Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
camac Nivo: Forumski doajen Unknown artist
Registriran(a): 11-05-2011 Lokacija: Desert roads Odgovori: 5224 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Tuzlanski kanton: SDP hrvatskim vitalnim nacionalnim interesom 'spašava' Srbina?!
citat: Ako se tako bude potezalo pitanje vitalnog nacionalnog interesa onda bi sljedeæi put on mogao biti pokrenut i zbog toga što pekara nije jutros otvrena na vrijeme.
Osim što je izglasana smjena Vlade Tuzlanskog kantona, sinoæ je na hitnoj sjednici Skupštine TK, takoðer omjerom glasova 22:13 smijenjen i predsjedavajuæi ovog zakonodavnog tijela Slaðan Iliæ.
Kao i za smjenu Vlade, i u ovom sluèaju SDP je pokrenuo hrvatski vitalni nacionalni interes, pa æe konaèan stav o izglasanim smjenama dati Ustavni sud FBiH.
- Kada doðe odluka Ustavnog suda i ukoliko on kaže da je odluka validna, ja se naravno istog trenutka povlaèim, ne samo sa mjesta predsjednika, nego iz rukovodstva Skupštine Tuzlanskog kantona - izjavio je još uvijek predsjedavajuæi Skupštine TK Slaðan Iliæ.
Mijo Krešiæ iz HDZ kazao je kako smatra da nije postojala potreba da se povlaèi pitanje vitalnog nacionalnog interesa Hrvata, te da je to izraz volje dijela Kluba Hrvata iz SDP-a.
-Mislim da nije dobro da se na takav naèin zloupotrebljava pitanje vitalnog nacionalnog interesa, pogotovo bez preciznog izjašnjavanja o razlozima. Ako se tako bude potezalo pitanje vitalnog nacionalnog interesa onda bi sljedeæi put on mogao biti pokrenut i zbog toga što pekara nije jutros otvrena na vrijeme. Sebe smatram najveæim Hrvatom u TK, ali moj vitalni nacionalni interes nije ugrožen, kazao je Mijo Krešiæ.
I Zoran Jovanoviæ, nezavisni zastupnik, zaèuðen je potezom svoje bivše partije.
-Ovdje se ne radi o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa konstitutivnih naroda. Ovdje je rijeè o zaštiti interesa SDP i žalosno je da se na takav naèin zloupotrebljavaju nacioni interesi. Još je žalosnije da Klub Hrvata pokreæe zaštitu vitalnog nacionalnog interesa zbog smjene predsjednika Skupštine koji je Srbin. Tako ispada da Hrvati iz SDP misle da je Slaðan Iliæ dobar Srbin, a ja nisam, kazao je Jovanoviæ.
(Bportal.ba)
zaista su sposobni na sve, samo da bi sacuvali vlast.. na njihovu zalost, cak i u OV, uvidja se pogresna politika kojom manipulisu masama i najvjerovatnije ce i na tom polju uskoro doci do promjena.. mozda semafor uskoro, prebaci na zeleno..
|
14-03-2013 at 11:19 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Tacno ili ne?
citat: Hezbolah, zakleti neprijatelj Izraela, nazvao je u petak amerièkog predsjednika Baracka Obamu, koji je u službenom posjetu toj zemlji, 'obiènim dužnosnikom cionistièkog entiteta'. Obama je prethodno izjavio da bi šijitski Hezbolah trebalo proglasiti teroristièkom organizacijom. 'Obama se u Izraelu predstavio kao obièni dužnosnik cionistièkog entiteta, a ne kao predsjednik SAD-a', objavio je Hezbolah u priopæenju.
'Obama želi da Arapi prihvate židovsku državu u regiji i poènu kompletnu normalizaciju odnosa s njom ,iako nije spomenuo nijedan legitimni zahtjev Palestinaca poput povratka izbjeglica, statusa grada Jeruzalema ili prekida naseljavanja', tvrdi ta organizacija, prenosi Hina.
'Osim toga, kako bi se svidio neprijateljskom entitetu, uhvatio se pokreta otpora pozivajuæi svijet da proglasi jednu od glavnih sastavnica, Hezbolah, teroristièkom organizacijom. To potvrðuje da je uzalud raèunati na pregovore', dodaje Hezbolah.
|
22-03-2013 at 16:00 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
soraya Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 01-03-2009 Lokacija: Tuzla Odgovori: 30666 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
"Revolt" podsjetio tuzlansku vlast na neispunjeno obeæanje
Aktivisti imenovali šetalište po Srðanu Aleksiæu
Aktivisti Omladinskog pokreta "Revolt" u subotu su na djeèijem igralištu u tuzlanskom naselju Sjenjak postavili tablu sa natpisom "Šetalište Srðana Aleksiæa", povodom inicijative koju su pokrenuli da se jedna ulica nazove imenom hrabrog Trebinjca
Kako javljaju bh. mediji, aktivisti su inicijativu uputili i Opæinskom vijeæu Tuzle.
"Ovim okupljanjem napominjemo vlast da su dvije godine i više nego dovoljno vremena da imenuju jednu ulicu. Mi smo na ovaj naèin simbolièno imenovali ulicu „Šetalište Srðana Aleksiæa", izjavio je glasnogovornik Omladinskog pokreta „REVOLT“ Tuzla Damir Dajanoviæ, a prenosi portal Abrašmedia.
Dajanoviæ je pojasnio da je prije dvije godine neformalna grupa graðana uputila inicijativu Opæinskom vijeæu Tuzla da se jedna ulica u gradu nazove imenom Srðana Aleksiæa, te da je Opæinsko vijeæe Tuzla podržalo ovu inicijativu, ali Srðan još uvijek nije dobio ulicu.
Na današnjem okupljanju, predsjednica Kluba vijeænika SDP-a Tuzla Azra Gazibegoviæ je kazala da æe za dva dana, odnosno u ponedjeljak, biti postavljena tabla na poèetku šetališta na Sjenaku koje æe nositi naziv „Šetalište Srðana Aleksiæa“.
"Mi smo juèer zasjedali u Klubu vijeænika SDP-a Tuzla i realizirali smo probem. Razlog zbog kojeg nije imenovana ulica veæ dvije godine je proceduralne prirode. Oèekujemo najdalje u ponedjeljak da se postavi tabla 'Šetalište Srðan Aleksiæ'", izjavila je Gazibegoviæ.
Trebinjac Srðan Aleksiæ je u vrijeme najtežih ratnih dejstava, 21. januara 1993. godine, rizikujuæi svoj život, odbranio život svog sugraðanina Alena Glavoviæa. Nažalost, Srðan je odluku da stane u odbranu nenaoružanog èovjeka, koga su tukla èetiri naoružana pripadnika Vojske Republike Srpske, platio životom. Preminuo je 27. januara 1993. godine od zadobijenih povreda.
(e-novine)
|
23-03-2013 at 21:14 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
soraya Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 01-03-2009 Lokacija: Tuzla Odgovori: 30666 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Poèela osnivaèka skupština Demokratske fronte, Komšiæ poruèio da neæe razgovarati s fašistima
Poèela osnivaèka skupština Demokratske fronte, Komšiæ poruèio da neæe razgovarati s fašistima
U Sarajevu je u toku Osnivaèka skupština Demokratske fronte na kojoj je prisutan veliki broj delegata. U narednih otprilike sat vremena stranka bi i zvanièno trebala biti osnovana te bi trebalo biti izabrano njeno predsjedništvo i ostali organi stranke.
Na samom poèetku skupa prisutnima se obratio Željko Komšiæ koji je izmeðu ostalog kazao da je stranka dobila takav naziv jer je u BiH prije svega potrebna demokratija, ali i odreðena vrsta fronte.
Komšiæ je izmeðu ostalog u svom obraæanju kazao kako je svjestan da u BiH postoje i oni politièki faktori koji ne dijele isto mišljenje kao on, odnosno da se neæe slagati sa stavovima ove stranke, ali da i s njima treba razgovarati.
"Spreman sam razgovarati sa svima. Svima pružiti ruku, ali ne šovinistima i fašistima, s njima nemam o èemu razgovarati", kazao je Komšiæ.
"Zamislili smo DF na naèin kako ostale stranke u BiH nisu organizovane, uz dužno poštovanje svima. Pošli smo od stvari koje su uobièajne za demokratske zemlje, a to je da ova stranka mora biti demokratska, a ne stranka lidera i rukovodstva. Ovu zemlju su lideri veæ previše koštali, snagu ove zemlje treba tražiti u obiènim ljudima. Tako je i Statut stranke postavljen. Naprimjer, u stranaèkoj hijerarhiji cijeli sistem je okrenut èlanstvu. Èlanstvo bira, a ne predsjednik ili predsjedništvo. U stranci æe se organizovati izbori na svim nivoima. Kada se obièni èlanovi pitaju? Pitaju se na kongresu, tamo nemaju pravo glasa ni predsjednik niti rukovodstvo. Dakle ,glasaju samo èlanovi, a ne predsjednici stranke na bilo kojem nivou. Za kandidovanje na listama za izvršne funkcije, što æe doæi vrlo brzo 2014. godine, takoðer æe se pitati èlanstvo, odnosno na listama æe biti ljudi koje æe èlanstvo kandidovati", kazao je Komšiæ.
Komšiæ je rekao da u Demokratskoj fronti neæe biti mjesta za one koji æe doæi i tražiti da budu premijer ili na listi. "Takvima kažemo hvala i doviðenja", dodao je Komšiæ.
On je naglasio i to da je ovo multietnièka stranka, stranka cijele BiH te da se to ne dovodi u pitanje.
"Ima ovdje ljudi i iz RS-a. Nisu to samo povratnici Bošnjaci i Hrvati, ima ovdje i Srba", kazao je Komšiæ. Dodao je i to da nema namjeru glumiti lažnu multietniènost stranke.
"Znam da zbog ratne prošlosti nemam prolaz u RS-u, ni u zapadnoj Hercegovini, ali imam dužnost da naðem nove ljude. Imam namjeru da nekim novim ljudima dam šansu, a ne onima koji su potrošeni. Ne vidim kako promijeniti politièku scenu u BiH osim dajuæi šansu novim ljudima. Obaveza ljudi koji ovdje imaju iskustva jeste da mlaðima damo samo politièki okvir i da ih usmjerimo", kazao je Komšiæ tokom uvodnog izlaganja.
Odmah na poèetku se moglo èuti i to da æe mandat predsjednika stranke biti ogranièen na dva uzastopna mandata.
Meðu pristutnima na osnivaèkoj skupštini, izmeðu ostalih, su i prof. Hanka Vajzoviæ, dr. Milan Mandiloviæ, ministar Damir Marjanoviæ, estradni umjetnik Almas Smajloviæ...
Izvor: Klix.ba
|
07-04-2013 at 16:56 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Dajdza Nivo: Forumski doajen Nista posebno ali opet kako za Registriran(a): 05-07-2011 Lokacija: USA Odgovori: 1588 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona privodi kraju istragu zbog ratnog zloèina protiv bošnjaèkih civila u Kljuèu nakon što su u Republici Srpskoj uhapšeni braæa Predrag i Nenad Bajiæ, Mladen Vrtuniæ, Slobodan Dragiæ te Milan Lukiæ, svi sa podruèja opæine Kljuè.
Danas æe Kantonalni sud u Bihaæu odluèivati o produžavanju istražnog pritvora za ovu zloèinaèku petorku, od èijih su pljaèkaških i ubilaèkih pohoda strahovali Bošnjaci više kljuèkih sela.
Mlazevi krvi
Ale Štrkonjiæ, 71-godišnji mještanin Malih Reizoviæa kod Kljuèa, preživio je 21. novembra 1992. godine brutalno iživljavanje Predraga Bajiæa, Mladena Vrtuniæa i Željka Budimira, a zloèinci su mu ubili suprugu Fatmu i punicu Fatimu Koljiæ. Danas živi u Švedskoj i oèekuje suoèavanje s ubicama.
- Njih trojica komšija upala su u moju kuæu prije ponoæi. Bajiæ je išèupao telefonski kabl iz utiènice i tada su poèeli tuæi suprugu i mene. Mladenko mi je nožem probio tkivo na lijevoj ruci i sjekao me je dalje po ruci do kosti dok je krv lila u mlazevima. Za to vrijeme Gagi je tukao moju suprugu i držao joj pištolj pod vratom - sjeæa se Ale Štrkonjiæ strašnih scena.
Gubio svijest
Kako prièa dalje, onda je Vrtuniæ odveo njegovu suprugu Fatmu u drugu sobu, iz koje su se potom èuli njeni krici. Za to vrijeme, Bajiæ i Budimir tukli su njega, tražeæi mu novac i zlato. Nesretni èovjek u više navrata je od batina izgubio svijest, a zloènci su ga polijevali vodom, tražeæi da im preda novac.
- Nakon što sam im dao 800 maraka, nastavili su me tuæi, tražeæi još, jer su, kao komšije, znali da sam štedio da kupim auto. Kada sam vidio da æe me ubiti, odveo sam ih u baštu, odakle sam iskopao kesu sa 5.000 maraka i dao im. Dok su na stepeništu kuæe brojali novac, u pidžami i bos, pobjegao sam u mrak - isprièao je Ale Štrkonjiæ.
Srpska policija sutradan je u Štrkonjiæevoj kuæi našla mrtve njegovu suprugu i punicu. Fatma je ubijena hicem u usta, a punici Fatimi zloèinac je zario nož u srce. Ukopane su na mezarju u Gornjim Reizoviæima.
Kako su sijali strah
Grupa Predraga i Nenada Bajiæa, Siniše Babiæa, Milana Lukiæa, Mladena Vrtuniæa, Slobodana Dragiæa i Željka Budimira sijala je strah i trepet po kljuèkim selima. U Pudin Hanu krajem jula 1992. godine ubili su Ibrahima Kumaliæa i Ibrahima Draganoviæa te oteli zlato od ukuæana, a u Humiæima usmrtili Refika Pudiæa i zlostavljali Vahida Æehajiæa i Ðulsu Islamagiæ. Krajem decembra 1992. u selu Vojiæi, nakon zlostavljanja veæeg broja civila, ubili su Hamdiju Zukiæa i Redžu Deliæa, a u kuæi Latifa Perfiæa izboli su nožem vlasnika kuæe i tražili novac.
Izvor.Avaz
|
15-04-2013 at 22:02 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
camac Nivo: Forumski doajen Unknown artist
Registriran(a): 11-05-2011 Lokacija: Desert roads Odgovori: 5224 IP: Maskiran
|
Re: Izvodi iz stampe
Uvijek ima dobrih ljudi: Srbin godinama èuvao alem porušene džamije
Srpske snage su 1992. do temelja srušile Sultan-Selimovu džamiju u Knežini, a Radivoje Zuban uspio je saèuvati džamijski alem koji danas krasi obnovljenu džamiju na Romaniji
Srbin iz Knežine kod Sokoca, Radivoje Zuban, 17 godina je èuvao alem Sultan-Selimove džamije. Ovu džamiju, staru 500 godina, do temelja su 1992. srušile srpske snage. Radivoje je uspio spasiti alem - vjerski simbol koji se postavlja na vrh džamije, u nadi da æe ga jednoga dana vratiti na isto mjesto na kojem je stojao prije rušenja ovog vjerskog objekta koji je vijekovima krasio pitomo romanijsko selo Knežinu.
Radivoje nije doèekao ponovnu izgradnju džamije i vraæanje alema na staro mjesto. Preminuo je 2008. godine, a èuvanje alema ostavio je u amanet supruzi Ljiljani koja je brinula o džamijskom simbolu sve dok "Selimija" 2011. godine nije obnovljena.
Alem star 500 godina ponovo krasi vrh kupole Sultan-Selimove džamije, dok je na vrhu munare postavljen novi alem.
Radivojeva supruga Ljiljana isprièala je novinaru agencije Anadolija da je njen muž èuvao alem iako je bio svjestan da bi u ratu zbog toga mogao izgubiti glavu. Ljiljana je u Knežinu došla davno, kao mlada uèiteljica iz Srbije, i udala se za Radivoja koji je takoðe bio prosvjetni radnik. Ljiljana se prisjetila da je pokojni Radivoje stalno govorio kako je džamija "Selimija" pod zaštitom države i da je to pravi historijski spomenik. Ratne 1992. džamiju su minirale i do temelja uništile srpske vojne snage.
„Tada su kraj nje prolazili i dolazili mnogi. Skupljali su sekundarne sirovine, bakar, a mi kao prosvjetni radnici znali smo kolika je vrijednost te džamije. Kada je džamija srušena, Radivoje je prolazeæi kraj nje, vraæajuæi se iz škole, našao alem i donio kuæi smatrajuæi da æe ga jednoga dana, kada se rat bude završio, jer svi ratovi ne traju dugo, vratiti i da æe to poslužiti kao jedan historijski artefakt“, pojasnila je Ljiljana i prisjetila se da je Radivoje tada rekao: „Ljljo, ovo ostavi negdje na sigurno jer ne znamo ko æe koliko živjeti i gdje æemo biti."
„On je umro 2008. godine, a ja sam alem predala godinu kasnije kada je položen kamen temeljac“, objasnila je Ljiljana.
Govoreæi o važnosti "Selimije", Ljiljana je istakla da su džamija i crkva prvo što ugleda kada otvori vrata svoga doma.
„Tolike godine ovdje živim sa ovim narodom. Sa njima sam proživjela i prešla sve ovo, tu sam bila i tokom rata u BiH. I dan danas se družim sa ovim narodom, a takoðe mi dolaze i moji bivši uèenici koji me obilaze ovdje u ovom domu“, kazala je Ljiljana Zuban.
Imam džemata u Knežini Jasmin Bajriæ, opisujuæi Radivojevu i Ljiljaninu brigu o alemu, rekao je novinaru Anadolije da "koliko god vremena bila teška, koliko god da ljudi bili zli, uvijek se naðe i uvijek ima dobrih ljudi".
„Tako je bilo i sa alemom ove džamije. Kada je ona 1992. minirana, taj naš komšija pravoslavac, koji je godinama slušao zvuke sa njenog minareta, živio sa njom i prihvatio je kao simbol Knežine, osjetio je u svojoj duši i srcu da je uraðena jedna nepravda kako prema Bošnjacima tako i prema Sultan-Selimovoj džamiji. Taj naš dobri komšija je saèuvao taj alem i èuvao ga svo vrijeme ratnih dejstava“, pojasnio je imam iz Knežine.
Džamija „Selimija“ nosi ime po svom graditelju sultanu Selimu II, koji je 1512. godine dolaskom Osmanlija na ove prostore, zastao sa vojskom u prelijepoj Knežini. Tada je naredio da se izgradi ova džamija za potrebe askera - vojnika koji su osvojili Bosnu.
Prema rijeèima Bajriæa, džamija je egzistirala i služila svojoj svrsi sve do 1992. godine.
„I u minulim ratovima od njene izgradnje, bila je èesto skrnavljena, skidan je bakar sa nje, olovo koje je korišteno za pravljenje municije i punjenje pušaka, za vrijeme hajduka koji su nekada harali ovim podruèjem. Tužnu historiju je doživjela 1992. godine kada je porušena do temelja i ostala je samo zelena livada, kao da nikada tu nije ni postojala“, s tugom se prisjetio Bajriæ.
Džamija je sagraðena od kamena. Nakon što su je uništili, rušitelji su njene kamene ostatke odvezli pet kilometara od mjesta na kojem je vijekovima egzistirala.
Kada su se preživjeli Bošnjaci ohrabrili na povratak u Knežinu, 2003.godine obnovljen je i vjerski život muslimana. Ubrzo su krenuli u potragu za dijelovima "Selimije" i uspjeli ih pronaæi.
„Ovaj kamen koji sada vidite u džamiji je njen identièni kamen koji je bio tu 500 godina i koji je ponovno vraæen u zidove džamije. Ova džamija sazidana je u istom obliku u kojem je bila, a 2011. je i sveèano otvorena“, ponosno govori Bajriæ.
Danas u Knežini, koja pripada opštini Sokolac u entitetu Republika Srpska, živi malo stanovnika, a prema posljednjem popisu iz 1991. bilo ih je ukupno 465. Žitelji Knežine pretežno su stariji ljudi, Bošnjaci i Srbi, koji nakon ratnih strahota i progona danas žive u skladnim komšijskim odnosima.
(Bportal.ba/AA)
|
28-04-2013 at 10:14 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|