Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Izvodi iz stampe
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
hurija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-03-2004
Lokacija: tuzla
Odgovori: 15602
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Moete li da pretpostavite ta znai srana steznica, kostolom ili udna tuljica?!
Hrvatski doktor Vladimir Loknar objavio je u Zagrebu Rjenik latinskog i hrvatskog jezika, u kojem se nalazi 20.000 pojmova s ciljem da na novokroatski jezik prevede neke latinske medicinske pojmove.
U tom reniku mogu se uoiti potpuno novi jeziki pojmovi. Tako je angina pektoris srana steznica, fraktura je prevedena u kostolom, menopauza je enska mijena, dok e se za kondom u Hrvatskoj od sada govoriti udna tuljica!
Udna tuljica je objanjena kao alatka za smirivanje i reavanje napetih i kompleksnih situacija koja jednoj strani pomae da se usrei, a drugoj da bude usreena.
Prema tvrdnjama autora Rijenika latinskog i hrvatskog jezika, kondom nije vie kondom ili gumica koja se navlai na ud. Sada je to udna tuljica koja je napravljena od prozirne gume navlaene nekom vazelinskom otopinom da ne puca prilikom navlaenja u zanosu tokom polnog ina. Na Hrvatskom DOP Magazinu ve se moe videti predlog da se voenje ljubavi posle objavljivanja ovog Rijenika prevede kao usljedbena tjelospojka.
Tako je tenja ka stvaranju novih rei koje nemaju strani ili pogreni, komijski prizvuk ponovo izazvala burne reakcije, od kritike do ismejevanja. Ovo dolazi samo godinu dana nakon to je konkurs hrvatskog asopisa Jezik na kome je internet emotikon postao osjeajnik, floskula ispraznica, a automat za naplatu parkinga parkomat izazvao sline reakcije, mahom od generacije koja je stasala na internetu i koja u svakodnevnom govoru koristi ogroman broj anglicizama, pie sajt Bigportal.ba.
Poznato je da je devedesetih godina, za vrijeme vlasti Franje Tumana, kai postao okolotrbuni pantalodra, bicikl meunono guralo, bomba raznornica, helikopter zrakomlat, ljem glavobran, oluk okolokuno vodopialo, a porno film bludoslikopis.
Izvor: Kurir

02-12-2013 at 22:37 | Ukljui u odgovor
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13656
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Potpisan protokol: Aktivnosti na poveanju penzija u 2014.
Srijeda, 04 Decembar 2013 15:34 | Autor Mirela Bekti
potpisivanjeFederalni premijer Nermin Niki i predsjednik Skuptine Saveza udruenja penzionera u Federaciji BiH Hamdo Mimi potpisali su danas protokol kojim se potvruje spremnost na suradnju u oblastima koje se tiu penzijsko-invalidskog osiguranja.

Potpisnici Protokola obavezuju se da e raditi na partnerskim osnovama uz potivanje transparentnosti u radu te pravovremenoj razmjeni i distribuciji informacije.

Premijer Niki naglasio je da je komunikacija i saradnja sa Savezom udruenja penzionera intenzivirana i da e se uiniti sve, to je u moi Vlade Federacije i institucija u FBiH, da se ostvari dogovoreno.

-Ovi ljudi zasluuju nau apsolutnu panju i odgovoran pristup i odnos kao i nastojanje da se rijei to je mogue bolje i vie mjera na poboljanju njihovog statusa - kazao je premijer.

Istie da se ide u pravcu rjeavanja kljunog dijela sporazuma, koji je Vlada Federacije potpisala sa Savezom penzionera ranije ove godine, a to je poveanje penzija od januara 2014. godine.

-Oekujemo da saniramo dubiozu u Fondu PIO. To bi bila potrebna pretpostavka za donoenje odluke o poveanju penzija. Svakako da je to lake rei nego ostvariti, ali akcije koje se provode u posljednje vrijeme i stalni trend rasta broja zapolenih su garancija odravanja nivoa poveanja penzija koje planiramo od januara- dodaje.

Premijer kae da se ostaje pri onom to je naglaeno u sporazumu, da e se nakon toga nastaviti sa zajednikim praenjem tih mjera.

-Ukoliko se steknu uvjeti, nema razloga da ne poveamo dodatno penziju. Trenutno cijenimo da se najvei broj mjera ispunjava i da emo u januaru moi donijeti odluku o poveanju penzija za pet posto - kazao je Niki.

Hamdo Mimi kae da vjeruje u obeanje i dobru saradnju s Vladom Federacije BiH. Istie da je teka situacija u kojoj ive penzioneri i stanje fonda PIO zahtijevaju meusobnu komunikaciju Vlade i Saveza. Potkrijepio je to podatkom da od penzija ovisi oko 388.000 penzionera i njihovi lanovi porodica.

Za poveanje penzija od pet posto potrebno je od pet do sedam miliona maraka na mjesenom nivou.

Potpisivanju protokola u zgradi Vlade Federacije u Sarajevu prisustvovao je resorni ministar Vjakoslav amber i predsjednik Saveza udruenja penziojnera u Federaciji Omer Omerefendi.

Izvor:RTVSlon/Fena

04-12-2013 at 15:41 | Ukljui u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Zato volim Bosnu
Damjan Pavlica

Bosnu volim prvenstveno zbog uporedog postojanja njenih razliitih tradicija. Decenijama uoi poslednjeg krvavog rata, ljudi u Bosni i Hercegovini su najnormalnije iveli zajedno. Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini, gde je celokupna ljudska situacija uslovljena etno-religijskom pripadnou, je bolesno stanje.

Proao sam Bosnu uzdu i popreko i uverio se da Bosna nije viejezina sredina. U gradovima i selima ljudi govore istim jezikom, iako nas velikai, proklete im due, uporno ubeuju da govorimo razliitim jezicima i da su razlike meu nama nepomirljive. Pritom, veoma je diskutabilno da li je Bosna i Hercegovina vienacionalna sredina. Odrednice Srbin, Hrvat i Bonjak se mogu, sa gotovo stoprocentnom izvesnou, koristiti kao sinonimi za versku pripadnost, umesto rei pravoslavac, katolik i musliman naeg jezika.


ISTORIJSKI OSVRT

Tokom istorije, u Bosni je uporno opstajao viereligijski suivot, dok je u Srbiji preovladala jednoobraznost. U srednjevekovnoj Srbiji je zakon nalagao versku iskljuivost i netrpeljivost, jer vladajua pravoslavna religija nije tolerisala postojanje drugih vera. U srednjevekovnoj Bosni su zajedno iveli katolici, pravoslavci i bogumili. Dok su u Rakoj besneli verski progoni, Bosna je prihvatala ljude razliitih vera. Dok je Stefan Nemanja proganjao nae pretke, dobri Ban Kulin im je pruao utoite. Ko je od naeg naroda traio slobodu, taj je iao u Bosnu. U Rakoj su vladali samodravlje i verski progoni.

Tokom svoje vladavine, muslimani su se ipak pokazali tolerantnijima od pravoslavaca. Iako su krajem srednjeg veka muslimani na ove prostore doli kao zavojevai, jedna je injenica neosporna dozvolili su da druge vere postoje i da pravoslavne bogomolje vekovima ostanu itave. Otomanski sistem religijskog pluralizma definitivno predstavlja civilizacijski iskorak u odnosu na versku iskljuivost nemanjike Srbije. Uprkos tome, Srbi su u XIX veku, od svog ustanka do sticanja dravnosti, unitili gotovo sve damije na podruju tadanje kneevine Srbije. Tako su u Uicu poruene 34 damije, u Smederevu 24, a u Beogradu na desetine njih. Slino se ponovilo i tokom rata u Bosni.

Bosna i Hercegovina je kolevka naeg zajednikog jezika. Jezik srednjevekovne srpske drave, koji poznajemo uglavnom preko vladarskih povelja i crkvenih spisa, prilino se razlikuje od dananjeg srpskog jezika. Jezik srednjevekovne Bosne i Huma, koji poznajemo preko natpisa sa steaka, je prilino slian jeziku kojim danas govorimo, i uglavnom razumljiv bez prevoenja. Ovo nimalo ne iznenauje, uzme li se u obzir da je upravo hercegovaki govor bekim knjievnim dogovorom 1850. godine odreen za zajedniki knjievni jezik Srba i Hrvata (i drugih junih Slovena), poznat kao srpsko-hrvatski jezik. Na hercegovskom govoru poiva itava jezika reforma Vuka Karadia, na temelju koje su nastali savremeni srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jeziki standard.

Bosna i Hercegovina je kolevka partizanskog otpora. Tokom drugog svetskog rata Bosna i Hercegovina je predstavljala sredite otpora nacionalistikom ludilu i meuetnikom istrebljenju. Dok su u Srbiji i Hrvatskoj preovladale ekstremno nacionalistike snage, u Bosni su partizani uspeno vodili borbu protiv faista i kvislinga, za ponovno ujedinjenje raskomadane domovine. Igman, Kozara, Neretva, Sutjeska, Jajce, Drvar, samo su neki od toponima koji podseaju na upornu borbu naih naroda u Bosni i Hercegovini. Moda je kobna greka partizana bila to su nakon osloboenja uzeli Beograd, a ne vienacionalno Sarajevo za glavni grad SFR Jugoslavije.


RAT U BOSNI I HERCEGOVINI

Nije tajna da je Srbija stvorila Republiku Srpsku, kada je 1992. godine poslala vojsku, specijalce i dobrovoljce, te nahukala, naoruala i organizovala Srbe u Bosni i Hercegovini. itave oblasti jedne multikulturne drave su vojskom zaposednute, etniki oiene i proglaene srpskom teritorijom. Tzv. Republika Srpska, ta alosna tvorevina koja pokuava da bude srpskija od same Srbije, pokazatelj je nae nezrelosti za zajedniki ivot, potovanje blinjega i prihvatanje razliitosti. Ovo patoloko stanje je urodilo stravinim progonima i pokoljima nae inoverne brae, koje istorija pamti kao bosanski genocid.

Tokom rata su na teritorijama pod srpskom kontrolom damije sistematski unitavane. Frapantan primer je Banja Luka, u kojoj su sve gradske damije (njih esnaest) unitene uz sadejstvo gradskih vlasti, iako u gradu nije bilo izravnih ratnih dejstava. S druge strane, u Sarajevu, koje je godinama bilo pod srpskom opsadom, iako neke srpske crkve jesu unitene (neke usled samog srpskog granatiranja), one nisu sistematski unitavane.

U Bosni nije okonan rat, u Bosni je zamrznut sukob. Dovoljan je letimian pogled na meuentitetske granice Bosne i Hercegovine da bismo videli da je to samo zaleena linija fronta u bratoubilakom graanskom ratu. Rat u Bosni i Hercegovini nikada nije zavren. Danas se vodi putem politike da bi sutra ponovo mogao oruano eskalirati. Bosni je potreban trajan, pravedan i odriv mir. Tzv. Dejtonski mir je sutinski nepravedan, jer je zacementirao rezultate etnikog ienja nesrpskog stanovnitva Viegrada, Zvornika, Bijeljine, Prijedora, Foe, Srebrenice i mnogih drugih gradova Bosne i Hercegovine. Traginim spletom dogaaja, Srebrenica danas pripada Republici Srpskoj. Srbija mora jasno osuditi zaposedanje teritorije istrebljenjem, da bi pokazala da je raskrstila sa ideologijom irenja teritorije, koja je predugo usmeravala njenu unutranju i vanjsku politiku. Srbija zaista nema razloga da podrava Republiku Srpsku, taj ostatak njene nesrene politike 1990-ih.

Srbija je pokuala da ubije Bosnu i Hercegovinu. Ubijajui Bosnu, Srbija je ubijala i sebe, jer se ekstremizam iz Republike Srpske vraao kao bumerang ubijajui graansku Srbiju. Nadam se da e Bosanci oprostiti naim potomcima. Takoe se nadam da nai potomci nikada nee oprostiti svojim precima. Neka nam drugi oproste nae ludilo. Mi sami sebi nikada ne smemo oprostiti. Ubili smo deo svog naroda u Bosni.


CIVILIZACIJSKE PERSPEKTIVE

Bosna i Hercegovina je otvorena mogunost naeg zajednikog ivota, pravoslavaca, katolika i muslimana istog jezika. Politika ideja Bosne i Hercegovine je naelo suivota naspram plemenske podeljenosti, verska trpeljivost naspram verske iskljuivosti.

Mnogi graani Bosne i Hercegovine su dospeli u tunu situaciju da pod uticajem hukake propagande prezru svoju domovinu. Poznajem mnoge bosanske Srbe koji preziru Bosnu a oboavaju Srbiju. Oni grdno gree. Kao pripadnik srpskog naroda, kao Srbin iz Srbije, poruujem mojim sunarodnicima, Srbima iz Bosne Srbija nije vaa majka, vaa majka je Bosna. Nemojte prezirati zemlju naih otaca. U Bosni na narod ivi ve vekovima. U srednjem veku, kada Srbija nije ni postojala, ve samo vazalna kneevina Raka, nai preci su u kraljevini Bosni odolevali raznim monicima sa istoka i zapada.

Bosna nikada nije bila u sastavu Srbije, i ukoliko ima pravde, nikada nee ni biti. Najmoniji srpski srednjevekovni vladari, kao to su Stefan Nemanja i Duan Silnik, nisu uspeli da ukljue Bosnu u svoju dravu. Vekovima kasnije, to nije polo za rukom ni Slobodanu Miloeviu. Srbija ni ne treba da tei da osvaja i pripaja Bosnu, ve treba da bude sa njom u zajednici na ravnopravnim osnovama.

Srbija od Bosne treba da naui razliitost. Za razliku od Srbije, Bosna ima dugu tradiciju multikulturalnosti. Koncept bosanstva poiva na suivotu razliitih verskih tradicija i ima kapaciteta da integrie ljude razliitih etno-religijskih tradicija koji dele isti geografski prostor. Koncept srpstva, naalost, nema taj kapacitet, jer poiva na principu verske iskljuivosti. On je iskljuiv u svojoj biti, ne samo prema drugim narodima, ve i prema sunarodnicima koji ne pripadaju pravoslavlju. Logian ishod politike iskljuivosti je istrebljenje. Nije sluajno to je srpstvo definisao upravo episkop Njego u kontekstu istrebljenja domaih muslimana (tzv. istraga poturica). Ovaj koncept deluje dezintegrativno ak i po samu Srbiju, onemoguujui joj da postane drava svih svojih graana, odnosno moderna politika nacija. Stoga neki kritiari predlau redefinisanje koncepta srpstva na principu integracije.

Sarajevo esto nazivaju balkanskim Jerusalimom, jer se u njegovom centru jedna do druge nalaze islamska, pravoslavna, katolika i jevrejska bogomolja. Beograd se, naalost, ne moe pohvaliti takvim potovanjem svojih razliitih naslea beogradska sinagoga i damija su skrivene i getoizirane, beogradski budistiki hram, jedan od prvih u Evropi, odavno je zaputen i sruen. Pejzaom Beograda suvereno dominiraju iskljuivo pravoslavni hramovi. Beograd se uporno odrie sopstvene prolosti od nekadanjih dvestotinjak damija u Beogradu, opstala je samo jedna, a i ona je spaljivana. Izgleda da na grad jo uvek nije dovoljno zreo da vidno istakne svoje razliite tradicije. Da bi izrastao u istinsku metropolu, Beograd mora prihvatiti svoju razliitost.

Bosna je srce Balkana. Bosna i Hercegovina je geografsko, jeziko i etniko sredite naeg naroda podeljenog religijom, dok su Hrvatska i Srbija zapadna i istona periferija. Ukoliko se muslimani, katolici i pravoslavci naeg jezika odlue na suivot u Bosni i Hercegovini, to e se blagotvorno odraziti na sve susedne drave.

Zajednika Bosna i Hercegovina trenutno ne postoji. Varvari jo od rata pokuavaju da raskomadaju Bosnu i Hercegovinu na zavaene etno-religijske entitete, predstavljajui politiku aparthejda i segregacije kao neto poeljno. Od polovine viereligijske drave je napravljena verski iskljuiva paradrava Republika Srpska. U ostalim delovima je uspostavljena prevlast Bonjaka ili Hrvata. Stvarnost je premaila najlua predvianja sarajevskih nadrealista, ukljuujui izmiljanje novih jezika i podelu dece po nacionalnoj osnovi u vrtiima i kolama. Izlaz iz ovakvog stanja treba traiti u ukidanju ratnih entiteta i okretanju oblasnim autonomijama, nevezanim za nacionalnu pripadnost. ivela zajednika Bosna i Hercegovina, u ijim e se kolama uiti jedan jezik, jer se jedan jezik govori u narodu.

Velika je stvar to Bosna i Hercegovina jo uvek postoji. Kao jedina vienacionalna drava na Balkanu, ona je trn u oku svim nacionalistima, posebno nakon raspada nae zajednike drave SFRJ. Neuspehom Jugoslavije pali smo jedan veliki ispit iz suivota. Za zajedniki ivot nam je preostala jo samo Bosna i Hercegovina.

Bosna nam je jedina nada!

Damjan Pavlica je muziar i publicista iz junog Beograda. Frontmen je benda Damjan od Resnika, u kojem svira gitaru i pjeva.

[Edited by bdirlija on 04-12-2013 at 18:48 GMT]

04-12-2013 at 18:48 | Ukljui u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Kako je Bosna zijanila Eurojackpot

Zvao me nekidan u dva iza ponoi Koo da ispria ta mu se dogodilo. Ima on taj obiaj, zovne u gluho doba noi iz kafane da ispria vic. Ili ta mu se dogodilo.

Elem, kae, naruio ja telefonom drva za ogrjev za vikendicu na Vlaiu, pet kubika prvoklasne bosanske bukovine, pa je cijeli dan cijepao i slagao uz zid kue. Naveer mrtav umoran legao da spavam, kad me u dva iza ponoi probudio telefonom neki ovjek - ajde, rekoh, da i tebe netko zove u dva iza ponoi - da pita trebaju li mi moda drva za ogrjev. Ne trebaju, odgovorio ja i poklopio slualicu.

I?, pitao ja.

I nita, veli on. Probudio se ja ujutro, otiao iza kue po cjepanice da upalim pe, kad tamo - nema drva! Onih pet kubika iza kue poieno do zadnjeg ivera!

Jebiga, lijepo te ovjek pitao, nasmijah se ja. Jo si dobro i proao. lanove Vijea ministara, recimo, nekidan su - usred sjednice o implementaciji sporazuma Sejdi-Finci - telefonom probudili iz Bruxellesa, da ih pitaju treba li sluajno Bosni i Hercegovini etrdeset pet milijuna eura. "Ne treba", odgovorili sneni ministri, pa nastavili sjednicu. I ta? Kad su se probudili, gledaju oni - nema para! Nigdje onih etrdeset pet milijuna eura, kao da su u zemlju propali!

Zapravo, kad su bolje pogledali, stvarno pare u zemlju propale. Zna se i kako se zove zemlja u koju su propale: Bosna i Hercegovina.

Zbog neprovoenja sporazuma Sejdi-Finci, itali ste ovih dana, u BiH je propalo etrdeset pet milijuna iz IPA fondova Europske zajednice. Zamjenik generalnog direktora za proirenje Europske komisije Joost Korte potvrdio je u Sarajevu kako e EU, zbog tvrdoglavog izbjegavanja Bosne i Hercegovine da se dogovori sama sa sobom, sredstva iz IPA fonda za tu zemlju preusmjeriti u Kosovo, za regionalni projekt stambenog zbrinjavanja raseljenih osoba i izbjeglica. Preciznije, gotovo polovica tog novca - ukupno 23,5 milijuna eura - bit e proslijeeno Kosovu "u smislu podrke dijalogu i normalizaciji odnosa Pritine i Beograda", dok e ostatak biti potroen na regionalni program stambenog zbrinjavanja.

Zijanila tako Bosna i Hercegovina gotovo sto milijuna konvertibilnih maraka, ali nitko se ba pretjerano ne sekira. Kao da su putem za Europu zagubili negdje par kovanica po deset pfeniga. Prevre ministar trezora i financija Nikola piri depove, ispipava se po jakni, ali para niotkud.

- Pa e si ih stavio? - pita ga negdje iza Nove Gradike premijer Vjekoslav Bevanda.

- j***m li ih, ne znam - odgovori onda ministar Nikola piri. - Sino su bile u IPA fondu.

- Kol'ko je bilo? - pita onda Zlatko Lagumdija.

- Devedeset miliona.

- Eura? - napravi se zainteresiran Mirko arovi, ministar trgovine i ekonomskih odnosa.

- Jok, maraka.

- Bjei ba - odmahne onda sa stranjeg sjedita ministar Fahro. - Ja mislio neke pare!

Nigdje na svijetu - ba nigdje osim u Bosni i Hercegovini - etrdeset pet milijuna eura nisu male pare: toliko, na primjer, iznosi nagradni fond Eurojackpota, europske lutrije. Nije, meutim, zabiljeeno da je netko zijanio jackpot zbog toga to nije implementirao sporazum s Eurojackpotom, pa nepravilno ispunio nagradni listi. Za glavni dobitak na europskoj lutriji, kako znamo, potrebno je na listiu pogoditi pet brojeva, a u Bosni i Hercegovini na glasakom listiu zaokruili samo tri.

- Imamo li Sejdia i Fincija? - pita onda eljko Komi, bez daha pratei izvlaenje na televiziji.

- Imamo - javi se Bakir Izetbegovi. - Al' su prekrieni.

etrdeset pet milijuna eura, skoro sto milijuna maraka - milijardu kovanica od deset pfeniga! - tono toliko novca, na primjer, prije koji tjedan Europska unija je izdvojila kao humanitarnu pomo Filipinima, za saniranje katastrofalnih posljedica tajfuna Haiyan, u kojemu je poginulo gotovo est hiljada, a nestalo dvije hiljade ljudi. ta znaju Filipini ta je katastrofa! U Bosni i Hercegovini, recimo, za te pare nestala samo dvojica: Sejdi i Finci.

A Europska unija svejedno sitniari i zajebava. Jebalo je svih etrdeset pet milijuna. Nije se, primijetili ste tu stvar, ulo da su od Republike Filipini za uplatu tog novca traili da im u predsjednitvu, osim Tagaloganca, Cebuanca i Ilokanca, sjedi i po jedan Bisajac i Hiligajac.

Da, primjerice, Europska unija pare iz IPA fondova uplauje na iro-raune bosanskohercegovakih ministara i ostalih dravnih birokrata, vidjeli biste kako bi se brzo implementirao taj, kako se zove, sporazum Sejdi-Finci. Europska birokracija, meutim, nevieno komplicira, pa malo to u Bosni i Hercegovini zahtijeva svih pet brojeva na nagradnim listiima za parlamentarne i predsjednike izbore, nego jo trai da se za jackpot od etrdeset pet milijuna eura ponude kvalitetni programi i projekti!

Ja lutrije i govana!

Ima Koo i o tome jedan, kad je ono Direkcija za europske integracije Vijea ministara BiH ispunila aplikaciju... pardon, kad je Cigo dao oglas u Osloboenju: "Ako neko ima para, nek se javi, ja imam novanik pa da neto iskombinujemo.".

(izvor:oslobodjenje)

12-12-2013 at 19:46 | Ukljui u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Nesvakidanji prizor: Kairo pod snijegom (FOTO)

Prvi put u 112 godina, u Kairu je padao snijeg, pie Bussiness Insider. Pogledajte fotografije koje su objavili korisnici Twittera.



13-12-2013 at 18:35 | Ukljui u odgovor
mustajbeg
Nivo: Forumski doajen
Bosnjak koji mrzi cetnike

Registriran(a): 15-10-2010
Lokacija: naci cu te sigurno-K
Odgovori: 1379
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

KRVAVI ARAF na kom se odigrala drama, na kom je iz djevojatva prela u majinstvo

Kolumne | 01.11.2013. - 15:30:49 Preporuite:


--------------------------------------------------------------------------------

Sve moje molitve su usliene. Prije nego su izgovorene. Naui me, Boe, da razumijem one koji gaze po mojim uslienim molitvama, po Tvojim darovima.



Te godine, ljeta Gospodnjeg, penica bijae polegla od silnog roda. Uzavrelo polje elija tog dana pritisnue eteoci, praeni pjesmom ptica izvidnica, koje su pjevale zahvalu Tvorcu i milosti Njegovoj, to se zlatila po smrtolikom raju zemaljskom. Husan je otrio kosu, ena mu Dilka na ognjitu zapretala somune u usijani ar, na oblinjoj grani vjetar je ljuljuko oguljenog janjca. Mobe kod Husana uvijek su liile na svetkovine, svadbe, na narodna veselja. Doi e staro i mlado, sakato, nejako i prosijaci, koji su uzalud pokuavali da Husanu poljube ruku. On to nikad nije dao, a darivao ih je svakom prilikom u njihovim neprilikama. I sam Bog je (aptalo se u narodu) volio Husana, pa mu podari naslednike, dva sina, dva gortaka vuka, i ker Zlatiju, koju su sanjali kako s vilama igra kolo oko Bisernog jezera.

Ona je toliko voljela Stvoritelja da Mu se vie izvinjavla nego to se molila. Mada je nijedna molitva nije mimoila, bila je, naprosto, usliena molitva, koju je samo trebalo ljubavlju odravati. Da pusti korijen, da dobro zaili, na kamenitoj ilovai, na vjetrometinama ispod planina u blizini zvijeri. Da ojaa, da ne ode, prije nego nikne po drugi put, u batama; nebeskim rukama zasijanim, nebeskim suzama zaljevanim, nebeskim vatrama zgrijanim. Izvinjavala se za iole runu pomisao o ovom ili onom, branila se da je ljubomora, mrnja, malodunosti ne doepaju. U surovim predjelima liila je na krhku biljku, koju e sruiti nadolazee oluje to su reale u podlim provalijama ovjekovog proklestva. Zlatka je ve isproena u vienu familiju arevia, za naoitog i hrabrog Gorina, koji e uskoro postati voa cijelog okruga. Svadba je ugovorena za poetak jeseni.

- Gorin, hoe l on dolaziti? upita Dilka Husana. Poslae sestru, a on mora do varoi, sprema se za svadbu odgovori Husan i dodade: Zlatan je to momak, samo plah, na naravi, a ovo su rovita vremena, to e biti kad dou jo i gora? Mi smo sunji sopstvene slobode, koju nam niko nee priznati, uskakae stalno, mijenjae se vojske i osvajai i nametati nam njihovu slobodu, obiaje, kulture, vjere Nae je da branimo ono to je odbranjeno kad je tako odlueno. Da branimo pravo na snove, na naem jeziku, na ovaj kamen i na ono polje, na rijeke koje e premostiti, ne da bi preko njih prelazila ljubav, ve da bi se carstvo irilo. A to irenje e suavati ovjeka i prostor u kom e se kretati, satjerivat e nas ponovo u pilje i peine, a i oni e u neka vremena kad civilizacija bude toliko zatrovana poeljeti kolibe od prua i peine. No, tad e biti kasno, peine, pilje, jame i usamljena mjesta zauzet e mrtvi.

Zna, Dilka draga, sanjao sam jednom udan san i sve mi se, ponekad, ini da i nije bio san, ve da sam u tom snu s nekim razgovarao. Nas nikada nee pustiti na miru, ni Istanbul, ni Rim, ni Benegdje emo morati da se priklonimo. Ali, avaj, gdje god se budemo priklonili, nestae nas, pogubit emo se. Ako, pak, preemo negdje, a ostanemo najblii sebi, s vjerom u srcu, a ne na zidu, onda emo gubiti glave, od djeijih do starakih. Biemo progonjeni u svim prilikama velikih nepogoda kad trube i bubnjevi oglase poetak lova

Elem, nejse, stigoe prvi uesnici etve, koja je podrazumjevala, tokom odmora, momaka viteka nadmetanja, i djevojaku pjesmu, od koje bi na momenat i oblinja rijeka zastajala, a ptice se utiale. Bila je to pjesma o Zahvali, ivotu i ljubavi, koja se nebu dopadala i zbog koje se nebo s veeri zvijezdama osipalo. Dok bi u seoske avlije nadirala jata svitaca, kao lijepa predskazanja, za kojima su trala djeca lovei neke svoje budue snove.

U to doba etva penice je liila na svojevrstan obred. Hljebu se s puno ljubavi i potovanja prilazilo, i u njemu prepoznavala Boja poruka, tako da je svaki susret sa klasjem, pa nadalje, liio na molitve, koje su se u ta vremena i odvijale na poljanama, na slobodi, pod svevideim nebeskim okom, obasjane iz beskraja, molitve su poinjale i zavravale u srcima.

Selo Milaine polako je zamiralo, sve se sputalo niz proplanke dole u blizinu rijeke Zeleni jadar, na Polje zvano elija, koje je od rijeka razdvajo kameni masiv, ravna stijena, u narodu nazvana Platno. U njenim prorezima jo su se nazirali drveni klini koji su vodili gore prema vrhu litice. Tuda su se, veli legenda, braa Lalii iz sela edno pentrali da vade silan med koji su prikupljale bijele pele. Legenda veli, kad bi ujutro krenule na cvijetna polja, na momenat je nestajalo sunevine, toliko ih je bilo. Kad je jedan od Lalia, koji se uspuzao na vrh stijene napunio drugu vavrau i putem konopca poeo sputati, neto iz dubine stijene iz pelinjeg gnijezda progovori: Dosta je Laliu! Jo jednu vavrau odgovori Lali, mrtv hladan i tako i bi. Iz pilje se prvo zau potmula huka, zatim izletjee dva povea bijela goluba, krilima sasjekoe konopac i zaljuljae Lalia koji s vriskom nestade u ambisu. Te veeri kae legenda, nestadoe i bijele pele iz elije, kao crno predskazanje da poinje neto emu nema krajaNarod jo vie povjerova u priu, po kojoj su bijele pele dole iz raja, razoarane ljudskom pohlepom, tamo se i vratie.

***

Esero zore valjalo je prvu svjetlost s vrhova planina, selo se lagano budilo, pomalo opijeno zavrenim slavljem, neuvenom svadbom arevia, koje e polahko neku drigu odoru presvlaiti. Pred Gorinovu kuu ve su se dovlaile prvi radoznalci, jer danas je dan istine. Doi e svi eljni krvi, doi e da vide krvavi araf na kom se odigrala drama, na kom je iz djevojatva prela u majinstvo. Na kom je zauvijek umro jedan dio nje, na kom je te noi poelo i njeno umiranje. Takvi su obiaji bili i ko god je drao do obraza nije mogao protiv, jer bi krenule neeljene prie. Zlatija je podrhtavala govorei; zaustavi taj prokleti in, ne daj poganim oima na umrle tragove mog djevianstva, na kapi moje krvi, kako u kroz selo, stid me jeumrijet u ti Gorine, a ve osjeam da pod srcem nosim plodove. utio je i gledao u nikud, znajui da nema izlaza, obiaj je obiaj. Svileni araf nabavljen iz daleke zemlje za veliku priliku ekao je svoj trenutak. Narod se ve okupio, polovina sela, istinski poboni i estiti ljudi i ene prezirali su taj in svojevrsnog raspea, kao to ni raspee nisu prihvatali, nit bilo kakvu ikonografiju, srce je temelj, u njemu je poruka i putokaz, svjetlost i istina, zato e to srce ivo upati i u Drinu bacat, spaljivat e ga, probadati raznim orujima, ali ono e opstati do

Tiina koja je izbijala iz pritajene gomile bjee stranija od vriske. Pridolice s uperenim pogledima punim iekivanja vie su liile na jato crnih strvinara, koji ne graku, jer znaju da je plijen tu i da e brzo skonati, a do tad valja se pritajiti. Posmatrau sa strane ne bi promaklo da gomila, putem grimase, ve uzvikuje, sa zajapurenim obrazima, nakostreenim dlakama, podignutim pesnicama: hoemo krv! To je nae pravo, daj araf svekrvo Dilka, daj obraz kue, da vidimo je l blistav i ist.

Mati Gorinova ue u njihovu sobu. Zlatka kleknu pred Gorina i zari svoje ruke u sjajnu kosu, iupa nekoliko vlasi, poe se trestiGorine, ne daj im to! Stajao je, nijem i skamenjen, izmeu majke i ene, izmeu sebe i Boga, izmeu vjere i praznovjerja, izmeu neljudi i ovjekaStajao je, svjestan da nema rjeenja i da e izgubiti kakvu god odluku donese. Jer, odluka je ve davno doneena i ona se mora sprovoditi dok joj se ne stane na put. Nismo prvi ni poslednji kome se ovo deava, ali, ako me izaberu, kako su nagovjestili, prekinut u ovaj sramni in, nedostojan ovjeka, a pogotovo ene, kao bia, koje se zbog neije greke mora uvijek pomalo stidjeti, to je ena. Bar u ovim pasijim krajevima kaza Gorin, to bi znak da i mati pokupi araf i iznese pred radoznalu gomilu. Sjeajui se, u hodu, svog srama i besanih noi, sjetila se pogrdnih ala na njen raun, i tad joj zazvonie rune rijei nekog uhljupa (bijednika) a takvih se svugdje nae: vidi, vidi, ko da je koko na arafu preklo. Tokom pokazivanja krvavog arafa ne bi nikakvih komentara, ko da je narod osjetio naboj u vazduhu, a i arevii su bili milosrdni, ali s njima se nije moglo protresati brano. Oni su sami prali svoje gae, a o tuima nisu vodili rauna.

Nekoliko dana Zlatka nije izlazila napolje, pravdajui se glavoboljom. Gorinova mati ju je prihvatila i razumjela, savjetovala i tajno prenosila ta su, eventualne, mahane njenog dinog sina, ostavljajui mogunost da snaha vrlne otkriva sama. Uprkos panji, bogastvu i velikoj ljubavi Zlatka je poela da kopni, da se povlai u sebe, na insanske rezervne poloaje, i da pokazuje nepovjerenje. Prooe mjeseci, i nekako pred godinjicu braka Zlatka rodi blizance, dvoje muke djeice, ko zlatne jabuke. Neobino bijae da jedno bjee obiljeeno tamno crvenim benom, izmeu obrva, kasnije e i drugom otkriti isti biljeg iz desnog uha. Proe jo godina, Zlatka nikad na bolje, sve slabija i nemonija. Vodio je Gorin na daleko, kod pravih doktora, vodio i u sebi plakao, a gortak kad plae, zna i na devetom koljenu da se bol pojavi. Doktori nita opasno ne otkrie.

Jedno jutro poslije teke i rune noi u kojoj je po prvi put zadrhtao, od strahova, ustade Gorin zauen da Zlatka jo spava. Neka, izai e sam da zavri jutarnje obaveze. Pogled mu se prikova za prozor na kom je stajo neobino lijep leptir. Jeste doba leptira, ali prozori su tu no bili ztvoreni, udio se, dok je polako otvarao prozor, gorko se osmjehujui narodnom vjerovanju i priama o leptirima. Leptir jo malo postaja na ivici okna, uini mu se kao da ba njega posmatra i zagleda, zatim, nevjerovatnom brzinom nestade u jutarnjem plavetnilu. Kad je obavio sve poslove, nahrano stoku, pozdravio se s roditeljima, vrati se i s vrata ree: hajde Zlatka davno je svanulo. Ne bi nikakve reakcije, prie s nekom zlokobnom zebnjom do kreveta, pomilova je po kosi i malo zakrenu njeno lice. Ostao je tako ko zna koliko dugo, ukoen i skamenjen, sve dok mu se mati nije pojavila na vratima. Zlatka bijae zauvijek zaspala, tako je i liilo, a prirodne smijalice u uglovima usana odavale su utisak da upravo sanja najljepi san. Gorin skoi do prozora i zagleda se u pravcu u kom je nestao leptir. Zbogom Zlatka, uvau nau ljubav i tvoj obraz, kao tvoju krv, najradije bih za tobom, ali sinoviZbogom Zlatka, evo, jedan dio Gorina je mrtav, a drugi mora prei svoj put Taj dan, sve je zanijemilo. Naroito pred sumrak kad ukopae Zlatku.

Selo e, nadalje, zakopavati naleti razliitih osvajaa, ali e loza Husanova i Gorinova opstati. Proi e vjekovi dok se ne rodi pjegav boleljiv i slijep djeai, koji e progledati kad ga devetu no odnesu na jedno posebno mjesto. Usput e iskusiti i kliniku smrt. Prve slike koje e vidjeti nee nikom kazivati. O istinama se uti. Jedino e u izuzetnim prilikama citirati nekog pjesnika: Istina je, zapravo, Univerzalna ljubav, ona se ivi.

Djeak e jo jednom privremeno napustiti svijest o sebi i ovom svijetu, ali e se nakon tjedan (sedmicu-heftu) ponovo vratiti. U zrelom dobu sresti e se sa Srebrenikim Ratnikom, koji e mu ispriati svoju etvorogodinju epopeju. Putu kroz uzavrelu pustinju od raskomadanih ljudskih tijela. I otkriti tajnu male djeije lobanjice, (koja je izmeu duplji oiju, za vrijeme mjeseeve svjetlosti emitovala udesni spektar trepereih boja) lobanjice koja je prije rata, u vrei pjeska, s Krive Drine dospjela u Ratnikovu avliju.

D.G.DZ

14-12-2013 at 18:55 | Ukljui u odgovor
borbeni
Nivo: Forumski doajen
ko je dir'o djeda mraza

Registriran(a): 31-01-2009
Lokacija: dunjaluk
Odgovori: 8575
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Argentina

Vijest o pederima koju neete nai u drugim medijima


San Huan Prije nekoliko dana u argentinskom provinciјskom gradu San Huanu (koјi јe glavni grad istoimene provinciјe), odigrale su se јedinstvene demonstraciјe.

Ukratko, oko 7000 feministkinja i pedera izvelo je napad na katedralu, koјu јe branilo oko 1500 mukaraca.

titei katedralu, mukarci ni u kom sluaјu nisu koristili fiziku silu ili vrijeali feministkinje i pedere. Umjesto toga, povezali se u ivi lanac" i na taј nain su formirali ivi zid", kako bi sprijeili pristup crkvi.

A ta su radili i kako su se ponaali feministkinje i pederi?

Iritirane mirnim otporom branitela crkve, otpoeli su pljuvati po mukarcima, u ivom zidu", prskati ih spreјem (suzavcem) i fiziki napadati izvodei nepristoјnu mimiku, bacajui im na glavu donji ve, iscrtavajui krstove na elu, demonstrirajui porive koji nisu svojstveni ni ivotinjama.

Ono to je upeatljivo u ovom vandalskom napadu agresivnih feministkinja i pedera je, injenica da niko od osoba koje su branile katedralu nije uzvratio silom.

Meutim, ovakve vijesti su neto to neete vidjeti u mediјima, kako pisanim tako i televiziјskim, јer se ne uklapa u priu o miroljubivim i diskriminiranim feministkinjama i pederima.

Ali, da ne bude zabune, ovo јe pravo lice feminizma-sodomizma- pedera demonstracija onoga to slijedi sve one koji stoje na putu ka ostvarenju njihovih ciljeva. Hoemo li ovakve slike gledati sutra i u BiH, hoe bh. muslimani morati braniti damije od pedera?





SAFF

18-12-2013 at 21:46 | Ukljui u odgovor
hanumicag
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 30-10-2012
Odgovori: 296
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Pederisti su nova Al Kaida
Bez chatanja molim

Iz perspektive novinara, mr. Alispahia. Dok lino ne podravam homoseksualnost iz religijskih razloga, poreenje homoseksualaca s Al Kaidom smatram da je previe dramatino. Uvijek nastojim da shvatim ljude, zato je neko neto uradio, bilo dobro ili loe. Moram priznati da ne shvatam kako ljudi postaju homoseksualci, ali to nije ni bitno. Neki tvrde da se takvi rode dok oni sami prema onom to sam itala u tome vide samoopredjeljenje - kako god, nek im dragi Allah da da prepoznaju pravi put, a samo On zna ta je najbolje i moe da sudi. Pa ipak je poreenje ljudi koji nas ne diraju i nikog ne ubijaju dok trae svoja prava ili "prava", kako god, s Al Kaidom (za koju je normalno da muslimani ubijaju i muslimane i nemuslimane da bi doli do svojih ciljeva) je pretjerano i suvie dramatino. Meutim, sve u svemu, moda ete lanak smatrati zanimljivim pa u da ga podijelim:


citat:
Otkud djeci seksualna samosvijest? Ovo pitanje sutinski razotkriva da se ne radi o borbi protiv rodnog nasilja, ve se radi o propagiranju homoseksualizma kao neeg poeljnog, jo meu djeijim uzrastom! Pria o rodnom nasilju samo je paravan ovog projekta koji treba da meu djecom priprema i odgaja budue pedere i lezbejke...

U nekoliko tekstova objanjavao sam da su pederske akcije politiki projekat, sa profiliranom ideologijom i teorijom, onako kako je to bio marksizam u odnosu na komunizam ("Pederland", br. 229, "Pederi su oevi pedofila", br. 274, "Pederizam rat protiv Boga i ovjeka", br. 297, "Pederizam je faizam 21. Stoljea", br. 298, "Bauk pederluka krui", br. 319). Pederizam je totalitarna ideologija jer se ve sad realizira represivnim i neasnim mehanizmima, ukljuujui korupciju ili stigmatizaciju ljudi koji drugaije misle. Moja je procjena da e pederisti uskoro poeti svoje ciljeve ostvarivati teroristikim sredstvima. U njihovoj prirodi je nasilje koje se sakriva iza izmiljenih i nasilnih optubi za diskriminaciju, onako kako je Hitler optuivao Jevreje za ugroenost Nijemaca, ili kako su Srbi optuivali Bonjake za navodnu ugroenost od "islamske drave". Pederisti sve i svakoga optuuju za diskriminaciju, pa ak i kada, evo kao u ovom tekstu, branimo slobodu pedera da budu pederi, ali istovremeno branimo svoju slobodu da pederluk ne podravamo, ni seksualno, ni politiki. Pederizam je nasilan, i otud je logino da se prelije u terorizam.

Cijeli lanak: http://www.saff.ba/kolumne/739-pederisti-su-nova-al-kaida

[Edited by hanumicag on 28-12-2013 at 14:17 GMT]
28-12-2013 at 14:16 | Ukljui u odgovor
MelMel
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 23-03-2010
Odgovori: 24670
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Na zalost, mr. Alispahic ima dosta sljedbenika i simpatizera......tako da me njegove nebuloze ne iznenadjuju.

28-12-2013 at 18:55 | Ukljui u odgovor
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13656
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

http://www.tuzlanski.ba/izdvojeno/89-izdvojeno/11941-ostavio-vie-od-300-miliona-km-gubitka-husagi-vie-nije-direktor-rudnika-kreka-video.html

Read Husagi vie nije direktor Rudnika Kreka. Konano je menadment Elektroprivrede BiH reagovao i uskratio podrku kompromitovanom Husagiu, koji je najvei rudnik u Federaciji doveo pred steaj.

Punih 12 godina Read Husagi je upravljao najveim rudnikom u Federaciji. Rudnik je doveo pred steaj. Iza sebe je ostavio vie od 300 miliona maraka gubitka, a samo za poreze i doprinose rudnik duguje oko 100 miliona maraka. Zbog katastrofalnog rada jo u maju prole godine menadment EPBiH uskratio je podrku Husagiu.

Husagi je tek posljednjih dana prole godine razrijeen, a na njegovu poziciju je imenovan Enver Omazi, bivi direktor Povrinskog kopa Dubrave. O Husagievom kriminalu Federalna televizija je vie puta izvjetavala. Zbog utaje poreza Husagiu se godinama sudi pred Opinskim sudom u Tuzli. Optuen je da je Kreki protivpravno pribavio korist od tri miliona maraka. Njega eka jo jedno suenje. Naime, Tuilatvo Tuzlanskog kantona podiglo je optunicu protiv Husagia i menadmenta preduzea koja su poslovala sa Krekom, koja je oteena za oko 120.000 maraka. Optuen je da je zloupotrijebio svoj slubeni poloaj potpisavi odreene fakture za firmu Junuzovic-Kopex, iako je znao da ti poslovi nisu uraeni", navodi Admir Arnautovi, portparol Tuilatva TK-a.

Sve to je mirno posmatrao Sindikat Kreke, koji je bio pod Husagievom kontrolom. Potvrdio je to u februaru prole godine i Salih Deli, savjetnik direktora RMU Kreka Tuzla: Predsjednik sindikata ima menaderski ugovor. Pojedini lanovi Izvrnog odbora sindikata rasporeeni su na radna mjesta za koja uopte ne posjeduju kolsku spremu niti mogu biti rasporeeni po sistematizaciji. Na taj nain ljudi sa srednjom kolskom spremom dobijaju rjeenje sa sedmim stepenom."

Menadersku funkciju Husagi je iskoristio da na sumnjiv nain magistrira i doktorira na Rudarskom fakultetu u Tuzli. A nije bio imun ni na nepotizam. Tokom svog mandata zaposlio je brata Amira u Direkciju rudnika Kreka, gdje je angaovan kao ekolog. Drugi brat Nurija sa srednjom strunom spremom jedan je od rukovodilaca na Povrinskom kopu Dubrave, za ta je potrebna visoka struna sprema. Takoer, zaposlio je i svoga urjaka Edina Tanovia te badu Hasiba Aljukia. "Svi su zaposleni kad sam ja bio direktor. Mislim da svako ima pravo na rad u ovoj dravi, pogotovo oni koji su danas bez posla", pojasnio je FTV-u Husagi.

Jo nije poznato na kojoj poziciji u rudniku e Husagi biti angairan. (Federalna.ba)

03-01-2014 at 07:42 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 7
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Azrail sto vadi dushe, br-tz, djole, HULK, nanii, Obelix, Omerica, reka, selmica, Un1c0rn, vazda_kontra, von_admir
FORUM : Politika : Izvodi iz stampe New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba