško ranjen major Petroviæ.
Pretpostvlja se da je majoru ispala puška i aktivirala minu koju je nekoliko minuta prije prekoraèio. Bio je u dubokoj komi i odmah je munjevito niz strme vlašiæke staze i bogaze prvo transportiran do saniteta, pa u bolnicu u Travnik. U travnièkoj bolnici odluèeno je da se hitno prebaci u Zenicu, ali na putu za zenièku bolnicu zauvijek je napustio ovaj svijet.
Vezirski grad takvu sahranu nije zapamtio. Ispraæaju posmrtnih ostataka majora Petroviæa 27. oktobra 1992. prisustvovale su hiljade Travnièana svih nacija i uzrasta. Bio je to njihov posljednji pozdrav s èovjekom Mihajlom Petroviæem, bosanskim patriotom i herojem koji je ostao na èasnoj strani historije.
Uz samu Lukaèku džamiju u centru Travnika, na vjeènoj straži leži major Petroviæ, koji je tu sahranjen prema ranije iskazanoj vlastitoj želji da njegovi posmrtni ostaci, ukoliko pogine, budu pokopani uz one s kojima se zajedno borio za slobodu i humanost, za Bosnu i Hercegovinu. Nosilac je najvišeg ratnog priznanja "Zlatni ljiljan" i ordena "Zlatni grb s maèevima". Na vijest o smrti majora Petroviæa, njegovi saborci, gorštaci s Vlašiæa nisu krili suze. Ne, nisu plakali zato što su mislili da je poginuo uzalud, nego zato što se takvi kao njihov dobri Mihajlo teško više raðaju.

Komšijama Srbima sve opraštali
U intervjuu 26. juna 1992. major Petroviæ je novinarki Naði Riðiæ, izmeðu ostalog, kazao: "Moji borci su gorštaci iz bosanskih šuma kojima život nikad ništa nije poklanjao, nego samo uzimao. Oni su dobrièine koji su svojim komšijama Srbima sve opraštali do onog trenutka kada su im zapalili domove u Mudrikama, koje su krvavo decenijama gradili."
Izvor. Avaz

28-10-2012 at 01:36 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 20
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: admin, Daks, Little One, mace, Morton1905, Prosvjetar, sana
FORUM : Politika : Izvodi iz stampe New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice